Bio je topao dan kasnog ljeta. Marko i Alen, nakon nekoliko sati lutanja, sjedoše u hlad ispod razgranate krošnje. “Lijepo se odmoriti u hladu, ali da barem imamo ...” i u tom trenutku ugledaše na granama iznad sebe jabuke. Neke još sitne i zelene, a neke već lijepo rumene. Pogledaše se - e da, upravo je to bilo ono što im je trebalo! Zrele jabuke padaju na zemlju - znali su to ljudi još mnogo prije nego što je jedna od njih pala Newtonu na glavu... Znao je to i Alen pa lijepo ostade sjediti čekajući da mu jedna od njih padne na dohvat ruke. Marko, međutim, nije “imao živaca” sjediti i čekati, već se pope na drvo i stade birati jabuke dok ne nađe za sebe najljepšu i najzreliju. Zbog njegova pentranja po drvetu otkine se jedna jabuka i padne pokraj Alena. Dohvati Alen jabuku, no na žalost - jabuka je bila crvljiva! Zato je i pala!
Ovo je priča za dječicu koja još nisu prerasla “Crvenkapicu” ili “Snjeguljicu” - reći ćete! Je li samo za njih? Odgovorit ćete pošto pročitate i drugu priču. No ovo drugo nije priča nego prepričavanje stvarnog razgovora.
- Hvala Bogu, još malo pa gotovo!
- Što?
- Pa predao sam diplomsku radnju i prihvaćena je. Još samo obrana, a to je manje-više samo formalnost!
- O, čestitam! Svaka ti čast! Nego, što ćeš kad obaviš i tu “formalnost”?
- Pa mislim da sam zaslužio pošten odmor.
- No da, naravno! Ali mislio sam - nakon odmora? Kako je s poslom?
- Kako? Pa znaš i sam. Nikako. Prijavit ću se na Zavod za zapošljavanje i čekati. A to čekanje, kako mi se čini,
može potrajati i godinama. Bolje da o tomu ne razmišljam.
Da, zaposliti se sigurno nije lako, osobito ako nemate zanimanje koje se jako traži, a takva su veoma rijetka. Međutim, nevjerojatno je kako svi ljudi odmah uoče poruku iz prve priče - ako nešto želiš postići, moraš se aktivirati - i kako malo ljudi do toga istog zaključka dolazi nakon naše druge priče.
Vjerojatno su tomu dva razloga. Prvo, zaposlenje je zaista mnogo teže pronaći nego jabuku, pa mnogi gotovo i ne pokušavaju. Drugo, mnogi ljudi koji bi se i angažirali u traženju posla jednostavno ne znaju kako to učiniti. Pokušat ćemo vam, stoga, dati nekoliko uputa kako krenuti u potragu za zaposlenjem. Ako počnete o tome razmišljati, a osobito ako stvarno krenete u potragu, sigurno će vam pasti na pamet i bolje ideje od ovih koje ćemo vam mi predložiti.
Kakvo pitanje?! Ništa lakše nego odgovoriti na njega. Pa, želim ... Počnite nabrajati što želite! Jeste li predvidjeli baš sve što želite? Predvidjeli ste vjerojatno plaću, zanimljivost posla, radne uvjete, grad ili mjesto u kojem biste željeli raditi ... Ipak, jeste li sigurni kakav je to posao koji bi vama bio zanimljiv? Jeste li razmišljali o tomu volite li više raditi sami ili s drugima? Volite li više da netko drugi preuzima odgovornost i vodi posao, ili biste vi voljeli voditi posao ali i preuzeti odgovornost za poteškoće i neuspjeh? Treba li vam posao osiguravati egzistenciju i omogućiti da slobodno vrijeme provodite s obitelji i prijateljima, ili želite posao koji će vas zainteresirati i okupirati čak i slobodno vrijeme? Kada nabrojite sve ono što vam se čini važnim, vidjet ćete da je neke od tih želja teško međusobno uskladiti.
