Kontrolori letenja

Opis poslova

    Kontrolu zračnog prometa obavlja nekoliko dobro osposobljenih kontrolora leta koji zajedno funkcioniraju kao uigran tim. Osnovna zadaća kontrolora leta jest osigurati nesmetano odvijanje zračnog prometa. To znači da moraju osigurati svakom avionu smjer leta koji će ga držati na dovoljnoj udaljenosti od ostalih letjelica koje se trenutačno nalaze u zraku. Druga je zadaća svođenje kašnjenja zrakoplova na minimum te rješavanje problema uzrokovanih neočekivanim vremenskim prilikama ili kvarovima aviona. Oblasna kontrola zračnog prometa smještena je u Zagrebu. Ona drži potpunu kontrolu zračnog prometa nad Hrvatskom. Osim oblasne kontrole, postoje pojedinačni kontrolni centri smješteni u zračnim lukama većih gradova u Hrvatskoj. Kontrolori leta u zračnim lukama zaduženi su za regulaciju prometa svojih aerodroma.
    Na svakom aerodromu razlikujemo dvije vrste kontrolora. Toranjski kontrolori su zaduženi su za promet zrakoplova pojedine zračne luke. Samo ime govori da su smješteni u tornju zračne luke kako bi imali pregled nad cijelim aerodromom. U drugu skupinu ulaze prilazni kontrolori, koji mogu raditi na radaru ili bez radara (proceduralni kontrolori). Nakon analize trenutačne situacije u zraku i na aerodromu toranjski kontrolori daju pilotima radiostanicama dozvolu za polijetanje. Istodobno ih obavješćuju o trenutačnim vremenskim prilikama na zemlji i u zraku te o prilikama koje ih očekuju na putu do odredišta (vidljivost, brzina i smjer vjetra). Pošto se zrakoplov izgubi iz vida, toranjski kontrolor upućuje pilota na radarskog kontrolora (na njegovu radiofrekvenciju). Ovi kontrolori smješteni su u sobi s radarskim pokazivačima. Pored sebe uvijek imaju listiće sa svim podacima o pojedinom avionu. Kontrolori prate pridržava li se avion propisane rute, a u slučaju bilo kakvih neočekivanih skretanja zrakoplova dužni su reagirati. Kada avion izađe iz njihova radarskog područja, predaju ga radarskom kontroloru sljedećeg područja. Kada avion stigne u područje iznad odredišnog aerodroma, brigu o slijetanju preuzima toranjski kontrolor tog područja. Svi navedeni kontrolori funkcioniraju kao tim. Zajedničko im je što istodobno primaju mnogo informacija, na koje u svakom trenutku moraju biti sposobni brzo i djelotvorno reagirati.
    U današnje vrijeme posao kontrolora olakšan je uvođenjem kompjutora. Komunikacija između kompjutora na zemlji i kompjutora u zrakoplovima pospješuje vođenje zrakoplova.

Radni uvjeti

    Radno vrijeme kontrolora letenja unaprijed je određeno i fiksno. Razlike postoje jedino između pojedinih zračnih luka. U Hrvatskoj one su smještene u Osijeku, Dubrovniku, Splitu, Puli, Rijeci, Lošinju, Zadru, Zagrebu i na Braču. Svi kontrolori rade u smjenama i timski. Obično rade dva do tri kontrolora zajedno u svakoj smjeni i po dva kontrolora na svakom radaru. Izmjenjuju se svaka tri sata jer se javlja umor i pad koncentracije, što može smanjiti točnost i brzinu njihovih reakcija. U slučaju povećanja gustoće prometa, radi i više od dva kontrolora u smjeni, a prema potrebi rade i prekovremeno.
    Posao zahtijeva veliku odgovornost, jer treba voditi računa o sigurnosti zrakoplova, pilota i putnika. Ovaj posao može neke ljude iscrpljivati i dovoditi ih do stresa, jer na stalan dotok različitih informacija treba hitro i vrlo točno reagirati. Kontrolor istodobno mora pratiti informacije o zrakoplovima koji slijeću i o onima koji polijeću.

Poželjne osobine

    Posao kontrolora leta zahtjevan je i odgovoran, pa u skladu s tim traži posebna znanja i vještine. Kontrolor leta mora imati dobar vid i sluh, jer stalno prati promjene na pisti ili u zraku (na radaru). Sluh je važan zbog komunikacije osjetljivim radiouređajima, kod kojih se često čuju šumovi. Pojedinac mora biti sposoban komunicirati brzim i jasnim davanjem informacija pilotima i suradnicima. Za davanje točnih informacija nužno je i dobro razumijevanje i pamćenje informacija.
    Kontrolori letenja moraju biti kadri istodobno primati informacije iz različitih izvora i rhtmodijeliti pažnju na nekoliko stvari. Poželjno je da kontrolori budu odlučne osobe, da mogu donositi brze odluke i pronalaziti rješenja u izvanrednim situacijama te raditi i koncentrirati se na rad uz buku. Pri zapošljavanju sve navedene sposobnosti ispituju se odgovarajućim psihologijskim testovima. Zanimanje kontrolora letenja primjereno je osobama koje su vrlo odgovorne u poslu, jer i najmanje pogreške u radu mogu dovesti do brojnih ljudskih žrtava.

Osposobljavanje i napredovanje

    Nekada je za obavljanje posla kontrolora letenja trebalo završiti Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, smjer kontrolor letenja. Studij je trajao 2,5 godine (5 semestara), a nakon toga slijedio je 6-mjesečni rad u oblasnoj kontroli leta. Potom se polagao ispit i dobivala dozvola za odgovarajuću vrstu kontrolora leta (toranjski, oblasni neradarski, oblasni radarski, prilazni radarski, prilazni neradarski kontrolor). Danas, zbog dovoljnog broja kontrolora letenja trenutačno nema školovanja za to zanimanje. Predviđa se da će se ubuduće provjere zdravstvenih sposobnosti provoditi u Hrvatskoj, nakon čega će slijediti školovanje na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu ili negdje u inozemstvu. Za sada još nema točnih podataka o tomu. Dozvole za rad vrijede dvije godine, nakon čega se ponovo provjerava radna sposobnost. Za osobe starije od 40 godina provjere se obavljaju svake godine.
    Napredovanje se temelji isključivo na godinama radnog iskustva i na povremenim provjerama znanja i sposobnosti. U početku rada pojedinac se opredjeljuje za oblasnog, prilaznog ili toranjskog kontrolora leta. Najprije radi kao koordinator, što znači da nema izravan kontakt s pilotima, nego samo prati cjelokupni rad i pomaže kada zatreba. Nakon položenog ispita za izvršnog kontrolora dobiva se dozvola za izravnu komunikaciju s pilotima i zrakoplovima. Najviši rang koji se može postići jest instruktor kontrolora letenja.

Bliska zanimanja

    Slične poslove, koji uključuju komunikaciju i usmjeravanje prometa, obavljaju različiti prometni dispečeri.