Predenje je mehanički postupak kojim se sukanjem (frkanjem)
ograničeno dugačkog tekstilnog vlakna izrađuje kontinuirana nit.
Najjednostavniji način predenja jest ručno predenje, kakvo se
primjenjuje u kućnoj radinosti. Prelac (prelja) izvlači i upreda vlakno u smjeru
kazaljke na satu. Debljina prediva ovisi o broju izvučenih vlakanaca i o stupnju
upredanja. Prelac u ruci i pod prstima ima osjećaj debljine i finoće izvučenog vlakna.
Zbog toga se ručnim predenjem ne može postići jednaka kvaliteta (jednoličnost,
čvrstoća i finoća) pređe, kao što je to moguće na predioničkim strojevima.
U industrijskoj proizvodnji prede se predioničkim strojevima. U
modernim predionicama proizvodi se mnogo vrsta pređe koja se razlikuje prema vrsti
vlakana (pamuk, vuna, lan, juta, svila. sintetičko predivo), broju usukanosti i debljini
niti. Prelac u industrijskoj proizvodnji obavlja sljedeće poslove: priprema i čisti
pređu, pokreće predionički stroj, nadzire rad stroja i isključuje ga iz pogona. Ručno
namješta kalemove s polupredivom i kroz uređaje za razvlačenje uvodi niti do vretena,
zamjenjuje prazne kalemove punima, a pune cijevi s predivom praznima. Povezuje prekinute
niti i otklanja druge pogreške prilikom predenja. U radu se služi drvenom kukom, špicom
za čišćenje ležajeva, četkicom i priborom za čišćenje stroja. Razvrstava otpad i
održava strojeve.
Prelci rade u zatvorenom prostoru osvijetljenom prirodnim ili umjetnim svjetlom. Izloženi su buci strojeva i tekstilnoj prašini. Radni su prostori topli i vlažni. Prelci rade uglavnom stojeći uz povremeno hodanje i sagibanje. Kao i u ostalim granama industrijske proizvodnje, i u predionicama je rad organiziran u dvije, a ponekad i u tri, smjene. U obrtničkim radionicama radno se vrijeme prilagođuje potrebama proizvodnje.
Prelci moraju imati dobar vid na blizinu, ručnu spretnost i spretnost prstiju. Osim spretnosti prstiju, vrlo je važna i osjetljivost prstiju te sposobnost uočavanja malih razlika u osjetu dodira. To je posebno važna sposobnost u prelaca koji predu ručno. Poželjne su osobine strpljivost i smirenost, jer se tijekom rada neprestano ponavlja isti postupak.
Prelac se postaje nakon trogodišnjeg školovanja u srednjim školama tekstilnog smjera. Nakon određenog vremena provedenog u praksi, školovanje se može nastaviti u tehničkim i majstorskim školama odgovarajućeg smjera.
Zanimanja srodna prelcu jesu tkalac i pletač. Svi oni rade u preradbi tekstilnih vlakana u gotove proizvode: pređe, konce, tkanine, pletiva.