Treba, dakle, među željama odrediti koja vam je važnija, a koja manje važna. Predlažemo vam jednostavan način kako ćete saznati koliko vam je neka želja zaista važna:
Ako još niste odabrali ni zanimanje – dakle tek trebate odabrati svoje buduće zanimanje i školu kojom ćete ga steći – ovakav način biranja može vam također biti koristan. Njime možete odabrati ono zanimanje koje će biti najbliže ostvarenju vaših glavnih želja.
Traženje zaposlenja je proces. Što se prije aktivno uključite u taj proces, to ćete imati više izgleda za pronalaženje, pa i biranje, posla koji ispunjava više vaših želja. Preporučujemo vam da već tijekom školovanja ili studija počnete prikupljati informacije o poduzećima i drugim poslodavcima gdje biste se možda mogli zaposliti. Pokušajte saznati gdje se i na kakvim poslovima zapošljavaju ljudi s vašim zanimanjem. Nemojte tražiti samo velika poduzeća – većina se ljudi zapošljava u malim poduzećima.
A jeste li pomislili i na mogućnost pokretanja vlastitog posla? Za većinu mladih ljudi koji još nisu radili to je teško izvedivo. Oni nemaju ni iskustva ni početnog “kapitala”. No ubrajate li se i vi u tu većinu ili možda ta ideja za vas i nije neizvediva – to procijenite sami! Samozapošljavanje je posljednjih godina kod nas sve češće, a očekuje se da će tako biti i ubuduće.
Nije kod nas baš uobičajeno, ali bi moglo biti veoma korisno, ako biste se tijekom posljednje godine školovanja upoznali s mogućim poslodavcima. Upoznajte njihove potrebe i saznajte koja se u njih dodatna znanja ili vještine cijene prilikom zapošljavanja. Možda neka od tih dodatnih znanja i vještina možete steći još dok traje vaše redovito obrazovanje – npr. bolje naučiti neki strani jezik, usavršiti se u radu na kompjutoru, položiti vozački ispit ili produbiti stručna znanja na nekom specifičnom području koje je za pojedinog poslodavca bitno. Svaki će vam poslodavac takve informacije rado dati. Možda će vas i upamtiti, pa i “računati” na vas kao mladu i perspektivnu, za posao zainteresiranu, osobu. Poznato je da daleko veće šanse za zapošljavanje u nekom poduzeću imaju osobe koje su svoj maturalni ili diplomski rad radile koristeći se podacima tog poduzeća. Nemojte se, dakle, ustručavati upoznavanja i razgovora s ljudima – ta će vam vještina i inače puno puta trebati i koristiti u životu.
Kada se konačno nađete u situaciji traženja slobodnog radnog mjesta, osnovno što vam treba jesu informacije o tomu tko nudi ili će u skoroj budućnosti nuditi posao koji bi vama mogao odgovarati i koji biste mogli obavljati. Službena ustanova kojoj se javljaju i oni koji nude i oni koji traže posao jest – Zavod za zapošljavanje. Međutim, kao i u većini drugih zemalja u svijetu, broj osoba koje traže posao osjetno premašuje broj oglašenih slobodnih radnih mjesta. Zato, ako se želite što prije zaposliti, morate se i sami aktivirati u traženju posla. Ako se sjetite priče s početka ovog poglavlja, onda onaj tko se samo prijavi Zavodu i čeka da ga Zavod uputi na posao čeka da netko drugi “strese jabuku” umjesto njega.
Slobodna se radna mjesta oglašavaju i u različitim specijaliziranim ili nespecijaliziranim sredstvima pri-općavanja. Tako ćete npr. oglase o slobodnim radnim mjestima naći u dnevnim novinama, u oglasnicima koji su prilog novinama ili u oglasnicima koji su namijenjeni isključivo oglašavanju. Za određena stručna zanimanja naći ćete oglase za zapošljavanje i u različitim stručnim časopisima koji su namijenjeni čitateljima tih struka, npr. oglase u kojima se traže informatičari naći ćete u časopisima koji su namijenjeni informatičarima, oglase u kojima se traže prometni stručnjaci možete potražiti u časopisima o prometu itd. Pritom morate reagirati brzo – ako vam je u ruke došao časopis koji je izašao prije tjedan dana, oglas je vjerojatno već zastario.
