Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Ribari love ribe, glavonošce, rakove i školjke u morima i slatkim vodama te
uzgajaju ribu u slatkovodnim ribnjacima i morskim uzgajalištima. Pri lovu ribe
upravljaju ribolovnim brodovima i koriste se različitim mrežama, parangalima,
vršama i drugim alatima. U Jadranskom moru najviše love plavu ribu, osobito
srdelu i papalinu. Ulov pridnene bijele ribe (arbun, škrpina, podlanica, zubatac),
glavonožaca (hobotnica, lignja, sipa) i rakova (škampi, jastozi) znatno je manji,
ali je vrlo tražen na tržištu. U morskim uzgajalištima ribari rade na uzgoju
lubina, tuna, kamenica i dagnji, a u slatkovodnima na uzgoju šarana ili pastrve,
a rjeđe soma, smuđa i štuke.
Ribari se na moru služe motornim brodovima i mrežama, koji mogu biti
različite izvedbe, ovisno o vrsti ribe koju love. Brodovi plivaričari služe za sezonski
lov male plave ribe, za što se koristi mreža plivarica i plivaličarsko vitlo.
Parangalski brodovi služe za lov tune plutajućim parangalima, koji se sastoje iz duge
uzice na kojoj su postavljene kraće uzice s udicom i mekom. Koćari love ribe i rakove
povlačnim mrežama ili koćama koje se vuku po dnu. Lebdeće koće vuku se na stanovitoj
dubini iznad morskog dna. Koćari se mogu koristiti i mrežama stajaćicama, koje se
polažu na dno ili ispod površine mora te se čeka da se lovina sama zaplete u mrežu.
Osim mreža, ribari se služe i drugim lovnim sredstvima, kao što su vrše (klopke u
obliku kaveza s mekom ili bez nje) i ručni alati, npr. osti.
Proces izlova ribe bez obzira na vrstu odvija se u nekoliko faza.
Ribari se najprije svojim brodovima upućuju na ribolovno područje u potrazi za jatima
riba. Pritom se koriste suvre-menom elektroničkom opremom kojom se locira jato, vrsta
ribe te brzina i smjer njezina kretanja. Zatim postavljaju mreže, pa manevrima broda
okruže ribu. Nakon toga povlače mreže, love ribu i iskrcavaju ulov na palubu. Kada je
ulovljena riba iskrcana na brod, ribari je razvrstavaju po vrstama u sanduke, važu
napunjene sanduke, posipaju ih ledom i odlažu u skladišni brodski prostor. U načelu,
izlovljenu mlađ i zaštićene riblje vrste vraćaju u more. Ukoliko je to predviđeno,
ribari do dolaska u polazišnu luku rade na gruboj preradbi lovine, koja uključuje
rezanje glava i vađenje škrgi i utrobe te pranje od mulja, pijeska i trave. Opremljeniji
brodovi omogućuju filetiranje (rezanje) ribe u mesne odreske i eventualno pakiranje.
Po dolasku u luku ribari ukrcavaju lovinu u kopnena prijevozna
sredstva, kojima se ona odvozi na daljnju preradbu u riboprerađivačka postrojenja ili na
prodaju u ribarnice. Nakon isporuke lovine, brod do sljedećeg isplovljavanja ostaje u
pristaništu, ali ribari ne miruju. Popravljaju potrgane mreže, oštećene ili izgubljene
plovke i utege nadomještaju novima. Opskrbljuju brod hranom, gorivom i ostalim
potrepštinama, pripremaju meke. Održavaju oplatu, strojeve, uređaje i brodske
instalacije, koje moraju biti u punoj funkciji do ponovnog isplovljavanja.
Ribari koji rade na morskim i slatkovodnim uzgajalištima imaju
jednostavniji posao. Svakodnevno obilaze uzgajališta i love uzorke kojima se utvrđuje
kako uzgoj napreduje. Nadgledaju stanje vode u bazenima i uzimaju uzorke vode koja po
svojim fizikalnim, kemijskim i biološkim osobinama mora odgovarati propisanim
tehnološkim zahtjevima uzgoja. Na primjer, za uzgoj pastrve najpogodnija je temperatura
vode 15-17°C i odgovarajuća protočnost vode. Osim konzumne ribe za tržište, ribari
uzgajaju i mlađ, odnosno riblji pomladak, koji se drži u uzgajalištu do određene dobi,
a potom se ispušta u rijeke i mora zbog poribljavanja. Kada uzgajana vrsta dovoljno
naraste, ribari ih vade iz bazena mrežama, grabljama, kliještima i kukama.
Osim izlova, ribari na morima obavljaju i druge zadatke. Nadgledaju
plovne putove, posebno zaštićena ribolovna područja, upućuju se u potragu za
unesrećenima na moru, dojavljuju pojave koje se tiču krivolova, pridonose zaštiti
okoliša i potopljene kulturne baštine. Neki se profesionalno bave i vađenjem spužvi
ili koralja.
Ribari rade u svim vremenskim prilikama, izloženi kiši, snažnom vjetru ili jakom suncu. Kada su u lovu na otvorenom moru, rade po čitave dane, a po nekoliko dana izbivaju iz obitelji. Odlaze li u lovišta u ranim noćnim ili jutarnjim satima, ribari se moraju priviknuti na noćni rad uz ograničene izvore svjetla. Služe li se svjetlom, u lovu male plave ribe može im zasmetati blještavo reflektirano svjetlo. Ribari su neprestano izloženi prskajućoj ili kapajućoj slanoj vodi. Voda na palubi stalan je izvor opasnosti od poskliznuća i pada u more. Uz to, vreba i opasnost od rotirajućih dijelova, posebno od vitala i kolotura kojima se napinju mreže. Noćni rad, stalna opasnost, nepovoljni klimatski radni uvjeti za ribare su kontinuirani izvori stresa.
Ribarima je potrebna fizička snaga, stabilnost i okretnost tijela. Dobar vid na blizinu i daljinu nužan je zbog navigacije i manevriranja brodom u uvjetima slabije vidljivosti. Razumijevanje tehničkih načela olakšat će ribarima rukovanje opremom, a opća snalažljivost rješavanje problema prilikom havarije. Sklonost timskom radu te disciplina, strpljivost i kooperativnost povećavaju radni učinak, a smanjuju vjerojatnost ozbiljnijih nezgoda, posebno pri dužem izbivanju broda iz luke. Ribari moraju znati plivati, moraju znati pružiti prvu pomoć, jer na otvorenom moru pomoć dolazi sporo.
Vještinu ribarenja stječu uglavnom radnom izobrazbom i neposrednim
iskustvom. Poželjno je da ribari imaju završenu četverogodišnju srednju pomorsku
školu, koja ih osposobljuje za rad na upravljačkim, odnosno časničkim, mjestima na
ribarskom brodu, za što polažu poseban stručni ispit.
Ribari se mogu zaposliti u ribarskoj floti poduzeća koja se bave
izlovom i preradbom ribe ili kod privatnih vlasnika ribarskih brodova. Uz višegodišnje
radno iskustvo i dozvole za rad ribari mogu vlastitim ili zakupljenim brodom samostalno
ribariti. Dobiju li koncesiju, odnosno ugovor o korištenju pomorskog dobra od državnih
službi, mogu se uz manja ulaganja na dijelovima mora baviti i uzgojem riba i školjki.
Ribarima bliska zanimanja jesu mornari te lovci i uzgajivači divljači.