Urbanisti


Opis poslova


Urbanisti su stručnjaci za planiranje i uređivanje prostora. Prilikom planiranja, izgradnje novih i uređenja postojećih područja oni vode računa o karakteristikama samog područja (njegovu dosadašnjem razvoju, strukturi i cjelokupnom životu na tom području), ali i o društvenim i gospodarskim prilikama.
Posao urbanista sastoji se od izradbe planova uređenja prostora (nacrta) u velikim mjerilima. Za izradbu nacrta upotrebljavaju standardni crtaći pribor (olovka, papir, trokuti, rapidografi, kutomjeri). U novije vrijeme služe se uglavnom kompjutorom. Osim pri izradbi nacrta, kompjutor je vrlo koristan pri izradi troškovnika, praćenju socioekonomskih trendova kao što su zaposlenost, naseljavanje, rast stanovništva.
Planovi uređenja prostora (generalni planovi) razlikuju se ovisno o veličini prostora koji se uređuje. Urbanisti mogu izrađivati planove na razini države ili na razini županije, zatim planove ruralnih područja i pojedinih gradova te napokon planove pojedinih stambenih zona. Planovi na razini države sadrže manje detalja, rađeni su u većim mjerilima, prikazuju naselja i prometnu regulaciju među njima. Za razliku od njih, planovi na razini grada detaljniji su, razlikuju izgrađene i neizgrađene dijelove grada te raspored prometa. Unutar pojedinog grada urbanisti planiraju razvoj grada te izgradnju javnih i privatnih objekata.
Urbanisti mogu biti zaposleni u upravi zavoda za planiranje ili gradskog ureda za prostorno uređenje. Unutar zavoda mogu raditi kao savjetnici na planiranju rasta županije ili nekog gradskog područja. U gradskom uredu rade na izdavanju građevinskih i lokacijskih dozvola. Mogu raditi i kao savjetnici građevinara i arhitekata. Provjeravaju je li moguća izgradnja na pojedinim lokacijama, određuju tipologiju izgradnje primjerenu ambijentu i ostalim urbanističkim planovima. Posredno su uključeni u rješavanje socijalnih problema (npr. pronalaženje najpogodnije lokacije za izgradnju ustanove za beskućnike), probleme migracije stanovništva (planiranjem i organizacijom cesta, parkirališta, pruga).
Unutar vladinih institucija urbanisti rade na prostornom planiranju grada, pokrajine ili države na duži rok. Tada njihov posao uključuje pisanje izvještaja u kojima predlažu novu izgradnju ili promjenu postojeće, a dopunjuju ih i dodatnim objašnjenjima.

Radni uvjeti



Urbanisti većinu svog radnog vremena provode u uredima sjedeći za crtaćim stolovima ili ispred kompjutora. Zbog nekretanja i dugotrajnog nepravilnog sjedenja, nakon dugogodišnjeg rada moguće su smetnje na vratnoj kralježnici. Na otvorenom prostoru borave povremeno kako bi se što iscrpnije informirali o području koje obrađuju. Radno vrijeme uglavnom je određeno rokovima za predaju planova, pa katkada rade u vremenskom škripcu (rad vikendima i noću).

Poželjne osobine



Za uspješno obavljanje posla urbanista nužne su sposobnosti snalaženja u prostoru i predočavanja prostornih odnosa. Zbog sve veće primjene kompjutora za izradbu prostornih planova i proračunskih dokaznica, uz poznavanje tehničkog crtanja i matematike, nužno je i dobro poznavanje kompjutorskih programa. S obzirom na čest rad u timovima i čestu komunikaciju koja uključuje davanje uputa, uvjeravanje i pregovaranje, urbanisti bi trebali biti komunikativne osobe, sposobne pismeno i usmeno izraziti svoje misli i stavove. Poželjno je da posao obavljaju osobe koje su sposobne samostalno rasporediti poslove unutar radnog dana i kojima ne smeta rad u vremenskom škripcu.

Osposobljavanje



U Hrvatskoj nema posebnog studija za urbaniste. Mora se završiti studij arhitekture, koji traje od 4,5 godina (9 semestara), na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Potom pojedinac stječe titulu diplomiranog inženjera arhitekture. Samom temom diplomskog rada pojedinac se može opredijeliti za urbanizam, ali to se ne prihvaća kao prava specijalizacija. Nakon završenog studija, pojedinci se u praksi moraju samostalno specijalizirati za urbanizam.
Urbanisti se mogu zaposliti u gradskim službama (kao savjetnici za upravno-pravna pitanja izgradnje) ili raditi na samoj izradbi prostornih planova. Za rad u upravi valja u roku od 18 mjeseci položiti upravni stručni ispit. Svi urbanisti, kao i arhitekti, moraju nakon 2 godine rada u praksi položiti stručni ispit. Položenim ispitom dopušteno je stavljanje potpisa na vlastite planove.

Zapošljavanje

S obzirom na posljedice rata i potrebu za izgradnjom porušene zemlje, trebala bi porasti i potražnja za urbanistima. Osim toga, sve veća težnja pravnoj izgradnji, koja će zahtijevati izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, zahtijevat će i sve veći broj urbanista.

Bliska zanimanja



Urbanisti uglavnom rade u timu s arhitektima, građevinskim inženjerima, ekonomistima, sociolozima i geografima. No njihov se posao najviše poklapa s poslom arhitekta. Urbanisti se bave organizacijom određenog područja, određujući lokaciju pojedinog objekta i izgled okoliša oko njega. Za razliku od njih, arhitekti potanko razrađuju izgled samog objekta.



problemi?!? pošalji email => Klindzic - Glavica