Sistemski inženjeri

Opis poslova

   Teško je danas zamisliti banku, ured ili industrijski pogon bez elektroničkih računala. No da bi računala ispravno radila, treba ih održavati. Održavati treba njihovo sklopovlje (hardver) te stalno ugrađivati, ugađati i popravljati programsku podršku (softver). Uz višekorisničke sustave idu i administrativni poslovi: prijava i odjava korisnika, usklađivanje njihovih ovlasti i udovoljavanje njihovim posebnim potrebama. Sustavi koji su spojeni u mrežu zahtijevaju i osiguravanje privatnosti podataka i sprečavanje neovlaštenog pristupa. O svemu tome vode brigu posebno školovani stručnjaci – sistemski inženjeri.
    Sistemski inženjer svakodnevno provjerava tehničku ispravnost računalnog sustava, otklanja manje kvarove i zastoje u radu sustava, obavlja administrativne poslove s korisnicima, savjetuje korisnike i objašnjava tehničke mogućnosti sustava. Katkada piše i jednostavnije programe, kako bi olakšao svoj posao, posao korisnika ili zaobišao neki nedostatak postojeće programske podrške. Sistemski inženjeri moraju biti dobri poznavatelji tehničkih osobina sustava koji održavaju, ali i osobina korisnika _ njihovih potreba, razine informatičkih znanja, programskih paketa kojima se služe.
    Sistemski inženjer često predlaže nabavu novih programskih paketa i sklopovlja. U svijetu informatičke tehnologije rješenja brzo zastarijevaju, a na tržištu se svakodnevno pojavljuju nove verzije programa. Zato sistemski inženjer mora stalno skupljati informacije, istraživati mogućnosti novih rješenja i ugrađivati ih u sustave koje opslužuje. No svaka promjena informacijskog sustava donosi i probleme: ispadanja sustava iz pogona, duže ili kraće zastoje, kao i nepredvidive probleme vezane uz interakciju novih i starih komponenti informacijskog sustava. Zato sistemski inženjer mora točno ocijeniti potrebe i ponuđene mogućnosti te donijeti razumnu odluku o uvođenju novih programa ili sklopovlja. Donijeti takvu odluku nije jednostavno. Brz razvoj informacijskih tehnologija prati snažna propaganda, pa nije lako zaključiti kada promjene donose stvarni napredak, a kada su nepotreban napor i trošak.
    Nakon donesene odluke, sistemski inženjer organizira nabavu opreme i njezinu ugradnju. Posebnu pažnju posvećuje korisnicima koje treba upoznati s novostima u upotrebi sustava. U tu svrhu sistemski inženjeri organiziraju tečajeve i sami sudjeluju u poučavanju korisnika. No, uza sve to, sistemski inženjeri moraju svakodnevno odgovarati na pitanja koja im korisnici upućuju. Najčešće su to pitanja vezana uz poteškoće u radu i traže hitan odgovor ili otklanjanje kvara. Upravo korisnici često određuju kako će izgledati radni dan sistemskog inženjera.
    Osim s korisnicima, sistemski inženjeri kontaktiraju s proizvođačima softvera i hardvera, kako bi dobili sve potrebne informacije o funkcioniranju sustava i pronašli načine kako da izbjegnu pogreške.
    Posljednjih desetljeća struktura računalnih sustava znatno se promijenila. Nekoć su prevladavali centralizirani sustavi s moćnim računalima smještenim u posebnim prostorijama, a korisnici su im pristupali preko terminala koji nisu zahtijevali posebno održavanje. Danas je računalna moć krenula prema korisnicima: prevladavaju osobna računala i radne stanice međusobno spojene u mrežu. Time se posao sistemskih inženjera znatno otežao. Dok su nekada vodili brigu o jednom računalu ili o nekoliko računala, danas u mnogim poduzećima broj računala prelazi ukupan broj zaposlenih. Stoga se javila i težnja da se dio nadgledanja i administriranja računala prebaci krajnjim korisnicima ili samim računalima. Korisničko sučelje raznih programa danas je znatno prilagođenije našem načinu razmišljanja i spontanom reagiranju, a mnogi proizvođači softvera ističu kako njihovi programski paketi ne traže dodatnu administraciju, već sve obavljaju automatski. Zbog svega toga postalo je moguće da pojedini sistemski inženjer održava i nekoliko stotina računala.
    Umjesto velikih “super računala”, danas prevladavaju računala podjednake moći, spojena u informacijske mreže. Takve mreže omogućuju razmjenu podataka, poruka, zvuka i slika, a često se prostiru daleko preko granica poduzeća (npr. svjetska informacijska mreža Internet). S novim mogućnostima javljaju se i novi zadaci za sistemskog inženjera. Zaštita podataka, privatnosti, autorizirani pristup, registriranje štetnih aktivnosti korisnika, kao i neželjenih provala u informacijske sustave, važni su poslovi sistemskog inženjera.

