Poštonoše

Opis poslova

    Svakog radnog dana brojni poštonoše uzimaju svoje torbe pune običnih i preporučenih pisama, razglednica, novina, reklamnih brošura, računa i drugih pošiljaka te ih isporučuju primaocima na svojem dostavnom području.
    Poštonoše u seoskim sredinama započinju svoj radni dan dolaskom i zaprimanjem dnevne pošte. Pošto otvore pristiglu vreću s poštom, razvrstavaju je u pretince po redoslijedu isporuke, a preporučene i novčane pošiljke upisuju u posebne liste. Tada mogu krenuti na dostavno područje. Poštu raznose na biciklima, a u brdovitijim krajevima na motociklu ili automobilom. Poštu ubacuju u poštanske sandučiće ili je predaju izravno primaocima koje sretnu. Prilikom dostave prazne poštanske sandučiće u koje seljani ubacuju pisma i razglednice ili ih zaprimaju nakon dolaska u kuću, za što naplaćuju poštarinu. Na teren mogu izaći i više puta ako ih nakon povratka u poštu zateknu pristigli brzojavi koje moraju isporučiti istog dana. Na kraju radnog vremena poštonoše pripremaju i pakiraju poštu koja se skupi tokom dana, a koja će se otpremiti u vreći.
    Gradski poštonoše također započinju svoj radni dan razvrstavanjem pristigle pošte te upisivanjem preporuka, novčanih uputnica i vrijednosnih pisama u dostavne liste. Nakon toga dostavljaju poštu u kuće i stanove te manje poslovne prostore, kao što su trgovine, odvjetničke kancelarije, obrtničke radionice, privatne liječničke ordinacije, gostionice, videoteke. Zbog međusobne blizine dostavnih mjesta poštonoše u gradu najčešće obavljaju svoj posao pješke, ubacujući poštu u poštanske sandučiće. Katkada moraju pošiljke isporučiti izravno naslovljenom primaocu, a ako ga ne zateknu kod kuće ili na poslu, ostavljaju obavijest kojom stranka može naknadno preuzeti svoju poštu. Nakon isporuke pošte, poštonoše se vraćaju u svoje polazne pošte i razdužuju neisporučene pošiljke. Poštonoše na posebnoj dostavi u većim gradskim sredinama dostavljaju brzojave, ekspresna pisma i pakete. Koriste se motociklima, automobilima i kombijima. Rade i na pripremi i otpremanju pošte koja se skupi istog dana na terenu ili u pošti te na zaprimanju vreća i paketa koji pristižu iz središnjih pošta. Vreće i pakete primaju i otpremaju na početku i na kraju radne smjene.
    Unatoč razvoju elektroničkih komunikacijskih medija, kao što su elektronička pošta, elektroničke novine, elektroničko plaćanje računa, telefaksi i sl., poštonoše ostaju neizbježni u dostavi poruka, novina, novca, računa i paketa, osobito u krajevima koje nije zahvatio tehnološki napredak.

Radni uvjeti

    Radni dan poštonoše obično počinje u 7 sati ujutro, a traje do 14 sati u prvoj smjeni, a od 14 do 21 sat u drugoj smjeni. Poštanske pošiljke dostavljaju u jutarnjoj smjeni, a hitne pošiljke, kao što su brzojavi i ekspresna ili “žurna” pisma, dostavljaju u većim naseljima čitavog dana. Odmor u radnom danu poštonoše organiziraju sami, ovisno o količini posla.
    Poštonoše rade svakog dana, osim nedjelje, a radno vrijeme može im se i produžiti kada moraju dostavljati veće količine pošte (pred Božić ili Uskrs ili na početku svakog mjeseca, kada treba isporučiti mjesečne račune te mirovine). Poštonoše se pripremaju za dostavu u zatvorenom prostoru, a poštu dostavljaju na otvorenom, po svakojakom vremenu. Ako poštu dostavljaju pješke, veći dio radnog vremena hodaju, a ako se služe vozilom, naizmjenično sjede i hodaju. U radu povremeno dižu, spuštaju i nose terete do 30 kg.
    Iako je posao jednoličan, svaki novi radni dan donosi nepredvidljive dobre i loše novosti, kao što su ugodni susreti s ljudima, promjene vremenskih prilika, uručivanje brzojava ili kvar na vozilu. Poštonoše su izloženi stresu prilikom uručivanja ožalošćujućih brzojava, izlažu se rizicima od krađe pri dostavi novca ili riziku od ugriza u susretu s agresivnim psima te vremenskom škripcu u poštivanju rokova isporuke i preuzimanja pošte. Ne štede ih vremenske (ne)prilike: kišni dani, jake vrućine ili niske temperature, kada moraju nositi propisanu zaštitnu odjeću.

Poželjne osobine

    Poštonošama je potrebna dobra tjelesna kondicija. Razgovijetan govor, opća snalažljivost, odgovornost i savjesnost u radu te emocionalna otpornost važne su pretpostavke za dobar učinak u poslu. Spretnost ruku povećava poštarov učinak u razvrstavanju pošte. Snalaženje u prostoru, sposobnost brzog i točnog računanja, otvorenost i uljudnost, dobro pamćenje imena i lica također su za poštonoše važni.

Osposobljavanje

    Poštonoše osposobljuje srednja Poštanska i telekomunikacijska škola u Zagrebu, koja traje četiri godine. Poštonošom se može postati i nakon završene ekonomske ili birotehničke srednje škole, uz naknadno polaganje stručnog ispita. Većina poštonoša ostaje dugo na istom radnom mjestu, jer su gotovo nezamjenjivi u poznavanju specifičnosti brojnih primalaca pošte na svojem dostavnom području.

Zapošljavanje

    Poštonoše su zaposlenici Hrvatskih pošta i telekomunikacija (HPT) u više od 1000 dostavnih pošta. Mogućnosti zapošljavanja su slabe, jer se broj broj pošta i broj primalaca pošte sporo mijenja.

Bliska zanimanja

    Zanimanje poštonoše srodno je zanimanju dostavljača pošiljki koji rade u agencijama za specijalnu i hitnu dostavu.