Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Primalje sudjeluju u zbrinjavanju žena prije, tijekom i poslije
porođaja, njeguju novorođenčad te pružaju potporu i daju obavijesti za koje su
ovlaštene članovima obitelji, osobito budućem ocu. Neke primalje rade na ginekološkim
odjelima gdje leže žene s bolestima reproduktivnog sustava.
Od trenutka primanja trudnice u rađaonicu primalja čini sve kako bi
se buduća majka osjećala dobro i sigurno. Upoznaje ju s osobljem i odjelom te
objašnjava što će se i kada raditi. Ona je cijelo vrijeme uz trudnicu. Pruža joj
podršku i prati njezino stanje – disanje, puls, tlak, temperaturu te snagu, učestalost
i trajanje trudova. Prati otkucaje srca nerođena djeteta i o svemu tome obavještava
liječnika. Nadalje, primalja pomaže trudnici da se smjesti u što udobniji položaj,
vlaži joj usta, budući da ne smije ništa jesti ni piti, pomaže joj pri mokrenju,
potiče na pravilno disanje i opuštanje između trudova te poduzima i druge mjere kako bi
ovo razdoblje ženu što manje iscrpilo. Vrlo je važno da joj tumači što se događa i
daje potrebne obavijesti, kako bi smanjila tjeskobu zbog neizvjesnosti i pogrešnog
razumijevanja događaja. Priprema za porođaj uključuje i pripremu spolovila, primjenu
klizme, davanje injekcija i infuzija, uzimanje materijala za pretrage, pomoć pri posebnim
postupcima za ublažavanje bolova itd.
Tijekom samog porođaja djeteta i posteljice primalja osobito vodi
računa o sprečavanju zaraze i pravodobnom prepoznavanju znakova krvarenja. Briga za tek
rođeno dijete usmjerena je na osiguravanje prohodnosti dišnih putova, sprečavanje
pothlađivanja i procjenu njegova stanja, što uključuje disanje, boju, mišićni tonus
itd. Uloga primalje vrlo je važna i onda kada se primjenjuju posebna pomagala za
dovršavanje porođaja, npr. negativni tlak, ili kada se utvrdi potreba za carskim rezom.
Ubrzo nakon izbacivanja posteljice i šivanja međice (ako je potrebno) žena se
premješta na odjel. Tamo se primalje brinu za njezin odmor, prehranu, higijenu i
psihičko stanje. Prate kako se žena osjeća, kako izgleda iscjedak iz rodnice (lohije)
itd. U sve većem broju rodilišta prihvaćeno je načelo zajedničkog smještaja majki i
novorođenčadi. Majkama valja pokazati i objasniti kako će staviti dijete na prsa i kako
će ga pravilno dojiti. Važno ih je podsjećati i omogućiti im provođenje higijenskih
mjera kako bi se spriječile zaraze. U sklopu pripreme za otpust treba im odgovori na sva
pitanja koja ih zanimaju i pokazati sve što trebaju znati o njezi novorođenčeta do
dolaska patronažne sestre, koja će im nastaviti pomagati da se što bolje snađu u novoj
ulozi. Kad god je moguće, treba u edukaciju uključiti oca i druge članove obitelji.
Manji broj primalja, zajedno s medicinskim sestrama, radi na
ginekološkim odjelima, gdje pružaju osnovnu sestrinsku skrb koja je prilagođena
posebnim potrebama žena s bolestima reproduktivnog sustava. One, primjerice, mjere puls,
tlak i temperaturu, promatraju opće stanje svojih pacijentica, pružaju im pomoć u
svakodnevnim aktivnostima, primjenjuju lijekove, provode neke medicinske postupke, daju
određene upute i tome slično. Pripremaju žene na ginekološki pregled, pomažu
liječniku pri uzimanju materijala za pretrage, sudjeluju u pripremi pacijentica za
operacije i brinu se o njima nakon operacija.
Opći uvjeti rada primalja ovise o radnom mjestu i stanju u zdravstvenim ustanovama. One rade u dnevnim i noćnim smjenama, također vikendom i praznikom. Godišnji odmori rhtmoređeni su tijekom cijele godine. Izložene su zarazi, stoga moraju primjenjivati odgovarajuću zaštitu. Često rade u vremenskom škripcu. Većinu radnog vremena hodaju ili stoje.
Primalje moraju biti dobre u komunikaciji, jer dobar dio njihova posla uključuje pružanje psihološke potpore. Osobito je važno da mirno i sabrano komuniciraju s pacijenticama i članovima njihovih obitelji u okolnostima koje su obilježene visokim stupnjem napetosti, iščekivanja, nervoze i, uz sve to, preopterećenjem poslom. One moraju razumjeti što trudnoća, porođaj i novo dijete znače svakoj ženi i njezinoj obitelji. Također moraju biti svjesne raznolikosti reakcija, osjećaja, rhtmoloženja i dvojbi koje se mogu izmjenjivati u kratkom, ali intenzivnom razdoblju neposredno prije, tijekom i poslije porođaja. S obzirom na uzbuđenje majki i nemogućnost verbalne komunikacije novorođenčadi, važno je da primalje budu savjesne u promatranju i dobre u opažanju simptoma i znakova koji upućuju na komplikacije. Sudjelovanje u raznim medicinskim postupcima, važnost sprečavanja intrahospitalnih infekcija i poslovi povezani s njegom novorođenčeta zahtijevaju spretnost. Primalja mora biti kadra samostalno obavljati poslove iz svoga djelokruga, surađivati s drugim članovima tima i prepoznati kada se javi problem koji prelazi okvire njezine nadležnosti.
Primalje se školuju u srednjim strukovnim školama. Oko 50% nastavnog programa čini zajednički dio za sve strukovne škole koji obuhvaća opće predmete: hrvatski jezik, povijest, matematiku i računalstvo. Neki od stručnih predmeta jesu: anatomija, fiziologija, ginekologija, porodništvo, pedijatrija, socijalna medicina, zdravstvena psihologija itd. Za stručni dio programa provodi se teorijska i praktična nastava _ uglavnom u rađaonicama i na ginekološkim odjelima. Nakon srednje škole primalje moraju obaviti pripravnički staž koji traje godinu dana, i položiti stručni ispit u Ministarstvu zdravstva RH.
Zanimanje primalja blisko je zanimanju medicinske sestre.