Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Rudari i rukovatelji rudarskim strojevima iskapaju, utovaruju i
odvoze razne sirovine: ugljen, rudaču, minerale na radilištima podzemnog i površinskog
iskopa. U svojem radu koriste se iskopnim alatima: kompresorskim bušilicama i pilama,
minskim eksplozivnim sredstvima, krampovima i utovarnim lopatama, strojevima za utovar,
transportnom mehanizacijom te upravljaju pomoćnim strojevima i postrojenjima.
Rudari koji rade na podzemnom iskopu spuštaju se na početku radne
smjene dizalom kroz rudarsko okno do pripremnih ili otkopnih radilišta. Na pripremnim
radilištima pripremaju pristup otkopnom sloju, izrađujući vodoravne, kose i okomite
jamske prostorije za pristup radnika te za uvođenje i montažu strojeva za bušenje,
iskop, utovar i prijevoz iskopine. Istodobno izrađuju ventilacijske putove za
provjetravanje.
Nakon pripreme radilišta rudari iskapaju sirovinu. Otkop čine u dvije
faze: najprije garniturom za bušenje buše minske bušotine u koje postavljaju eksploziv,
a nakon otpucavanja mina utovaruju sirovinu i jalovinu u prijevozna sredstva. Transportnom
trakom ili neposredno, utovaruju iskopinu u vagone jamskog vlaka. Vagoni putuju do
transportne košare, koja ih podiže dizalom kroz iskopno okno. Ukoliko se na otkopnom
radilištu, nakon duže eksploatacije, istražnim bušotinama utvrdi nedostatak sirovine,
otkopani se jamski prostor zasipava i prelazi se na novo otkopno radilište. Prilikom
otkopa rudari stalno rade na održavanju ventilacijskih putova i na podgrađivanju jamskih
prostorija stupovima.
Rudari koji rade na polaganju i paljenju mina (mineri) pregledavaju
prije postavljanja mina ispravnost bušotina. U bušotine potom postavljaju mine, opremaju
ih detonatorima, povezuju ih međusobno i začepljuju minske rupe čepovima od gline.
Pošto se evakuira radilište, mineri postavljaju stražu i potom s odgovarajuće
udaljenosti aktiviraju minsko polje. Nakon detonacije mineri razrješuju stražu i
pregledavaju učinak eksplozije. Ako zateknu neeksplodirane mine, na vidan ih način
označuju i uklanjaju iz minskih rupa. U svojem radu strogo se pridržavaju propisa i
uputa za rukovanje eksplozivnim sredstvima, ažuriraju evidenciju o njihovoj potrošnji i
vode računa o tomu da se u priručnim skladištima u jami ne prekorači dopuštena
količina eksploziva.
Rukovatelji rudarskim strojevima na podzemnom iskopu upravljaju
strojevima i uređajima kao što su bageri, utovarivači, samohodne mobilne ili
stacionarne stabilne transportne trake, jamski vlak, prijenosne i stacionarne crpke i
kompresorske stanice. Na pripremnom gradilištu oni dopremaju mehanizaciju, montiraju
strojeve, postavljaju pragove i tračnice jamske pruge. Zajedno s rudarima pune vagone,
koji se prikapčaju kompoziciji punih vagona, nakon čega se iskopina odvozi jamskim
vlakom. Na povratku rukovatelji vlakom dovoze materijal za podgrađivanje, najčešće
drvenu građu, materijal za zasipavanje i potrebnu elektrostrojarsku opremu za pripremu i
održavanje gradilišta, kao što su agregati za rasvjetu, prijenosne crpke i kompresori
te razni pneumatski i električni alati.
Kada se otvori novo otkopno radilište, nepokretnu stacionarnu opremu
rukovatelji strojevima rastavljaju i premještaju na novu lokaciju, u čemu im pomažu
mehaničari, električari i zavarivači. Ukoliko se pojave lokalni pritoci podzemnih voda,
aktiviraju prijenosne crpke i postavljaju cjevovode kojima ispumpavaju nadolazeću vodu.
Rukovatelji rudarskim strojevima upravljaju i strojevima na površini za oplemenjivanje
iskopine: separatorima, drobilicama, sitima i praonicama, kojima se odvaja korisna
sirovina od jalovine, drobi se, prosijava, granulira i pere, kako bi se olakšala i
ubrzala njezina preradba.
