Manevristi, rukovatelji manevrom i kočničari

Opis poslova

    U željezničkim kolodvorima obavljaju se poslovi ranžiranja (razvrstavanja) vlakova i manevriranja (pomicanja) željezničkih vozila. Manevarski je rad svako pomicanje željezničkih vozila s jednog mjesta na drugo u stanici, a koje nije vožnja vlaka. Obavlja se zbog oduzimanja vagona iz jedne kompozicije i dodavanja drugoj te razmještanja vagona zbog obavljanja određenih radnji na njima: utovara, istovara i carinjenja robe te popravka vagona. Ranžiranje je dio manevarskog rada koji se odnosi na rastavljanje dolazećih i sastavljanje odlazećih vlakova, a obavlja se samo na nekim kolodvorima.
    Nalog za manevriranje daje prometnik vlakova rukovatelju manevrom ili vođi manevra. Osnovni posao rukovatelja manevrom jest da osigura pravilno, brzo, sigurno i točno obavljanje poslova u postupku manevriranja. To postiže organiziranjem manevra što ga obavlja manevarski odred, a čiji rad on neposredno vodi i nadzire. Manevarski odred sastoji se od rukovatelja manevrom i potrebnog broja manevrista. Spajanje rada nekoliko manevarskih odreda obavlja vođa manevra. Osim manevarskog odreda, u manevriranju sudjeluje i strojno osoblje (strojovođa manevra) i oni zajedno čine manevarsko osoblje. Osim njih, i kočničar, koji se ubraja u prateće osoblje vlaka, obavlja poslove manevrista u usputnim kolodvorima.
    Pri ranžiranju vlakova manevrist otkvačuje vagone u pokretu, dočekuje odbačene vagone i zaustavlja ih “ručnom papučom” ili ručnim kočenjem u vagonu. Osigurava vagone od odbjegnuća pritezanjem kočnica na vagonima te stavljanjem podmetača ili “papuča” ispod kotača. Posao pripreme vlaka za rastavljanje ili sastavljanje zahtijeva od manevrista da uđe ispod odbojnika između vagona kako bi popustio ili pritegnuo spojku, spojio ili odvojio zračne i parne poluspojke, spustio ili podigao prijelazne mostove te otkvačio ili zakvačio vagon. Pri manevriranju manevrist daje signalne znakove strojovođi manevra signalnom zastavicom, svjetiljkom ili zviždaljkom, stojeći na vanjskoj strani vagona ili manevarske lokomotive. Istodobno, prati skretničke i manevarske signale koje daje strojno osoblje.
    Kočničari obavljaju manevarske poslove u usputnim kolodvorima: rastavljaju i sastavljaju vlak, zaustavljaju vagone ručnim kočnicama ili “papučom”. Osiguravaju vlak prilikom stajanja u kolodvoru pritezanjem kočnica u vlaku. U određenim situacijama kočničari zaštićuju vlak zaustavljen na otvorenoj pruzi polaganjem praskalica na tračnice i davanjem signalnog znaka “stoj”. Kočničari prenose završnu signalnu ploču do zadnjeg vagona i tu je učvršćuju. Sudjeluju u transportnom radu _ utovaruju i istovaruju robu. Sve ove poslove kočničar obavlja po nalogu vlakovođe.

Radni uvjeti

    Manevristi, rukovatelji manevrom i kočničari rade na otvorenom prostoru, kolodvorima, izloženi svim klimatskim uvjetima, stalnoj buci i povremeno smanjenoj vidljivosti. Manevarsko osoblje radi 12 sati danju, nakon toga slijedi 24 sata odmora, zatim 12 sati noćnog rada, nakon čega 48 sati ne rade. Početak i završetak rada kočničara ovisi o redu vožnje vlakova i može biti u različito doba dana ili noći. Izmjena vremena rada i odmora nije ritmična, a smjene i odmori nejednaka su trajanja. Odmor koriste kada to dopusti situacija u prometu.
    Prema sadašnjim propisima, 12 mjeseci rada na poslovima manevrista i rukovatelja manevrom računa se kao 16 mjeseci osiguraničkog staža, a 12 mjeseci rada na poslovima kočničara računa se kao 14 mjeseci osiguraničkog staža.

Poželjne osobine

    Zdravstvena sposobnost potrebna za obavljanje poslova manevrista provjerava se na liječničkom pregledu svake godine, a za kočničare i rukovatelje manevrom svake druge godine. Pregledava se i ispituje opće zdravstveno stanje te stanje osjetila sluha i vida s rhtmoznavanjem boja.
    Prije zaposlenja na ovim poslovima, osim zdravstvenog, obavlja se i pregled psihičkih sposobnosti i osobina. Taj pregled obuhvaća ocjenu općih sposobnosti, osobina ličnosti, mentalne brzine, pamćenja, brzine izborne reakcije i emocionalne stabilnosti. Potrebna je prosječna razina razvijenosti tih sposobnosti i osobina. Za obavljanje poslova manevrista važna je tjelesna kondicija, spretnost i snaga. U smjeni prijeđu i do 20 km, povremeno trče, uspinju se i silaze s vagona, povremeno uskakuju i iskakuju iz vagona u pokretu. U nešto smanjenom opsegu ovo vrijedi i za kočničare i rukovatelje manevrom.

Osposobljavanje, napredovanje i zapošljavanje

    Za obavljanje poslova manevrista, rukovatelja manevrom i kočničara potrebna je osnovna škola, osposobljavanje od 2,5 mjeseca i položen stručni ispit za prometno-transportnog radnika. Stažiranje traje 15 dana. Kandidati za manevrista i kočničara polažu usmeni dio ispita iz poznavanja signalno-prometnih propisa i propisa vagonske službe. Praktični dio ispita polažu obavljajući konkretan posao.
    Rukovatelji manevrom polažu samo praktični ispit, koji obuhvaća primjenu propisa za obračun duljine vlaka, računanje stvarne i potrebne kočione težine vlaka, vođenje evidencija, uporabu sredstava za vezu i poznavanje tehnološkog procesa rada kolodvora. Uvjet je da su prije toga radili 6 mjeseci na poslovima manevrista. Prijelaz na obavljanje poslova rukovatelja ili vođe manevra smatra se napredovanjem u poslu manevrista i kočničara.
    Za obavljanje poslova kočničara predviđeno je na Hrvatskim željeznicama oko 360 radnih mjesta, za rukovatelja manevrom oko 300, a za manevriste više od 1200 radnih mjesta.

Bliska zanimanja

    Prema potrebnoj stručnoj spremi i opisu poslova, kočničaru, manevristu i rukovatelju manevrom bliska su zanimanja skretničara, nadzornog skretničara i vođe manevra.