Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Peljari ili piloti pružaju uslugu obalne ili lučke pilotaže
brodova. Oni neposredno ili posredno upravljaju plovilima kada uplovljuju i isplovljuju iz
luke. Peljarenje u lukama obavezno je za trgovačke brodove veće nosivosti (iznad 500
brt), kao i za brodove koji prevoze opasne kemikalije ili ukapljene plinove. Zapovjednici
takvih brodova dužni su zatražiti usluge pomorskog peljara, i to od granice peljarenja
do mjesta priveza ili sidrenja broda. Jednako se postupa i prilikom isplovljavanja broda.
Peljari su dobro upoznati s dubinom mora, duljinom obala, morskim strujama, snagom vjetra,
lučkim propisima i općenito uvjetima plovidbe unutar zone obveznog peljarenja. Zbog toga
upravljaju plovilima ili pružaju stručne savjete zapovjednicima plovila kako bi oni na
siguran način izveli uplovljavanje, isplovljavanje, privez i odvez broda, sidrenje ili
neko drugo pomicanje broda u luci.
Prilikom dolaska na brod peljari najprije utvrde gaz broda na pramcu i
krmi te ga uspoređuju s dubinom obale određene za privez broda. Ukoliko je to potrebno,
određuje remorkažu i broj remorkera za tegljenje broda. Tijekom remorkaže izdaju
zapovijedi o manevriranju brodom i remorkerima. Za cijelo vrijeme peljarenja ne smiju
napuštati zapovjednički most. Ukoliko nije udovoljeno administrativnim ili sigurnosnim
uvjetima na brodu, peljari su dužni odbiti peljarenje. O tome, kao i o početku i
završetku peljarenja, izvješćuju lučku kapetaniju.
Lučki su kapetani odgovorni za sigurnost plovidbe u lukama. Oni se
bave raznim administrativnim poslovima: provjerom i izdavanjem dozvola za uplovljavanje i
isplovljavanje, određivanjem mjesta za privez ili sidrenje broda te izdavanjem dozvola za
peljarenje. Odgovorni su za provođenje inspekcije ukupne opreme plovila u pogledu
sigurnosti plovidbe i ukrcaja ili iskrcaja tereta. Oni rade i na ispitivanju, provjeri i
izdavanju različitih pomoračkih dozvola, potvrda, iskaznica i svjedodžbi. Odgovorni su
za provođenje propisa o plovidbi na siguran način i za funkcioniranje sredstava za
sigurnost plovidbe u njihovoj zoni odgovornosti. Odgovorni su i za sigurnost plovila
tijekom njihova boravka u luci.
Peljari rade u svim vremenskim uvjetima. Iako nastoje izbjeći vremenske nepogode, rad u vlažnim, hladnim i bučnim uvjetima može biti neugodan. Tijekom radnog dana mogu peljariti više brodova. Za dolazak ili odlazak s broda služe se manjim brodicama, stoga često mijenjaju klimatske uvjete u kojima rade. Prilikom peljarenja uglavnom rade unutra, u dobrim mikroklimatskim uvjetima. Ovisno o veličini luke i strukturi peljarske kompanije u kojoj rade, mogu raditi u turnusima ili smjenama. Lučki kapetani uglavnom rade u prostoriji, u dobrim mikroklimatskim uvjetima.
Peljari trebaju biti dobra općeg zdravstvenog stanja, osobito
uredna sluha i vida. Poželjno je da se lako orijentiraju u prostoru te da su sposobni za
predočavanje prostornih odnosa. Važno je da dobro procjenjuju udaljenost, brzinu i smjer
kretanja. Ove sposobnosti posebno dolaze do izražaja prilikom određivanja pozicije i
korigiranja smjera kretanja plovila i tegljača te općenito prilikom manevriranja brodom.
Budući da peljari rukovode radom drugih – često nepoznatih ljudi
– poželjno je da su komunikativni, emocionalno stabilni i da posjeduju smisao za
razumijevanje i rješavanje problema koji uključuju međuljudske odnose. Zbog
administrativne prirode njihova posla, poželjno je da se lučki kapetani dobro nose s
materijalima koji sadrže numeričke i verbalne podatke.
Školovanje i napredovanje peljara, kao i svih pomoračkih zanimanja, regulirano je posebnom međunarodnom konvencijom o standardima osposobljavanja i pomoračkim certifikatima. Tipičan razvojni put peljara uključuje završenu pomorsku školu nautičkog smjera ili gimnaziju, završen najmanje I. stupanj pomorskog fakulteta, jednu godinu plovidbe kao kadet, polaganje poručničkog ispita, dvije godine plovidbe kao časnik palube, polaganje ispita za kapetana duge plovidbe, godinu dana plovidbe kao zapovjednik broda, polaganje stručnog ispita za peljara i obavljenu peljarsku praksu. Peljarska praksa uključuje veći broj lučkih i obalnih peljarenja pod nadzorom i mentorstvom ovlaštenih peljara. Osim ovoga treba imati i zvanje pomorskog radiotelefonista te neke posebne ovlasti (npr. o osposobljenosti za sigurnost tankera za prijevoz kemikalija). Peljari moraju proći i liječničke preglede kod specijalista za medicinu rada. Svake godine kod lučke kapetanije valja produžiti peljarsku iskaznicu, a ona vrijedi isključivo za određenu luku ili obalni pojas. Lučki kapetani mogu biti brodski časnici, ali se ovi poslovi mogu obavljati i nakon završenog I. ili II. stupnja ekonomskog ili pravnog fakulteta.
Peljarima bliska zanimanja jesu zanimanja brodskih časnika (u prvom redu časnika palube), a slična su po školovanju i napredovanju te radnim uvjetima i potrebnom radnom iskustvu. Poslovi srodni onima koje obavljaju lučki kapetani mogu se naći u zanimanjima pomorskih špeditera i agenata pomorskih osiguravajućih društava.