Znanstvenici i istraživaci

Opis poslova

    Znanstvenici istražuju živu i neživu prirodu, svekoliku stvarnost koja nas okružuje – od središta Zemlje do najudaljenije zvijezde. Oni proučavaju pojave sitne kao nuklearna čestica i goleme kao galaksija. Proučavaju procese koje traju djelić sekunde, kao što je npr. rhtmad nekih elementarnih čestica, i procese koji traju milijunima godina, kao što je npr. oblikovanje Zemljine kore. Oceani i zemljina atmosfera, biljke i životinje, sam čovjek i njegovo ponašanje – sve to ulazi u područje njihova istraživanja.
    Neki se znanstvenici pretežno bave temeljnim istraživanjima. Cilj im je saznati nove činjenice, protumačiti pojave bez obzira na to je li to neposredno korisno. Drugi se bave primijenjenim i razvojnim istraživanjima, usmjerenim k ostvarenju nekog praktičnog cilja, npr. razvoju novih tehnologija ili proizvoda.
    Do spoznaja znanstvenici dolaze istraživanjem. Na početku svakog istraživanja stoji neki znanstveni problem – pitanje koje traži nepristran odgovor (npr. “Kako iskoristiti Sunčevu energiju?” ili “Što uzrokuje AIDS?”). Kad se zainteresiraju za neki problem, znanstvenici najprije proučavaju sve što je o njemu već poznato. Pretražuju baze znanstvenih podataka, pronalaze relevantnu literaturu i temeljito proučavaju sve što su drugi znanstvenici već saznali. Na temelju toga postavljaju svoju hipotezu – pretpostavku koju će provjeriti istraživanjem. Potom planiraju i provode samo istraživanje. Istraživanje može biti sustavno opažanje i mjerenje u prirodnim uvjetima, terenski eksperiment ili strogo kontroliran pokus u laboratoriju. U većini slučajeva istraživanje uključuje dugotrajnu pripremu, upotrebu složene aparature te strpljivo i precizno snimanje i mjerenje. Dobivene rezultate znanstvenici analiziraju, najčešće matematičkim i statističkim postupcima. Na temelju toga donose zaključke. Svoje nalaze nastoje teorijski osmisliti i objasniti u odnosu na već postojeće, prethodne nalaze.
    Današnja su istraživanja vrlo složena i zahtijevaju kolektivni napor stručnjaka različitih usmjerenja. Zato znanstvenici često rade u timovima, katkada sastavljenim od stručnjaka različitih znanstvenih disciplina. Za provedbu istraživanja potrebna su i znatna sredstva. Zato voditelji znanstvenih istraživanja dobar dio vremena posvećuju pripremi znanstvenih projekata i pisanju uvjerljivih prijedloga istraživanja. Svoje projekte podastiru Ministarstvu znanosti ili nevladinim organizacijama koje financiraju znanstvena istraživanja. Nakon završenog istraživanja znanstvenici pišu znanstvene izvještaje, knjige i radove, koje objavljuju u znanstvenim časopisima i monografijama.

Radni uvjeti

    Znanstvenici većinom rade u normalno radno vrijeme, u više ili manje udobnim laboratorijima. U pravilu nisu izloženi tjelesnim naporima, nepovoljnim uvjetima rada ni većim opasnostima. Poneki znanstvenici, npr. fizičari ili kemičari, u nekim eksperimentima mogu biti izloženi opasnosti od zračenja, trovanja ili eksplozije. Ali oprez u radu, strogo poštivanje propisa i primjena zaštitnih mjera, svodi takvu opasnost na minimum. Neki znanstvenici – npr. geolozi, agronomi, biolozi koji se bave zoologijom ili botanikom – dio radnog vremena mogu provoditi na otvorenom, provodeći opažanja i pokuse na terenu.

Poželjne osobine

    Znanstvenik, prije svega, treba imati veliku znatiželju i snažnu volju da otkrije nepoznato. Samo snažno motivirane osobe, koje su svoj život posvetile znanosti, sposobne su za prava otkrića. Katkada je potrebno i više godina istraživanja da bi se došlo do željenog rezultata. Zato znanstvenici trebaju biti ustrajni u svojim nastojanjima i otporni prema povremenim neuspjesima. Uz motivaciju, znanstveniku su potrebne i natprosječne intelektualne sposobnosti. Tako će biti kadar logički raščlaniti istraživački problem, domisliti valjanu hipotezu i na temelju dobivenih rezultata izvesti ispravne zaključke. Zbog suradnje s drugim znanstvenicima ili laborantima, potreban je i smisao za djelatnu suradnju i timski rad. S druge strane, budući da je svaki znanstvenik samostalan u svojoj dionici rada, ovo je zanimanje prikladno za osobe koje vole samostalan rad uz neznatan nadzor nadređenog osoblja.

Osposobljavanje i napredovanje

    U ovom članku pod znanstvenicima i istraživačima razumijevamo visokoobrazovane osobe kojima je znanstveni rad osnovni poziv. To su pojedinci koji su uključeni u organizirani znanstvenoistraživački rad u samostalnim znanstvenim zavodima ili znanstvenoistraživačkim institutima u sastavu sveučilišta. Prema Zakonu o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, oni su razvrstani u “istraživačka zvanja” (stručni suradnik, mlađi asistent, asistent i viši asistent) i u “znanstvena zvanja” (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik).
    Za izbor u zvanje mlađeg asistenta potrebno je uspješno završiti dodiplomski studij odgovarajuće struke i upisati poslijediplomski magistarski studij za znanstveno usavršavanje. Za asistenta može biti izabrana osoba koja je završila poslijediplomski studij i stekla akademski stupanj magistra znanosti. U zvanje višeg asistenta može se izabrati osoba koja je stekla doktorat znanosti. Izbor u ova zvanja vremenski je ograničen: u zvanju mlađeg asistenta i asistenta kandidat može provesti najviše četiri godine, a u zvanju višeg asistenta tri godine.
    Za izbor u znanstvena zvanja znanstvenog suradnika, višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika nužan je doktorat znanosti iz odgovarajućeg područja i objavljeni znanstveni radovi u priznatim znanstvenim časopisima i publikacijama. Što je više zvanje u koje se pristupnik bira, to važniji i brojniji trebaju biti njegovi znanstveni i stručni radovi. Izbor u znanstveno zvanje ograničen je na razdoblje od pet godina, nakon čega znanstvenik podliježe reizboru. Znanstvenik koji je drugi put izabran u zvanje znanstvenog savjetnika zadržava svoje zvanje trajno.
    U hrvatskim znanstvenim i industrijskim istraživačkim institutima zaposleno je danas oko 3500 znanstvenika i istraživača. Sadašnja stopa koja se izdvaja za znanost, znatno je ispod prosjeka razvijenijih zemalja. Učvršćivanjem mira na ovim područjima i obnovom gospodarske djelatnosti očekuje se porast izdvajanja za znanost. Kada se to ostvari, mogu se očekivati veće mogućnosti zapošljavanja znanstvenika i istraživača.

Bliska zanimanja

    Znanstvenicima i istraživačima bliska su zanimanja visokoškolskih nastavnika i suradnika koji se također bave organiziranim znanstvenim radom. S druge strane vrhunski znanstvenici često su pozivani da se i sami uključe u neke oblike nastave na sveučilištu.