Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Geološki su tehničari pomoćnici geolozima, a posao im je priprema
svih vrsta geoloških podataka za konačnu interpretaciju.
Na terenu geološki tehničari pomažu prikupljati uzorke (voda,
stijene, fosili, bušaća jezgra, rude) i bilježiti podatke o njihovu geografskom
položaju. Skupljene uzorke odnose u laboratorij, gdje ih najprije očiste, zatim ih
pregledavaju i opisuju. Neke od laboratorijskih analiza kojima se uzorci obrađuju jesu na
primjer pregled jezgre pod ultraljubičastim svjetlom (otkrivanje nafte i plina),
ispitivanje kemijskog sastava stijene kiselinama te neke mikroskopske analize. Nakon opisa
sortiraju i pakiraju uzorke prema zahtjevima konkretnog posla. Geološki tehničari koji
rade na naftnim bušotinama i u rudnicima moraju ondje biti stalno, jer im je posao
praćenje tijeka bušenja, odnosno iskapanja. Praćenje se sastoji u opetovanom
prikupljanju uzoraka, laboratorijskoj obradbi, opisu i izradbi dijagrama koje interpretira
geolog. Neki geološki tehničari ne odlaze na teren ili to čine vrlo rijetko. Oni rade u
uredima, pripremaju numeričke podatke za daljnje analize, is-crtavaju tablice i profile,
iscrtavaju, tuširaju i boje geološke karte. Sve veći dio uredskih poslova danas
obavljaju kompjutorski. Svoje podatke i djelomične analize geološki tehničari predaju
geolozima, koji ih interpretiraju i pronalaze rješenja praktičnih problema.
Radni uvjeti geoloških tehničara na terenu ovise o podneblju,
godišnjem dobu i strukturi samog terena. Može se dogoditi da moraju dugo hodati ili
planinariti, izloženi pretjeranoj toplini ili hladnoći, snijegu, kiši ili vjetru. U
laboratoriju rizik je rad s opasnim tvarima (klorovodična kiselina, kloroform,
barijklorid). Produljeno izlaganje kloroformu može oslabiti koncentraciju i izazvati
pospanost, a kiseline mogu ozlijediti sluznicu i kožu.
Rad na bušotini i u rudniku odvija se u ciklusima najčešće od 14
radnih i 14 slobodnih dana. Radni dan traje 12 sati, spava se u barakama i mjesto se ne
smije napuštati. Osim navedenih opasnosti i nepovoljnih uvjeta rada, geološki tehničari
izloženi su djelovanju stalne buke, prašine, dimova, neugodnih mirisa i velikih
temperaturnih promjena (npr. uzimanje uzoraka jezgre na temperaturi od 40-50°C i
odnošenje jezgre u laboratorij pri temperaturi od 18°C).
Geološki tehničari moraju dobro rhtmoznavati boje, koje su često osnova za opis uzorka. Za uspješnost u poslu bitna je i komunikativnost, jer se velik dio njihova posla sastoji u razmjeni informacija s ljudima različitih profesija i naobrazbe (npr. u laboratoriju, na bušotini). U laboratoriju je važna spretnost ruku i prstiju kako bi se smanjio rizik od ozljeda opasnim tvarima. Terenci moraju biti u dobroj fizičkoj kondiciji, skloni putovanjima i radu na otvorenom. Poznavanje rada na kompjutoru i samostalnost u obavljanju radnih zadataka bitni su za sve geološke tehničare.
Geološki tehničari mogu se obrazovati u specijaliziranim četverogodišnjim srednjim školama u Zagrebu i Varaždinu. Mogućnosti napredovanja u struci ovise o poduzeću u kojem su zaposleni. Unutar Naftaplina, na primjer, mogu se od tehničara početnika popeti tri stupnja do tehničara specijalista. Odluče li se na daljnje obrazovanje i usavršavanje u geološkoj struci, mogu upisati i studij geologije. Među uspješnijim studentima geologije nalaze se upravo nekadašnji učenici tehničkih škola sa stečenim zvanjem geološkog tehničara.
Geološki tehničari mogu se zaposliti u svim poduzećima i organizacijama koje zapošljavaju geologe, npr. INA-Naftaplin, Institut za geološka istraživanja, rudnici, bušotine, prehrambena industrija, muzeji i fakultetski laboratoriji. Moguć je i rad u inozemstvu, jer neka poduzeća obavljaju radove izvan Hrvatske.
Najbliža zanimanja geološkom tehničaru jesu rudarski i naftni tehničar, te geolog.