Filolozi (jezikoslovci)

Opis poslova

    Filolozi ili jezikoslovci su, u najširem smislu riječi, stručnjaci koji proučavaju jezik i književnost jednog naroda, a preko njih i cjelokupnu njegovu kulturu. Tako, na primjer, razlikujemo kroatiste (stručnjake za hrvatski jezik), germaniste (stručnjake za njemački jezik), angliste (stručnjake za engleski jezik), romaniste (stručnjake za romansku skupinu jezika), slaviste (stručnjake za slavensku skupinu jezika) i tako dalje. Svi se oni, međutim, unutar jezika koji proučavaju mogu baviti vrlo raznolikim poslovima.
    Neki od njih mogu biti nastavnici jezika na osnovnim i srednjim školama – bilo da predaju materinski jezik, bilo da poučavaju strane jezike, ovisno o tome koji su jezik ili jezike studirali. Mogu raditi i kao učitelji jezika u školama za strane jezike. Mogu biti i predavači jezika na visokim školama i fakultetima. Predavače stranog jezika na visokim školama i fakultetima koji uvježbavaju studente u pravilnom izgovaranju i pisanju stranoga jezika nazivamo lektorima za strani jezik. Lektor, međutim, može biti i učitelj jezika i pravilnog izgovora u kazalištu. Kada stručnjak za jezik radi kao jezični savjetnik npr. u nekoj nakladničkoj kući, pri čemu obavlja jezične ispravke pisanih tekstova i rukopisa kako bi oni bili u skladu s propisanim jezičnim standardima, i njega zovemo lektorom.
    Stručnjaci koji završe svoje školovanje diplomiravši neki od stranih jezika mogu raditi i kao prevoditelji, i to sa stranoga jezika na hrvatski ili obratno. Svoju djelatnost prevoditelji mogu obavljati u vrlo različitim poslovima. Mogu se zaposliti u domaćim ili inozemnim veleposlanstvima, na televiziji ili radiju, u izdavačkim kućama, putničkim agencijama, u predstavništvima inozemnih tvrtki i tako dalje. Neki se prevoditelji specijaliziraju za simultano prevođenje, koje se sastoji od neposrednog prevođenja onoga što netko govori na drugi jezik. Ovo zanimanje zahtijeva izvrsno poznavanje jezika s kojeg se prevodi i obično zahtijeva dodatnu izobrazbu nakon završetka školovanja.
    Filolozi koji se odluče baviti istraživačkom djelatnošću u jezičnim institutima, leksikografskim zavodima i drugim ustanovama mogu se baviti književnom teorijom, književnom poviješću ili književnom kritikom. Povjesničar književnosti proučava književne pojave i tekstove od najstarijih dana do suvremenosti, izučava njihove suodnose, kretanja i razvoj. Književni se teoretičar bavi znanstvenim tumačenjem zakonitosti književnih pojava i jezika. Književni kritičar usmjerava se prema pojedinim književnim pojavama, autorima, književnim vrstama, stilovima i rodovima te ih kritički raščlanjuje i vrednuje u odnosu na sve druge relevantne književne pojave. Filolozi koji rade u institutima i leksikografskim zavodima mogu raditi i na izradbi i priređivanju rječnika, leksikona, enciklopedija, priručnika i slično.
    Filolozi se mogu zaposliti i u svim drugim ustanovama koje trebaju stručnjaka za jezik (na primjer, razne ustanove i nadleštva poput ministarstava).

Radni uvjeti

    Filolozi rade u školama, institutima, leksikografskim zavodima, izdavačkim kućama i tako dalje. Mjesto njihova zaposlenja, kao i radni zadaci koje obavljaju, određuje njihove radne uvjete. No uglavnom je riječ o primjereno udobnim uredima. Radno vrijeme također ovisi o mjestu gdje stručnjak za jezik radi. Tako će učitelji jezika raditi i prijepodne i poslijepodne, ovisno o rhtmoredu. Istraživači u institutima rade prijepodne, no nerijetko rade i cijeli dan, a kojiput, ako to institucija dopušta, mogu posao obavljati i kod kuće. Posao jezikoslovca istraživača, lektora i prevoditelja vrlo je samostalan. Utjecaj nadređenih na učitelje jezika nešto je izraženiji, iako je učitelju ostavljeno dovoljno prostora za samostalno oblikovanje i izvođenje nastave. Predavači jezika, posebno nastavnici materinskog jezika, izloženi su opasnosti od profesionalnog obolijevanja govornog aparata. Jezični stručnjaci koji rade u izdavačkim kućama često su izloženi pritisku vremenskih rokova.

Poželjne osobine

    Osim općih sposobnosti, za filologa su nužne razvijene verbalne sposobnosti, govorne vještine i sposobnost pismenog izražavanja. Za filologe koji izravnije rade s ljudima, poput učitelja jezika, lektora i prevoditelja poželjna je vještina komuniciranja s drugima, strpljivost i druge socijalne vještine. Slušne su sposobnosti za filologe također važne. Sklonost umjetničkom izrazu i smisao za estetiku poželjne su osobine.

Osposobljavanje

    Nakon srednje škole potrebno je završiti četverogodišnji studij hrvatskoga jezika (kroatistika) ili neke kombinacije stranih jezika. U Hrvatskoj ovi studiji postoje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru te na Pedagoškom fakultetu u Rijeci i Osijeku. Upis na studij zahtijeva polaganje razredbenog ispita. Diplomom o završenom studiju hrvatskog ili kojeg drugog jezika stječe se zvanje profesora jezika. Daljnje usavršavanje može uključivati dvogodišnji poslijediplomski studij, pohađanje jezičnih seminara i skupova. Usavršavanje stručnjaka koji su studirali neki strani jezik redovito podrazumijeva i boravak u zemlji gdje se govori jezik koji su studirali. Simultani prevoditelji moraju se dodatno educirati da bi ovladali vještinom simultanoga prevođenja. Znanstveni rad i akademska karijera podrazumijeva stjecanje doktorata iz područja filoloških znanosti.

Bliska zanimanja

    Srodna su zanimanja lingvisti, fonetičari, bibliotekari, književnici, dramaturzi i teatrolozi.