Rukovatelji građevinskim strojevima

Opis poslova

    Rukovatelji građevinskim strojevima izvode zemljane radove na gradilištima u niskogradnji i cestogradnji te iskapaju sirovinu na površinskim radilištima rudnih i mineralnih nalazišta. Upravljaju i postrojenjima za proizvodnju kamenog agregata i za oplemenjivanje iskopine, postrojenjima za proizvodnju betona i proizvodnju asfalta, strojevima za izradbu kolnika i strojevima za dizanje i prijenos tereta. Strojem ili postrojenjem upravljaju raznim ručnim i nožnim upravljalima.
    Rukovatelji građevinskim strojevima služe se strojevima za različite namjene. Bagerom iskapaju materijal, prenose ga ili utovaruju u kamione. Buldožerom poravnavaju teren rezanjem, guranjem, zgrtanjem i sabiranjem te razastiranjem. Rovokopačima izrađuju rovove, odnosno kanale, ili čiste i održavaju prohodnima već postojeće. Kompresorima s bušaćom garniturom za bušenje rupa upravljaju kada treba izraditi minske provrte u koje se postavlja eksploziv za razbijanje i usitnjavanje kamenih gromada. Bušaćim kolima upravljaju rukovatelji pri izradbi tunela, kako bi se iskopom po profilu tunela izbjeglo podzemno miniranje.
    Rukovatelji građevinskim postrojenjima za proizvodnju kamenog agregata i za oplemenjivanje iskopine upravljaju drobilicama kojima se kamen ili iskopina usitnjuju u grube čestice i mlinovima kojima se zdrobljeni materijal melje na željenu granulaciju. Kako se potreban promjer čestica i pročišćenost sirovine može dobiti i prosijavanjem te različitim oblicima separacije, rukovatelji upravljaju sitima različite gustoće kroz koja se materijal prosijava te separatorima i praonicama na kojima se odvajaju korisne sirovine od nepotrebnih dijelova. Rukovatelji građevinskim postrojenjima za proizvodnju betona i proizvodnju asfalta rade u tzv. betonskim i asfaltnim bazama. U betonskim bazama upravljaju postrojenjem otvarajući i zatvarajući raznim upravljalima cjevovode i kanale kojima se iz silosa za cement i otvorenih spremišta za pijesak i šljunak dopremaju ti materijali u miješalicu, gdje s vodom u zadanim omjerima tvore beton. Kada je beton spreman za upotrebu, rukovatelji postrojenja pokreću posebnu crpku za beton kojom se beton iz miješalice pretovaruje u transportne kamione-miješalice. U asfaltnim bazama također se služe miješalicama, u koje dopremaju bitumenske spojeve i kamene agregate u predviđenim omjerima, a iz kojih se zagrijavanjem na visokim temperaturama proizvodi asfalt.
    Rukovatelji građevinskim strojevima za izradbu kolnika počinju svoje radove pošto su zemljani radovi završeni, a kamenog agregata, betona i asfalta ima u dovoljnim količinama. Da bi priredili podlogu, upravljaju statičkim, udarnim eksplozivnim nabijačima ili dinamičkim vibracijskim nabijačima, koji se javljaju u izvedbi kao valjci, ježevi i ploče s motornim pogonom. Njima nabijaju posute agregate u više slojeva. Finišerima rukovatelji razastiru asfalt u više slojeva, koje rukovatelji nabijača također nabijaju ujednačujući površinu kolnika. Ako treba popraviti kolnik ili instalacije ispod njega, rezačem kolnika izrezuju dijelove asfalta, koji se rijačima usitnjuju, a rovokopačima odgrću.
    Rukovatelji građevinskim strojevima za dizanje i prijenos tereta upravljaju različitim izvedbama dizalica, kao što su npr. dizalice sa zupčastom letvom, konzolne dizalice, dizalice za terete i ljude, toranjske dizalice za vodoravni i okomiti prijenos na kolosijeku, autodizalice za prijenos i ugradnju montažnih elemenata građevina. Pokretnom transportnom trakom i elevatorima s vjedricama upravljaju pri prijenosu rastresitog materijala sa jednog mjesta na drugo na radilištu ili s mjesta iskopa na mjesto utovara.
    Svim navedenim rukovateljima zajedničko je da na početku smjene primaju radne upute od pretpostavljenih rukovodilaca kojih se moraju strogo pridržavati. Prema potrebi obavljaju pregled radilišta, kako bi poduzeli najprimjerenije zahvate koje će izvoditi svojim strojevima. Utječući na tempo rada stroja, usklađuju svoj rad s drugom mehanizacijom, npr. s transportnim vozilima. Prilikom promjena radnog položaja stroja i prilikom različitih manevara teretom aktiviraju neposredno ili posredno signalne uređaje kojima dojavljuju poduzete radnje. Pri promjeni radne funkcije stroja postavljaju potrebne priključne naprave i alate, npr. rijače, koji služe za odvaljivanje tvrdog tla i za lomljenje kolnika. Potom ih postavljaju na rovokopač.
    Rukovatelji građevinskim strojevima vode računa o stanju ulja, vode i goriva, koje dolijevaju prema potrebi. Na početku rada provjeravaju ispravnost uređaja za kočenje, hidraulike, osvjetljenja i signalnih uređaja. Zaduženi su za dnevno održavanje čistoće stroja te za prijavu kvarova i vođenje potrebne dokumentacije o radu stroja, zastojima i poduzetim servisnim intervencijama.

