Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Diplomat je visoki službenik koji obavlja poslove na području vanjske politike. Diplomat najčešće predstavlja državu, no u suvremenom svijetu diplomati mogu predstavljati i druge subjekte međunarodnog prava, a to znači međunarodne organizacije i saveze ili mogu biti imenovani u privremene diplomatske misije. Ovdje predstavljamo zanimanje diplomata kao predstavnika države. Državni poglavar, odnosno vlada, imenuje diplomata na dužnost predstavljanja države, odnosno zastupanja državnih interesa u inozemstvu. Ako diplomat predstavlja svoju državu u drugoj državi, riječ je o području bilateralne diplomacije, a ako diplomat predstavlja svoju državu u nekoj međunarodnoj organizaciji, radi se o području multilateralne diplomacije. Primjer za prvo jest veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj, a za ovo drugo savjetnik Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima. Diplomati se dijele na profesionalne (karijerne) diplomate i ugovorne (privremene) diplomate. Profesionalni su diplomati osobe školovane upravo za službu u vanjskoj politici. Ugovorni su diplomati osobe kojima primarno zanimanje nije diplomat. Riječ je o stručnjacima na različitim područjima koje država angažira u poslovima njihove struke, ali u skladu s potrebama diplomatske službe i na ograničeno vrijeme. Kao ugovorni diplomati najčešće se angažiraju stručnjaci iz kulture, bankarstva, gospodarstva ili medija. Kada govorimo o zanimanju diplomata, mislimo na zanimanje profesionalnog diplomata. Temeljne zadaće diplomata jesu: 1) predstavljanje i zastupanje države; 2) zaštita interesa vlastite države, njezinih fizičkih i pravnih osoba; 3) unapređenje prijateljskih odnosa sa zemljom ili međunarodnom organizacijom u kojoj djeluje kao diplomatski predstavnik; 4) diplomatsko pregovaranje i 5) unapređenje svih oblika vanjskopolitičke suradnje između njegove zemlje i zemlje ili organizacije u kojoj djeluje. Posao diplomata obuhvaća niz vrlo različitih aktivnosti, redovitih i izvanrednih, kojima je cilj predstavljanje vlastite zemlje u inozemstvu i poticanje suradnje s državom domaćinom. Da bi te aktivnosti mogao uspješno obavljati, diplomat mora svakodnevno biti upoznat sa svim važnim događajima u svojoj zemlji, osobito političkim, gospodarskim, znanstvenim, kulturnim i sportskim događajima te svima ostalim bitnim momentima u životu građana države koju predstavlja. Diplomat izvješćuje vladu i javnost države primateljice ili organizacije za koju je akreditiran o događajima u svojoj zemlji, a istodobno izvješćuje svoju vladu o događajima u zemlji primateljici ili međunarodnoj organizaciji u kojoj djeluje. Riječ je o kontinuiranom dvosmjernom izvješćivanju, stožernoj zadaći u zanimanju diplomata. Diplomat posreduje u komunikaciji svoje vlade s nadležnim vlastima države ili organizacije u kojoj djeluje. Povremenim javnim nastupima u medijima diplomat govori o aktualnim pitanjima politike svoje zemlje. Dobro obaviješten diplomat rhtmolaže mnogim infor-macijama o zbivanjima u međunarodnoj politici i gospodarstvu te poznaje mnoge značajne osobe iz javnoga života zemlje ili organizacije u kojoj djeluje. Osobni kontakti s diplomatima drugih zemalja i istaknutim pojedincima iz javnoga života zemlje primateljice vrlo su važni za uspješno obnašanje diplomatskih dužnosti i nezamjenjiva su pogodnost u svakodnevnom radu diplomata. Izvanredno važan dio diplomatskog posla jesu diplomatski pregovori i diplomatska primanja. I jedna i druga izvanredna diplomatska aktivnost proslavile su zanimanje diplomata, stoga zamišljamo diplomate kao vješte pregovarače i stalne posjetitelje diplomatskih koktela. No i pregovori i primanja sve su prije nego uživanje. Za svakoga profesionalnog diplomata to su prigode za ostvarivanje pomaka u rješavanju otvorenih pitanja bilateralne i multilateralne diplomacije. Vode se ozbiljni razgovori, razmatraju prijedlozi mogućih rješenja spornih točaka koje službeno još nisu riješene te prikupljaju informacije. Mnogi diplomati iz različitih država okupljeni su tada na istome mjestu, što omogućuje njihovu pojačanu komunikaciju.