U svim ovim slučajevima, bez obzira na to je li radno mjesto oglašeno u novinama, časopisu ili u Zavodu za zapošljavanje, vi ćete se poslodavcu ponuditi isto kad i manji ili veći broj drugih osoba koje traže posao. Vremenski ili na bilo koji drugi način, osim možda po dojmu koji ostavite, vi nećete imati prednost pred drugima. Ako želite poslu “krenuti u susret” i preduhitriti druge, onda biste trebali imati informaciju o tomu tko bi mogao biti potencijalni poslodavac, tj. tko će možda u bliskoj budućnosti nuditi posao. Podaci iz drugih zemalja, a i naši, govore da se veći broj ljudi zaposli na radnim mjestima koja uopće nisu bila oglašena. A često se dešava da je radno mjesto oglašeno, ali je već i predviđeno tko će se na njemu zaposliti – netko se već popeo na stablo i ubrao jabuku.
Do informacija o poslodavcima koji će tek u skoroj budućnosti trebati zaposlenike morat ćete, dakle, doći drugim putovima. Što veći broj osoba uključite u traženje posla, to su vam, naravno, veće šanse da do posla i dođete. Spomenite rođacima, prijateljima, znancima, osobito kolegama, nastavnicima škole ili fakulteta koje ste završili ili završavate da tražite posao. Zamolite ih ako slučajno saznaju da bi netko mogao trebati radnika vašeg zanimanja, da vam to jave i da vas preporuče. Ukoliko ste tijekom školovanja obavljali praktični rad kod nekog poslodavca, obavijestite ga da tražite posao.
Konačno, u traženje posla možete krenuti i tako da se sami, telefonom ili osobnim posjetom predstavite raznim poslodavcima i pitate o eventualnim potrebama za radnikom vašeg zanimanja. Adrese i najosnovnije podatke o mogućim poslodavcima možete pronaći u posebnim poslovnim adresarima, pa i u samim telefonskim imenicima.
Zavod za zapošljavanje svakako je ustanova koja je namijenjena u prvom redu pomoći pri zapošljavanju. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje svi koji traže posao mogu ostvariti određena prava, a u najmanju ruku dobiti neke korisne savjete i informacije. Zato vam savjetujemo: svakako otiđite i prijavite se u Zavod za zapošljavanje!
Ako imate neko od (u našim uvjetima, na žalost, rijetkih) traženih zanimanja kao što su npr. zanimanja zidar, tesar, armirač, zavarivač, posao će vam odmah ponuditi. Ako ste se pak školovali za manje traženo ili tzv. suficitarno zanimanje, morat ćete čekati. Pritom valja naglasiti da je Zavod za zapošljavanje – ili burza rada, kako se često kaže – ustanova koja posreduje pri zapošljavanju. Poslove, dakle, nude razne tvrtke (poslodavci), koje o tomu obavještavaju Zavod, a on onda te poslove nudi nezaposlenima.
Osnovne informacije o mogućnostima zapošljavanja te pravima i pomoći koju možete ostvariti preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje možete dobiti u jednoj od njegovih ispostava. Ima više od stotinu takvih ispostava, a nalaze se praktički u svim većim mjestima u Republici Hrvatskoj. Prijavite li se odmah nakon završetka školovanja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, osim što ćete dobivati informacije o eventualnim potrebama poslodavaca za osobama vašeg zanimanja, imat ćete i pravo na zdravstvenu zaštitu. Možda će se ubuduće to pravo na zdravstvenu zaštitu stjecati drukčije, no za sada se stječe preko Zavoda za zapošljavanje. Ukoliko ste se Zavodu prijavili nakon što ste već bili zaposleni i ostali ste bez posla, osim navedenih prava na pomoć u traženju posla i na zdravstvenu zaštitu, imat ćete i pravo na privremenu novčanu naknadu. Pravo na takvu naknadu i njezino trajanje ovisit će o vašem prethodnom stažu.