Radni uvjeti

    Rukovatelji građevinskim strojevima rade u kabinama u kojima je – ako nisu klimatizirane – ljeti toplo, a zimi hladno. Rade u sjedećem položaju, a fizičko kretanje prilikom rada ograničeno je na rukovanje upravljalima. Sa svojim strojevima angažirani su u prijepodnevnoj smjeni, a kada treba ispuniti rokove dovršenja nekog objekta, rade u sve tri smjene.
    Izloženi su prašini, buci i vibracijama, zbog čega trebaju nositi osobna zaštitna sredstva. Izloženi su i opasnostima od propadanja stroja, od zarušavanja stroja odronjenim materijalom ili od prevrtanja na kosini. Rade li po kiši ili noću pod reflektorima, rade u uvjetima slabije vidljivosti. Rukovatelji građevinskim strojevima trebaju se suočiti s više izvora stresa pri radu koji proizlaze iz repetitivnog rada, ograničene inicijative i nemogućnosti promjene radnog položaja te s nepovoljnim fizikalnim i klimatskim uvjetima rada.

Poželjne osobine

    Rukovateljima građevinskim strojevima nužan je neoštećen sluh i vid kako bi se lako sporazumijevali s radnicima na gradilištu i uočavali signale u otežanim uvjetima vidljivosti i čujnosti. Kako se njihov rad svodi na manipulaciju upravljalima, moraju imati dobru okulomotornu koordinaciju. Snalaženje u prostoru pridonosi brzini i točnosti upravljanja kretanjem stroja i njegovih izvršnih dijelova. Psihomotorni nemir, klaustrofobičnost (strah od zatvorenog prostora) te impulzivnost bitno smanjuju radni učinak, a povećavaju vjerojatnost nesreće na radu. Vid na daljinu, dobra prosudba udaljenosti i neopterećenost strahom od visine bitni su za rad na nekim vrstama dizalica.

Osposobljavanje i napredovanje

    Za rukovatelja građevinskim strojevima treba završiti trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu prometnog ili građevinskog smjera. Osposobljavanje za upravljanje pojedinim građevinskim strojevima provode i poduzeća koja imaju građevinski strojni park te proizvođači tih strojeva. Nakon stjecanja višegodišnjeg radnog iskustva mnogi se odlučuju na kupovinu novih ili rabljenih strojeva i na otvaranje vlastitog uslužnog obrta. Odluče li se na kupnju betonske baze, uz dodatnu investiciju u kalupe mogu otvoriti betonaru u kojoj će proizvoditi betonske blokove, grede, cijevi i druge proizvode.

Zapošljavanje

    Rukovatelji građevinskim strojevima rade u građevinskim, vodoprivrednim i rudarskim poduzećima te u poduzećima koja postavljaju podzemne instalacije, kao što su struja, voda, telefon i plin. Mogućnosti zapošljavanja relativno su dobre, ali pretežno u privatnom sektoru.

Bliska zanimanja

    Zanimanju rukovatelja građevinskim strojevima bliska su zanimanja rukovatelja rudarskim strojevima i rukovatelja strojevima za prijenos materijala.