Radno vrijeme diplomata nije strogo ograničeno. Drugim riječima, diplomat mora biti na rhtmolaganju kada god priroda njegova posla to zahtijeva. Privatni život i posao diplomata ne mogu se strogo odijeliti. Diplomat radi i poslije službenoga radnog vremena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu; on šeće gradom, posjećuje knjižnice, prisustvuje važnim društvenim događanjima i diplomatskim primanjima u državi u kojoj djeluje, te prati rad iseljeničkih organizacija iz njegove zemlje u toj državi. Radni uvjeti u užemu smislu riječi zajamčeno su iznimno dobri. Prema međunarodnome pravu (Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima iz 1961. g.) diplomati uživaju posebne imunitete i povlastice u zemlji domaćinu, što znači da vlasti dotične zemlje posebno štite diplomatske misije i diplomatsko osoblje. No, kako se radno vrijeme diplomata ne ograničuje na rad u diplomatskoj misiji, nego kretanje diplomata obuhvaća prostor čitave države u kojoj on djeluje, diplomat ne može uvijek biti posebno zaštićen. Na brojnim sastancima, okupljanjima na javnim mjestima i putovanjima diplomat može osjetiti nepogodnosti s kojima se svakodnevno susreću građani te države. U takvim situacijama diplomati su izloženi klimatskim neprilikama (vrućini i vlazi u Indoneziji, hladnoći u Kanadi), onečišćenju te opasnostima od terorizma i općega kriminaliteta (Albanija, Južnoafrička Republika ili Izrael).
Diplomat treba biti razuman, mora poznavati strane jezike te imati široko opće znanje. Osobito treba dobro poznavati povijest, zemljopis i književnost vlastite zemlje, jer diplomat je prije svega predstavnik svoje zemlje u inozemstvu. Diplomat mora biti osoba koja zna i voli komunicirati s ljudima. Mora znati slušati, ali i govoriti. Poželjna je dinamičnost i otvorenost, uz istodobnu postojanost u čuvanju povjerljivih podataka te suzdržanost u iznošenju osobnih stavova. Diplomat, nadalje, treba biti osoba koja dobro procjenjuje situacije, razlučuje bitne činjenice od manje bitnih, kako bi mogao djelovati učinkovito i brzo na onim poslovima gdje je njegov angažman najpotrebniji. Diplomat treba znati pregovarati, za što je potrebna smirenost, uvjerljivost i umijeće baratanja argumentima. Diplomatov rječnik treba biti odmjeren, a iskazi istiniti. Velika je diplomatska vještina prešutjeti istinu ako je potrebno, ali istodobno ne izgovoriti laž. Biti uvijek oprezan, uljudan i taktičan.
Temeljna naobrazba diplomata uključuje osnovnu i srednju školu te fakultet, po mogućnosti pravni, ekonomski, političkih znanosti, povijesti, zemljopisa i srodnih humanističkih znanosti. Potrebno je poznavanje dvaju stranih jezika, od kojih jedan mora biti iz grupe svjetskih jezika (engleski, njemački, francuski, španjolski, ruski, arapski). Profesionalna naobrazba diplomata stječe se na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske. U načelu, pravo obrazovanja na Diplomatskoj akademiji stječu osobe primljene na rad u Ministarstvo vanjskih poslova RH. Budući da je diplomatska služba strogo hijerarhijski organizirana, utvrđen je i postupak napredovanja unutar diplomatske službe. Diplomatski status iskazuje se ostvarenim diplomatskim zvanjem, koje može biti ataše, III. tajnik, II. tajnik, I. tajnik, savjetnik, ministar savjetnik, opunomoćeni ministar i, na vrhu ljestvice, veleposlanik. Kao što vrijedi za sve državne službenike, osoba koja želi stupiti u diplomatsku službu Republike Hrvatske mora imati, uz potrebnu naobrazbu i opću zdravstvenu sposobnost, i hrvatsko državljanstvo.
Posao diplomata sličan je poslu političara, stručnjaka za odnose s javnošću, službenika međunarodnih organizacija, predstavnika multinacionalnih tvrtki i profesionalnih pregovarača. Povrh toga, zanimanje diplomata slično je zanimanjima analitičarima društvenih zbivanja, stručnjaka međunarodnoga prava i pripadnika obavještajnih službi.