Hrvatski zavod za zapošljavanje može, ukoliko ima financijskih sredstava, pomoći i poticati zapošljavanje i na druge načine. Na primjer, ako prihvatite zaposlenje izvan mjesta prebivališta, može vam pokriti troškove preseljenja. Ili vam može organizirati, pa i sufinancirati, dodatno stručno osposobljavanje ili prekvalifikaciju, ako time bitno povećavate svoje izglede da se zaposlite. A može vam pomoći i pri samozapošljavanju, tj. ako osnivate vlastitu tvrtku. No ponovno valja naglasiti da vam na taj način Zavod može pomoći samo ako raspolaže potrebnim financijskim sredstvima.
Na kraju, treba spomenuti još jedan oblik pomoći koji možete ostvariti u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. To je stručna pomoć u vašem profesionalnom usmjeravanju. Već smo napomenuli da je profesionalna aktivnost jedna od središnjih životnih aktivnosti većine ljudi. Objasnili smo i to da tijekom svog života i profesionalnoga razvoja svaki pojedinac mora donositi mnoge važne odluke koje se tiču njegove profesionalne aktivnosti. Tako nakon završetka osnovnog obrazovanja treba donijeti odluku o izboru prvoga zanimanja, odnosno škole u kojoj će se odabrano zanimanje steći. Mnogi takvu odluku ponovno donose pri odabiru više škole, odnosno fakultetskog studija. Sljedeći je korak, najčešće, pronalaženje primjerenog posla – o tomu se upravo govori u ovom poglavlju. Danas, u vremenu brzih tehnoloških promjena, sve se češće javlja i potreba za promjenom zanimanja, odnosno prekvalifikacijom. Mnoge od tih odluka nije lako donijeti. Donesemo li ih nepromišljeno i “naprečac”, one će vjerojatno biti pogrešne i trpjet ćemo neugodne posljedice – neuspjeh i nezadovoljstvo na poslu, pogoršanje zdravlja i ozljede na radu.
Zato je dobrodošla pomoć stručnjaka za profesionalnu orijentaciju. U Zavodu za zapošljavanje postoje stručni timovi sastavljeni od psihologa, liječnika, pedagoga i drugih stručnjaka. Oni djeluju u područnim službama Zavoda, koje postoje u više od 20 gradova u Republici Hrvatskoj. Prije svega, u takvim službama možete dobiti informacije koje su bitne za izbor zanimanja i vaš profesionalni razvoj. Tako ćete moći pogledati videokasete o nekim poslovima i zanimanjima, dobiti brošure i letke namijenjene posebno vama. U daljnjem postupku, ukoliko to želite, stručnjaci Zavoda ispitat će vaše zdravstvene, tjelesne, intelektualne i druge osobine, vaše interese i ostale okolnosti koje su važne za odabir zanimanja. Na temelju toga savjetovat će vam put vašeg daljnjeg profesionalnog razvoja.
Sažeto rečeno, Hrvatski zavod za zapošljavanje može vam pomoći:
- informacijama i savjetom pri izboru prvog zanimanja
- informacijama i savjetom u daljnjem profesionalnom razvoju (izbor drugog zanimanja, stručnog osposobljavanja ili prekvalifikacije)
- različitim mjerama zaštite u vrijeme nezaposlenosti
- informacijama, savjetima i drugim oblicima pomoći u traženju zaposlenja
Hrvatski zavod za zapošljavanje može vam, dakle, pomoći u traženju posla, ali vam neće nužno i osigurati posao. Posao morate izboriti sami. Kad ste jednom – bilo uz pomoć Zavoda ili svojim vlastitim izvorima informiranja – saznali tko sve posao nudi, odabrat ćete ponude koje dolaze u obzir i podnijeti molbe s potrebnim dokumentima. Preostaje vam i posljednji, najteži, problem – kako predstaviti sebe i uvjeriti poslodavca da ste upravo vi prava osoba za ponuđeni posao.