Radni uvjeti

    Sistemski inženjeri veći dio radnog vremena provode u ugodnoj okolini svojih ureda. Obično imaju propisano 40-satno tjedno radno vrijeme, ali povremeno rade i izvan radnog vremena, kako bi otklonili zastoje, instalirali nove programske pakete ili priključili novu opremu. U stalnom su dodiru s korisnicima ili proizvođačima programske podrške i druge računalne opreme. Moderna računalna i mrežna tehnologija omogućila je sistemskim inženjerima da svoje poslove mogu obavljati i na udaljenim lokacijama (npr. kod kuće, na putu), što pridonosi udobnosti i fleksibilnosti rada, ali briše granicu između slobodnog i radnog vremena te prostora. Zato što mnogo vremena provode ispred monitora tipkajući po tipkovnici računala, njihov je posao posebno naporan za oči, kralježnicu i ručne zglobove.

Poželjne osobine

    Kao i ostali inženjeri, sistemski inženjeri trebaju posjedovati sposobnost logičkog rezoniranja i smisao za rješavanje tehničkih problema. Sistemski inženjer mora biti okrenut prema svojim korisnicima: strpljivost u komunikaciji s njima, poznavanje i prihvaćanje njihovih potreba te sposobnost jednostavna objašnjavanja pojmova i postupaka važne su osobine sistemskog inženjera. Dobar sistemski inženjer mora imati smisla za samostalno i odgovorno održavanje računala. Uz odgovarajući oprez on mora imati smisla i za istraživanje mogućnosti novih tehnologija. Sklonost učenju novih sadržaja i spremnost za stalno usavršavanje osobito su važne odlike sistemskih inženjera.

Osposobljavanje

    Katkada je za posao sistemskog inženjera dovoljna srednja škola informatičkog smjera. No najvećem broju sistemskih inženjera trebat će završen fakultet ili viša škola. Sustavnu naobrazbu u računalnim znanostima mogu steći na studiju računarstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na studiju matematike i informatike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, na višim informatičkim školama te školama organizacijskih znanosti. Zbog potrebe za održavanjem računala često se i stručnjaci drugih struka (inženjeri elektrotehnike ili drugih tehničkih disciplina) bave ovim poslom, što mnogima preraste i u životni poziv.
    Osim formalnog školovanja u srednjim i visokim školama, za osposobljavanje sistemskih inženjera potrebni su i specijalizirani tečajevi. Na njima se sistemski inženjeri upoznaju i s konkretnim računalnim okruženjima i programima s kojima trebaju raditi.

Zapošljavanje

    Sistemski inženjeri danas su vrlo traženi, a očekuje se da će potrebe za njima ubuduće još više rasti. Iako se struktura njihova posla mijenja, a mnoge poslove preuzimaju sami korisnici i posebni računalni programi, nove informacijske tehnologije donose i nove izazove. Danas su poslovi sistemskih inženjera sve više vezani uz područje informacijskih mreža, zaštite podataka i održavanje sigurnosti sustava. Mala i srednja poduzeća obično ne zapošljavaju sistemskog inženjera u puni radni odnos, nego angažiraju honorarne suradnike ili uslugu traže od specijaliziranih poduzeća za pružanje usluga održavanja informacijskih i računalnih sustava.

Bliska zanimanja

    Sistemskim inženjerima bliska su zanimanja računalni programer i projektant informacijskih sustava. Njihov posao ima sličnosti i s poslom mnogih inženjera.