Bibliotekari

Opis poslova

    Bibliotekari razvijaju, organiziraju i održavaju zbirke zabilježenog i objavljenog materijala i daju ih na korištenje. Oni su informacijski stručnjaci, sudjeluju u organizaciji i posredovanju znanja. Dvije su osnovne vrste poslova bibliotekara – poslovi s korisnicima i stvaranje uvjeta za rad s korisnicima. Bibliotekari u korisničkim službama izravno komuniciraju s ljudima i pomažu im u nalaženju potrebnih informacija. Da bi se to provodilo bibliotekari obrađuju građu i opisuju je na pristupačan i razumljiv način. Vrlo je važan dio posla bibliotekara upravo sadržajna obradba dokumenata. O njoj ovisi dostupnost, točnost i potpunost informacija koje se kasnije dobivaju pretraživanjem.
    U manjim knjižnicama bibliotekar obavlja sve vrste poslova. Na osnovi praćenja tekuće literature i osluškivanja potreba korisnika planira i izgrađuje knjižnični fond. Osim sadržajno, građu i formalno obrađuje, popisuje i katalogizira. Vodi brigu o sustavu posudbe i radi programe za informiranje i obrazovanje korisnika. Pronalazi potrebne podatke, pomaže korisnicima da pronađu informacije, upućuje ih na druge izvore. U većim knjižnicama, s više zaposlenog osoblja, bibliotekari se specijaliziraju za određeno područje, npr. nabava, katalogizacija, klasifikacija, izradba bibliografija, izradba baza podataka, sudjelovanje u planiranju automatske obradbe podataka, izgradnja specijalnih zbirki, među-bibliotečna posudba, referalno-informacijska djelatnost i dr. Bibliotekarima u njihovu radu pomažu knjižničari i knjižnični manipulanti.
    Postoje različite vrste knjižnica i o tipu knjižnice ovisi vrsta poslova koje obavljaju bibliotekari. Knjižnice mogu biti nacionalne, općeznanstvene, visokoškolske, specijalne, narodne i školske. U specijalnim knjižnicama, kakve su knjižnice zavoda i radnih organizacija, bibliotekari prikupljaju materijale s određenog područja, izgrađujući tako specijalne zbirke zanimljive ciljanoj skupini korisnika, bave se organizacijom te građe pripremajući sažetke, sadržajnom analizom dokumenta, izradbom bibliografija za određeno interesno područje, a u nekim knjižnicama prate i odabiru obavijesti i novosti s nekog određenog područja, najčešće za potrebe znanstvenika i drugih stručnjaka. Bibliotekari mogu izgrađivati i razne druge specijalne zbirke, npr. glazbene, zavičajne, zbirke rijetkih i starih knjiga, zbirke rukopisa, hemeroteke (zbirke isječaka iz novina) i dr. Poseban oblik rada jest rad s djecom u dječjim knjižnicama.
    Uvođenjem računala i automatske obradbe podataka u knjižnice bibliotekari su dobili i nove zadatke. Računala preuzimaju mnoge poslove u knjižnici, npr. nadzor nad nabavom, obradbom i posudbom. Mnogi bibliotekari danas kreiraju i održavaju računalne baze podataka. Omogućen im je i pristup udaljenim bazama podataka preko računalnih mreža. Na isti način mogu predstavljati i svoje fondove. Zato je potrebno da steknu osnovna informatička znanja i vještine pretraživanja baza podataka, kao i da pomažu korisnicima da razviju te vještine.

Radni uvjeti

    Bibliotekari rade u knjižnicama i informacijskim centrima. Knjižnice se, osim po vrsti, razlikuju po veličini i po opremljenosti. Iako postoje standardi za uređenje knjižničnih prostora, neke knjižnice ne udovoljavaju tim standardima, pa je – bilo zbog nedostatka prostora, bilo zbog slabe opremljenosti – rad otežan. Unatoč tim nedostacima, rad u knjižnici relativno je udoban. U većini knjižnica radi se u smjenama. Potrebno je striktno poštovati radno vrijeme predviđeno za rad s korisnicima. Radi se timski. Posao može biti ležeran jer vremenskog škripca obično nema.

Poželjne osobine

    Dobre organizacijske vještine, doza pedantnosti i pre-ciznosti, vještina komunikacije s ljudima, jasno i precizno izražavanje, lakoća ophođenja s ljudima, ljubaznost i uslužnost – najvažnije su osobine dobra bibliotekara. Uz to, bibliotekar treba imati široko opće znanje, a poželjno je i poznavanje stranih jezika.

Osposobljavanje i napredovanje

    Za zvanje bibliotekara potrebna je visoka stručna sprema. Stručna kvalifikacija u Hrvatskoj stječe se diplomom na Katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu ili diplomom bilo kojeg fakulteta uz položen stručni ispit za bibliotekara. Studij bibliotekarstva traje dvije godine i donosi stručni naziv diplomirani bibliotekar, a mogu ga upisati samo studenti koji su već završili barem četiri semestra nekog drugog studija. Od specijalnih znanja najvažnije je pasivno poznavanje bar dvaju stranih jezika, poznavanje i uporaba računalnih programa i osnova informacijske znanosti. Stalno usavršavanje je nužnost i obveza svih stručnih knjižničnih poslenika zbog promjene osobina, oblika i vrsta knjižnične građe, potreba korisnika i informacijsko-komunikacijske tehnologije.
    Bibliotekarima koji se bave stručnim istraživačkim radom i objavljuju radove s područja bibliotekarstva te tako pridonose razvoju struke, dodjeljuje se zvanje viši bibliotekar.

Zapošljavanje i zarade

    Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od 28.10.1996., u Hrvatskoj ima 605 knjižnica (podaci su prikupljani krajem 1995. godine). U njima je zaposleno 2548 stručnjaka, od toga 763 bibliotekara i 56 viših bibliotekara. Ostalo osoblje čine knjižničari, viši knjižničari i bibliotekarski savjetnici. Ovim podacima treba pribrojiti i školske knjižnice kojih ima oko 800 i u kojima je zaposlen najčešće jedan bibliotekar, a katkada ih ima i više.
    Prosječne plaće zaposlenih u biblioteci ovise o načinu na koji se biblioteka financira. Ako su to knjižnice koje financira država, onda je prosječna plaća jednaka prosječnim plaćama zaposlenih u državnim službama.

Bliska zanimanja

    Bibliotekarima bliska zanimanja jesu knjižničari, arhivisti, konzervatori, kustosi muzeja i ostali informacijski stručnjaci.