Inspektori

Opis poslova

Inspektori nadziru rad različitih tijela državne uprave. Upravljanje državom podrazumijeva donošenje zakona i propisa, provođenje tih zakona i propisa te nadzor provedbe tih istih zakona i propisa. Te tri zadaće obavljaju tijela državne uprave – ministarstva i državne upravne organizacije. U Republici Hrvatskoj postoji 19 ministarstava i 10 državnih upravnih organizacija te odgovarajući broj županijskih i gradskih ureda, na koje se prenosi dio državnih upravnih poslova. Svako od ovih tijela državne uprave obavlja poslove u svome djelokrugu. Ministarstvo kulture, primjerice, razvija kulturno stvaralaštvo, promiče kulturne veze s drugim zemljama i međunarodnim institucijama, osniva ustanove za očuvanje i proučavanje kulture te obavlja niz drugih poslova na području kulture. Državni hidrometeorološki zavod, kao državna upravna organizacija, prati hidrološke i meteorološke procese, istražuje atmosferu i vodne izvore, savjetuje stručnjake pri prostornom planiranju i obavlja brojne druge stručne poslove. Kako bi državna uprava – kao golem i složen mehanizam – mogla nadzirati provode li ministarstva i državne upravne organizacije zakone i propise koje su dužni provoditi, odnosno rade li ispravno državni službenici posao za koji ih građani plaćaju, ministarstva među državnim službenicima imenuju inspektore zadužene za provođenje nadzora nad radom pojedinih tijela državne uprave. Inspekcijske poslove u prvome stupnju provode županijski i gradski uredi, a u drugome ministarstva. Inspektori provode inspekcijski nadzor izravnim uvidom u uvjete i način rada tijela državne uprave. Ispituju svrhovitost, učinkovitost i brzinu rada. To čine proučavajući odgovarajuću radnu dokumentaciju i opažanjem radnog procesa. Inspektor ima pravo pregledati poslovne prostorije, sve relevantne poslovne spise, robu i predmete. Isto tako, ima pravo saslušati službenike te zahtijevati na uvid isprave kojima se utvrđuje identitet službenika. O izvršenom pregledu i utvrđenom stanju inspektor sastavlja zapisnik. Inspektor provjerava jesu li državni službenici propisno osposobljeni za obavljanje svog posla. Nadalje, zanima ga kakav je odnos između službenika prema strankama: je li taj odnos profesionalan i uljudan. Poseban interes inspektora jesu eventualne nezakonitosti i nepravilnosti u djelatnosti tijela državne uprave. Stoga inspektori zahtijevaju od ministarstava i tijela državne uprave ili pojedinih njihovih odjela da podnesu izvješće o obavljanju svojih poslova. Ako inspektor ne utvrdi nepravilnost u radu službenika, već samo konstatira sporost u obavljanju radnih zadaća, on će zajedno sa službenicima rhtmraviti moguće uzroke sporosti i potom predložiti mjere poboljšanja. Međutim, ako inspektor otkrije nezakonitost ili nepravilnost u radu tijela državne uprave, on će pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti konkretnih službenika. U svome radu inspektor je odgovoran ako propusti poduzeti mjere koje je dužan poduzeti, ali je isto tako odgovoran ako prekorači svoje ovlasti koje mu daje zakon.

Radni uvjeti

Rad inspektora odvija se u uredskome prostoru, ali i na drugim prostorima, gdje slijedom dužnosti inspektora vrši nadzor. Inspektor često ima iste radne uvjete kao službenici tijela državne uprave čiji rad on nadzire, što pridonosi inspektorovu boljem zaokruživanju situacije koju nadzire. Može se dogoditi da se prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektoru neki službenik i fizički suprotstavi. Ako takav otpor inspektor već unaprijed očekuje, može zatražiti policijsku pomoć pri provođenju nadzora. Inspektori nose posebnu iskaznicu kojom dokazuju svoj službeni identitet i ovlasti. Obrazac iskaznice razlikuje se za svako pojedino ministarstvo.

Poželjne osobine

Iako se obično misli da inspektor mora biti strog, nepristupačan i čitavom svojom pojavom “utjerivati strah u kosti”, taj sklop osobina nije poželjan za zanimanje inspektora. Naprotiv, bolje da inspektor djeluje pristupačno i pozitivno te da je otvoren za suradnju i savjetovanje sa službenicima čiji rad nadzire. Inspektor treba utvrditi kako neko tijelo obavlja svoje poslove te predložiti kako unaprijediti djelatnost. Ako ima sluha za mišljenje samih službenika o razlozima eventualnih nepravilnosti i sporosti u radu te za njihove prijedloge kako bi se organizacija posla poboljšala, on će bolje obaviti i svoj posao – predložiti poboljšanje poslovanja. Inspektor treba znati uočavati i analizirati pojave oko sebe i ne donositi zaključke na prvi pogled. Brzina u donošenju odluka nije dobra osobina inspektora, nego – upravo suprotno – opreznost u donošenju odluka. Vrlo je važno da inspektor bude temeljit u svome radu. U većini slučajeva tek temeljito proučavanje neke radne situacije ili radne dokumentacije dovest će inspektora do ispravne ocjene stanja koje proučava. Osim toga, inspektor mora biti savjesna i nepotkupljiva osoba koja u svome poslu teži korektnosti, dosljednosti i nepristranosti. Vrlo poželjna osobina za svakoga inspektora jest stručnost na području koje nadzire. Oni koji su sami radili neki posao i dobro ga poznaju, kada se jednom nađu u situaciji da izvrše inspekcijski nadzor toga posla, bolje će to učiniti od onih koji prethodno nisu sami radili taj posao.

Osposobljavanje

Nakon osnovne i srednje škole potrebno je završiti fakultet. Svako ministarstvo za potrebe inspekcijskoga nadzora u svome djelokrugu propisuje i posebne uvjete za dužnosti inspektora na tome području. Tako će Ministarstvo zdravstva tražiti završen Medicinski fakultet za dužnost inspektora u području zdravstva, a Ministarstvo financija tražit će Ekonomski fakultet za inspektora na području financija. Državljanstvo Republike Hrvatske nužan je preduvjet za zanimanje inspektora u tijelima državne uprave.

Bliska zanimanja

Nadzor se obavlja na raznim područjima ljudske djelatnosti, pa tako postoje inspektori zaposleni u bankama, poduzećima, tvornicama, školama i raznim drugim ustanovama. Zanimanju inspektora slično je i zanimanje poreznika.