Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Postupak spajanja tiskanih araka u konačni proizvod kakav su
knjige, časopisi, katalozi, fascikli, adresari, bilježnice, kalendari, rokovnici,
blokovi i sl. zove se uvezivanje ili knjigoveštvo. Uvezivanje uključuje sljedeće radne
operacije: rezanje, presavijanje, skupljanje araka, lijepljenje, šivanje, zamatanje itd.
Time se bave knjigoveže.
Radne operacije knjigoveža ovise o završnom proizvodu, odnosno o
mjestu rada. Tako u poduzećima koja se bave izdavačkom djelatnošću knjigoveže uvezuju
velike naklade knjiga, pa vrlo često obavljaju samo neke radne operacije. U manjim
knjigoveškim radionicama izrađuju se male serije, pa knjigoveža najčešće obavlja sve
radne operacije – od pripreme do završnih faza. Neke vrste uveza sastoje se samo od
jedne faze. Tako pripremanje fascikla ili dijelova novina uključuje samo presavijanje.
Naprotiv, uvezivanje knjiga uključuje veći broj radnih operacija. Prvo se strojno
savijaju otisnuti arci i slažu na kupove točno prema slijedu brojeva stranica.
Knjigoveža strojno ili ručno šiva ili lijepi tako složene kupove araka. Oblikuje
knjigu pomoću preša i stroja za rezanje. Omot knjige izrađuje posebno te ga naknadno
lijepi ili prišiva na uvezane listove.
Pri tomu knjigoveža rabi različite materijale: ljepenku, knjigoveško
platno, papir, kartone različitih vrsta, ljepilo i konac. Knjigoveže upotrebljavaju
raznovrstan alat i strojeve: nož, savijač, škare, stroj za savijanje arka, stroj za
šivanje koncem, stroj za rezanje, preše, stroj za perforiranje, stroj za uvlačenje
spiralne žice, stroj za premaz hrpta ljepilom i stroj za obrezivanje knjiškoga bloka.
Knjigoveža radi u zatvorenoj prostoriji, pri dnevnoj ili umjetnoj rasvjeti. U velikim knjigovežnicama rad je organiziran serijski i, prema potrebi, u smjenama. U malim obrtničkim knjigovežnicama radno vrijeme često nije strogo određeno, nego se prilagođuje trenutačnim potrebama. U radnoj prostoriji prisutna je papirna prašina te miris ljepila. Povremeno je prisutna buka strojeva za rezanje papira, strojeva za perforiranje i stroja za klamanje.
Knjigoveški posao zahtijeva često saginjanje, stajanje te nošenje tereta. Stoga knjigoveža treba imati dobru tjelesnu kondiciju. Potreban je dobro razvijen osjet opipa, dobar vid na blizinu, dobro razlikovanje boja i njihovih nijansi. Nadalje, potrebna je dobro razvijena ručna spretnost te spretnost prstiju. Budući da se dio radnih operacija često ponavlja, ovaj posao iziskuje dobru koncentraciju i otpornost na jednoličnost. Knjigoveža treba biti točan, strpljiv i vrlo uredan.
Za obavljanje poslova knjigoveže potrebno je, nakon osnovne škole, završiti grafičku školu, koja traje tri godine. Školovanje uključuje usvajanje teoretskih znanja i praktičnih vještina. Postoji mogućnost nastavka školovanja za grafičkog tehničara.
Posljednjih godina raste broj privatnih knjigoveških radionica, gdje budući knjigoveže mogu naći zaposlenje. Velika nakladnička poduzeća smanjuju broj radnika. Stoga se u serijskoj knjigoveškoj proizvodnji sve teže pronalazi posao.
Poslovi knjigoveže donekle su slični poslovima kartonažera, prerađivača papira te grafičara za doradu.