Rukovatelji navedenim strojevima i postrojenjima redovito provjeravaju
njihovu ispravnost, vode računa o njihovom podmazivanju i rashlađivanju te o zaštiti od
rotirajućih dijelova. Radni krug stroja održavaju čistim od odronjene sirovine ili
jalovine, kako ga ne bi zatrpale. Obavljaju manje popravke, kako zbog zastoja ne bi
poremetili sinkronizaciju rada utovarne i transportne mehanizacije. Svakodnevno
kontroliraju prohodnost jamskih prometnica i njihovu ispravnost, posebno ispravnost
skretnica.
Rudari i rukovatelji rudarskim strojevima rade najčešće grupno, u
sve tri smjene. Izloženi su buci pneumatskih alata, strojeva za utovar i transport te
crpki i kompresora, pa moraju nositi pokrove ili čepiće za uši. Prašina se javlja pri
iskapanju – bilo od sirovine, bilo od jalovine – pa trebaju nositi zaštitne naočale
i respiratore. U svojem radu rudari dospijevaju u različite položaje tijela: uspravan,
pognuti, klečeći i ležeći, ovisno o dimenzijama otkopnog radilišta. Samostalno
podižu i teret do 30 kg.
Na podzemnim radilištima često kaplje voda, zrak pojačano struji,
vlažniji je i nedovoljno se ventilira. Rudari i rukovatelji strojevima rade pod slabim
osvjetljenjem, a izloženi su stalnim opasnostima od trovanja, eksplozije, požara,
zarušavanja krovine hodnika, bočnih odrona ili proboja podzemnih voda i poskliznuća,
zbog čega im stalno prijeti opasnost od ozljeda. Kako bi se spriječile nesreće na radu,
strogo je propisana i obavezna upotreba spomenutih osobnih zaštitnih sredstava te kaciga,
rukavica i gumenih čizama. U svrhu prevencije većih nesreća, rudari sudjeluju u
periodičnim vježbama spašavanja, a u pripremi je svakodnevno posebna postrojba za
spašavanje.
Posao rudara i rukovatelja rudarskim strojevima koji rade na podzemnom
iskopu razlikuje se znatno po fizikalno-klimatskim uvjetima od posla rudara i rukovatelja
rudarskim strojevima na površinskom iskopu koji rade na otvorenom i nisu izloženi većim
opasnostima. Rudari i rukovatelji rudarskim strojevima u podzemnoj eksploataciji, zbog
zahtjevnijih uvjeta rada, imaju beneficirani radni staž. Obično im se godina dana rada
računa kao godina i pol radnog staža.
Rudarima je potrebna fizička snaga i opća tjelesna spretnost. Rukovateljima rudarskih strojeva nužan je funkcionalan vid i sluh, da bi djelotvornije upravljali strojevima, sporazumijevali se s drugim radnicima i uočavali signale u otežanim uvjetima komunikacije. Razumijevanje tehničkih načela olakšava rudarima suradnju s rukovateljima rudarskih strojeva, a sposobnost snalaženja u prostoru razumijevanje planova spašavanja i zapamćivanje putova povlačenja u slučaju opasnosti. Zbog povećanih fizičkih i psihičkih napora te zbog stalne životne ugroženosti, od rudara se očekuje smirenost, otpornost na stresove te discipliniranost u izvršenju zadataka, uz upotrebu obaveznih osobnih zaštitnih sredstava.
U rudare se obično primaju mlađi ljudi sa završenom osnovnom školom, stariji od 16 godina. U poduzeću gdje su zaposleni tečajevima im se prenose potrebna tehnička znanja o radu strojeva i alata, znanja i vještine iz prve pomoći te zaštite na radu. Rukovatelji rudarskim strojevima osposobljuju se u tehničkim srednjim školama elektrotehničke i metalske struke, ali ih je potrebno dodatno osposobiti u rukovanju specijalnim strojevima, uređajima i postrojenjima, što se provodi interno ili na tečajevima koje organiziraju proizvođači opreme, alata, strojeva i uređaja za rudarstvo.
Rudari i rukovatelji rudarskim strojevima zaposlenici su poduzeća za eksploataciju rudnih bogatstava. U Hrvatskoj većinom rade na površinskim kopovima vapnenca, mramora, kremenog pijeska, boksita, lapora i drugih ruda i minerala, jer se podzemni kopovi ugljena u Istri ukidaju zbog neisplativosti.
Zanimanje rukovatelja rudarskim strojevima u podzemnoj i površinskoj eksploataciji blisko je po radnim zadacima i poslovima zanimanju rukovatelja građevinskim strojevima. Zanimanje rudara u podzemnoj eksploataciji blisko je zanimanju radnika koji rade na iskopu tunela, a rudara u površinskoj eksploataciji zanimanju radnika koji rade u kamenolomu te na pripremnim zemljanim radovima u cestogradnji.