Geolozi

Opis poslova

    Geolozi proučavaju postanak, razvitak i građu stijena koje tvore Zemljinu koru, otkrivaju ležišta vode i mineralnih sirovina te planiraju i nadziru tok njihova pridobivanja i iskorištavanja. Geolozi su istraživači. Oni provode teoretska, eksperimentalna i primijenjena istraživanja, kako bi proširili osnovna znanja o sastavu i strukturi zemlje. Na temelju istraživanja pronalaze i identificiraju rudne, mineralne i druge izvore, planiraju i primjenjuju programe za njihovo iskorištavanje.
    Posao geologa počinje detaljnim proučavanjem postojećih podataka o prostoru čije se osobitosti trebaju dalje ispitivati. Pri tomu se koriste avionskim i satelitskim snimkama. Nakon toga slijedi pomno planiranje i obavljanje terenskih radova. Na terenu geolozi prikupljaju uzorke vode, stijena, minerala ili fosila i bilježe njihov geografski položaj na kartu. Uzorke šalju u laboratorije, gdje se utvrđuju njihove osobine (npr. starost, tvrdoća, kemijski sastav). Dobivene podatke potrebno je objasniti u odnosu na sustav postojećih spoznaja, prikazati geološkom kartom ili profilom i/ili ponuditi rješenje za pojedine praktične probleme. U radu geolozi rabe različite instrumente, alate i pomagala, kao što su čekići, dijamantna svrdla, mikroskopi, fluoroskopi, spektroskopi, kamere za snimanje x-zrakama i, naravno, kompjutori.
    Poslovi geologa razlikuju se prema usmjerenju. Geolozi općeg smjera izrađuju geološke karte i profile koji su osnova svih djelatnosti vezanih uz istraživanje mineralnih sirovina i zaliha vode, a koriste se i u vojnostrateške svrhe. Hidrogeolozi istražuju nadzemne i podzemne vodene tokove, utvrđuju zalihe pitke i tehničke vode, geotermalnih izvora te razrađuju mogućnosti njihova korištenja. Inženjerski geolozi proučavaju fizičke osobine stijena na površini u svrhu izgradnje prometnica, tunela, mostova, brana i drugih objekata. Geolozi koji se bave ležištima mineralnih sirovina tragaju za zalihama nafte, zemnog plina i ruda te osmišljavaju načine optimalnog gospodarenja ovim prirodnim bogatstvima. Geolozi mineralozi i petrolozi mikroskopskim i geokemijskim analizama određuju kemijski sastav i fizikalne osobine minerala i stijena, utvrđuju njihov nastanak i eventualnu ekonomsku korisnost (drago kamenje, rude). Geolozi paleontolozi prikupljaju i analiziraju fosilne ostatke životinjskog i biljnog podrijetla kako bi proširili fond spoznaja o starosti i razvoju Zemlje i života na njoj.
    Geolozi su zajedno s geofizičarima i drugim stručnjacima sve uključeniji u razne projekte za zaštitu okoliša. Iscrpljivanje prirodnih resursa na Zemlji usmjerava geoznanosti prema složenim svemirskim istraživanjima (Mjesec, Mars) i uvodi geologe u nove poslove za 21. stoljeće.

Radni uvjeti

    Najveći dio radnog vremena geolozi provode u ugodnim uredima ili geološkim laboratorijima. Rhtmored radnog vremena ovisi o projektnim zadacima: nekad je stabilan i redovit, a nekad se radi u vremenskom škripcu i pod pritiskom rokova. Neki geolozi provode dio godine na radilištima istražujući tlo. Terenski dio rada obavljaju na širokim i nepristupačnim prostorima udaljenim od naseljenih mjesta. Prilikom istraživačkih radova na terenu cijelo radno vrijeme provode na otvorenom, gdje treba propješačiti veće ili manje udaljenosti, penjati se uz brda ili stijene, ulaziti u špilje i podzemne tunele. Na terenu mogu biti izloženi nepovoljnim klimatskim uvjetima, poput velike hladnoće ili vrućine, snažnog vjetra i/ili kiše te nevremena na moru. Pri praćenju radova na bušotini, u rudniku ili na gradilištima geologa može smetati buka, vibracije, prašina, a postoji i opasnost od fizičkog ozljeđivanja. Kako bi se smanjio taj rizik, nužno je nositi zaštitnu opremu: kacigu, ojačane cipele, zaštitno odijelo, kabanicu, zaštitne rukavice ili gumene čizme. Čestina i duljina boravka na terenu ovisi o tjelesnom zdravlju radnika, zahtjevima konkretnog posla i poslovnoj politici organizacije u kojoj su zaposleni.

Poželjne osobine

    Geolozi su ponajprije istraživači prirode. Stoga je poželjno da ih zanima priroda i njezino istraživanje. Rad na terenu fizički je naporan, a katkada dolazi i do nepredvidivih okolnosti (npr. iznenadna promjena vremenskih uvjeta, otežan pristup željenom lokalitetu). Stoga je poželjno da geolozi budu fizički izdržljivi, emocionalno stabilni i snalažljivi. Oni bi morali biti spremni na tjelesne napore, poput duga hodanja ili planinarenja pod opterećenjem (oprema, skupljeni uzorci). Važna je i sposobnost orijentacije u prostoru i poznavanje geografije. Sposobnost grafičkog predočavanja i prikazivanja prostornih odnosa dobro će im doći prilikom izradbe geoloških karata, profila ili modela. Budući da geološka istraživanja treba na odgovarajući način prikazati krajnjim korisnicima, korisna je i vještina pismenog i usmenog izražavanja.

Osposobljavanje

    Za stjecanje zvanja diplomiranog inženjera geologije potrebno je završiti devetsemestralni studij geologije (četiri i po godine). U Hrvatskoj se geologija može studirati na Rudarsko–geološko–naftnom (RGN) fakultetu i Prirodoslovno–matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. RGN nudi opširniji program na područjima geologije ležišta mineralnih sirovina, primijenjene geofizike, inženjerske geologije i hidrogeologije, dok se na PMF-u obrazuju geolozi općeg smjera, paleontolozi, mineralozi i petrolozi. PMF nudi i program za osposobljavanje nastavničkog kadra za zanimanje profesora geologije i geografije. Poslijediplomsko usavršavanje za stjecanje titula magistra i doktora prirodnih znanosti moguće je na oba fakulteta.
    Nakon završenog studija može se specijalizirati za određeno područje. Za samostalno obavljanje inženjerskih poslova obvezan je stručni ispit. Tipičan razvojni put geologa u istraživanju: mlađi inženjer, samostalni inženjer za određeno područje, specijalist za određeno područje, proširivanje specijalističkih znanja na druga područja, projektant, glavni projektant.

Zapošljavanje

    Geolozi se mogu zaposliti u istraživačkim zavodima i savjetodavnim poduzećima, organizacijama za istraživanje i iskorištavanje prirodnih sirovina, u građevinskim organizacijama (osobito onima koje se bave izgradnjom prometnica, brana energetskih objekata i odlagališta otpada i opasnih tvari), agencijama i poduzećima za prostorno planiranje i zaštitu okoliša te u muzejima, srednjim stručnim školama i visokim učilištima.

Bliska zanimanja

    Zanimanju geologa donekle su slična zanimanja rudarskih inženjera, inženjera naftnog rudarstva, geoloških tehničara i, u stanovitoj mjeri, inženjera kemije i geografa. Geolozima su bliski i poslovi onih geofizičara koji spoznaje fizike čvrste zemlje primjenjuju u istraživanju rudnih ležišta.