Vatrogasci

Opis poslova

    Vatrogasci štite ljude i imovinu ugrožene požarom. Da bi ta zaštita bila što djelotvornija, organiziraju se profesionalne vatrogasne postrojbe. Te postrojbe, kakve postoje po gradovima, većim mjestima i nekim industrijskim poduzećima, rhtmolažu stručno osposobljenim vatrogascima, imaju organizirano stalno dežurstvo i spremne su pomoći u svakom trenutku. Na znak dojave požara vatrogasci žurno kreću na mjesto požara i nastoje ga što prije lokalizirati i ugasiti. Budući da je riječ o zahtjevnim i složenim poslovima, u postrojbama je prijeko potrebna organiziranost i timski rad. Zbog toga svaka postrojba ima svoga zapovjednika koji organizira i usklađuje rad svih njezinih pripadnika. Radne zadaće vatrogasaca vrlo su raznolike. Prilikom samo jedne akcije mogu imati više zadataka, kao što su rukovanje vatrogasnim aparatima i gašenje požara, spašavanje ljudi i pružanje prve pomoći, prozračivanje prostorija zahvaćenih dimom, iznošenje stvari iz prostorija zahvaćenih požarom i niz drugih poslova koji se pokažu potrebnima. Uz profesionalne vatrogasne postrojbe postoji čitava mreža dobrovoljnih vatrogasnih postrojba i udruga, koje se uključuje u akcije prema potrebama.
    Osim što spašavaju ljude i imovinu, vatrogasci pomažu i u drugim opasnostima, kao što su poplave, olujno nevrijeme, prometne nesreće te ekološke i druge katastrofe. U tim slučajevima usmjeravaju vodu, raščišćuju objekte, pretražuju i označuju teren, čiste i neutraliziraju kemikalije. Većina vatrogasaca radi i na sprečavanju požara. U nekim vatrogasnim postrojbama organizacija posla takva je da se pojedini njihovi odjeli bave isključivo preventivom. Oni su dodatno ospo-sobljeni za to da mogu kontrolirati pojedine objekte i štititi ih od požara. Njihova je zadaća i upoznavanje građanstva s opasnostima od požara, upozoravanje na njih te davanje savjeta o načinu zaštite. Kada nemaju operativnih akcija (gašenja požara i dr.), vatrogasci se informiraju o novostima u vatrogastvu, uključuju se u teoretsku nastavu te izvode praktične i kondicijske vježbe kako bi bili što spremniji za obavljanje radnih zadataka.

Radni uvjeti

    Vatrogasci rade u vrlo raznolikim uvjetima. U pravilu posao započinju u dobro opremljenim i udobnim prostorima u kojima dežuraju do dojave požara ili nekoga drugoga (incidentnog) događaja. Pri gašanju požara i drugim akcijama izloženi su mnogim štetnim utjecajima. Najčešće su izloženi opasnosti od plamena, dima, otrovnih para, urušavanja objekata, pada predmeta i kemikalija. U akcijama su gotovo stalno izloženi vlazi i raznim vremenskim utjecajima. Da bi se ti štetni utjecaji smanjili, primjenjuju se tehnička i osobna zaštitna sredstva (zaštićene ljestve, razna užad, zaštitna odjeća, zaštitne cipele, kacige i drugo), ovisno o specifičnosti događaja.
    Vatrogasci moraju raditi vrlo brzo, s punom pozornošću i usklađeno s drugim pripadnicima postrojbe. To su i fizički zahtjevni poslovi, jer treba rukovati vatrogasnom opremom i sredstvima, moraju se penjati i ulaziti na različita, pa i nepristupačna, mjesta. Katkada su to dugotrajni poslovi gdje se ne može prestati raditi dok se posao ne završi – dok se ne požar ugasi, voda kod poplava ne kanalizira, dok se ne oslobodi zakrčeni prostor ili ne osiguraju ljudi i materijalna dobra kojima prijeti opasnost.
    Radno vrijeme vatrogasaca u prosjeku je od 40 do 42 sata na tjedan, a rade u smjenama. Rhtmored je takav da rade bez prijekida 12 sati, a nakon toga slobodni su naizmjence 12 ili 24 sata. Rade danju, noću, vikendima i blagdanima, a slobodne dane uzimaju prema mogućnostima i potrebama. Vatrogasni poslovi jesu poslovi s posebnim radnim uvjetima, pa na njih ne mogu biti rhtmoređene osobe mlađe od 18 godina. Zbog mogućih štetnih utjecaja na zdravlje i život, zdravstvena sposobnost vatrogasaca provjerava se svaka 24 mjeseca, a psihičke sposobnosti svakih 48 mjeseci. Ako nastupe promjene u zdravstvenom stanju koje su zapreka za daljnje obavljanje vatrogasnih poslova, vatrogasci se rhtmoređuju na druge odgovarajuće poslove. Veće promjene u zdravstvenom stanju upućuju ih pred invalidsku komisiju zbog ocjenjivanja zdravstvene sposobnosti, što najčešće završava invalidskom mirovinom.
    Vatrogasci imaju pravo i na osiguranički staž s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž), i to tako da se 12 mjeseci provedenih na tim poslovima računa kao 14 mjeseci osiguraničkog staža.

Poželjne osobine

    Vatrogasci moraju biti u dobroj tjelesnoj kondiciji. Trebaju imati uredan sluh i osjećaj za ravnotežu, uredan vid na daljinu i uredno vidno polje, zdrav dišni i krvožilni sustav, uredan integritet gornjih i donjih udova te dobru senzorno-motornu koordinaciju. Važne su i emocionalna stabilnost, socijalna prilagodljivost i sklonost skupnom radu.

Osposobljavanje i napredovanje

    Za obavljanje vatrogasnih poslova, nakon osnovne škole, valja završiti četverogodišnji program srednje škole unutrašnjih poslova i steći zanimanje vatrogasnoga tehničara. Osim toga, postoji mogućnost prekvalifikacije za vatrogasno zanimanje nakon završetka neke druge srednje škole tehničke struke, i to po programu koji traje šest mjeseci. Prekvalifikacija se obavlja također u srednjoj školi unutrašnjih poslova. Vatrogasci se mogu i specijalistički usavršavati te napredovati do vodećih mjesta u vatrogastvu – do zapovjednika postrojba.

Zapošljavanje i zarada

    Vatrogasci se zapošljavaju u ustanovama unutrašnjih poslova, u profesionalnim vatrogasnim postrojbama, u vatrogasnim postrojbama u većim industrijskim poduzećima, a u novije vrijeme i kod privatnih poslodavaca koji se bave čuvanjem imovine. Kako je riječ o deficitarnom zanimanju, zapošljavanje je moguće odmah nakon završetka ospo-sobljavanja. Zarade su u prosjeku veće od zarada zaposlenika sa srednjom stručnom spremom, jer određeni postotak plaće dobivaju na otežane radne uvjete.

Bliska zanimanja

    Dosta je blisko zanimanje zaštitara osoba i imovine, a donekle je slično i zanimanje policajca.