Policajci i kriminalisti

Opis poslova

    Policajci i kriminalisti brinu se o sigurnosti građana štiteći njihova prava, život i imovinu. Policajci suzbijaju narušavanje javnog reda i mira, suzbijaju kriminalitet i otkrivaju i privode počinitelje kaznenih djela. Kriminalisti rješavaju kriminalna djela te planiraju akcije i strategije suzbijanja kriminaliteta.
    Policajci svakodnevno odlaze u ophodnje određenog područja (u naseljenim i nenaseljenim mjestima). Paze na sva opasna zbivanja i interveniraju kad je to potrebno, kako bi ponovo uspostavili red i mir. Nazočni su i na većim okupljanjima građana, gdje se vode računa o sigurnosti svih sudionika (npr. predizborni skupovi, nogometne utakmice, rock-koncerti). Prometni policajci reguliraju promet, kontroliraju vozila i vozače te obavljaju očevid kod prometnih nesreća. Granični i aerodromski policajci nadziru prijelaz ljudi i robe preko državne granice. Kriminalisti i policajci zajedno rješavaju slučajeve krađa, provala, ubojstava, zloupotrebe droga, krijumčarenja (umjetnina, oružja, ljudi, droge), nezakonite trgovine, otmica, iznuda, ucjena i krivotvorenja (novca, umjetnina, dokumenata). Kriminalisti se bave i utvrđivanjem vjerodostojnosti materijalnih dokaza, na koje se poziva u sudskom postupku (npr. otisci prstiju). Zaposleni u specijalnoj policijskoj jedinici bore se protiv svih oblika diverzija i terorizma, sprečavaju otmice, osiguravaju transport novca, vrijednosnog tereta i važnih osoba.
    Osnova za rad svih policajaca i kriminalista jesu precizne i točne informacije. Stoga se najveći dio njihova posla odnosi upravo na prikupljanje informacija, npr. razgovorom s očevicima i osumnjičenima, pregledom postojeće dokumentacije te nadzorom ljudi i objekata.

Radni uvjeti

    Policajci rade u tri smjene po 8 sati, a katkada rade po shemi 12 (rad) – 24 (odmor), 12 (rad) – 48 (odmor). Imaju ograničenu slobodu u planiranju slobodnog vremena, jer se moraju spremno odazvati se na poziv i doći na posao kad god je potrebno. Policajci svoj posao obavljaju u raznim mjestima i raznim uvjetima. Na primjer, policijske ophodnje mogu ići vozilom ili pješice. Svaki posao na terenu može biti otežan lošim vremenskim uvjetima (oborine, hladnoća, vjetar). Prometni i granični policajci dodatno su izloženi i štetnom djelovanju ispušnih plinova motornih vozila.
    Budući da je osnovna dužnost policajaca suzbijati kriminal, njihov je posao često opasan za život. Stoga je oružje dio njihove obavezne opreme. Nose i odoru s oznakama, lisice, značku, službenu palicu i sredstva za vezu (npr. pager, voki-toki, mobitel). Kriminalisti ne nose nužno odoru i službenu palicu, ali nose svu ostalu opremu, uz dodatak zaštitnih rukavica koje su im potrebne pri očevidima.

Poželjne osobine

    Kaže se da dobra policajca čine “vruće srce, hladna glava i čisti prsti”. To znači da oni moraju biti predani poslu, hrabri, ali razboriti i pošteni. Moraju biti psihički stabilni, jer u opasnim situacijama (npr. uhićenje pljačkaša ili otmičara, požari) moraju zadržati samokontrolu i prisebnost kako bi mogli izvršiti svoju zadaću. Moraju biti u dobroj fizičkoj kondiciji i tjelesno zdravi.
    Za uspjeh u poslu policajaca i kriminalista presudna je razvijena vještina komunikacije. Njima su potrebne infor-macije do kojih dolaze u razgovoru s različitim ljudima u različitim situacijama. Stoga se moraju znati izražavati jasno, ali i vješto, kako bi privoljeli osobu da im pomogne infor-macijom. Vještina jasna izražavanja važna je i u brojnim edukacijskim akcijama koje policija provodi (npr. sigurnost u prometu). Za kriminaliste je posebno važno da su uporni i strpljivi u prikupljanju i obradbi podataka te da imaju razvijenu sposobnost deduktivnog mišljenja.
    Budući da je policija izrazito hijerarhijski organizirana, osobi koja bira ovo zanimanje ne bi smio biti problem podrediti se tim pravilima, odnosno primati i izdavati naredbe. Policajci i kriminalisti moraju dobro poznavati zakone i propise i raditi isključivo u skladu s njima. Naime, osobe koje štite i provode zakon nikako ne smiju biti osobe koje ga i krše.

Osposobljavanje

    Srednja policijska škola, u sklopu Policijske akademije u Zagrebu, prema rhtmisanom natječaju, upisuje polaznike u treći i četvrti razred srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje policajca. Ostale osobe primljene u radni odnos u Ministarstvo unutrašnjih poslova, a koje imaju srednju stručnu spremu, dužne su završiti tečaj za prekvalifikaciju, koji traje najmanje 6 mjeseci. Tečajeve organizira Policijska akademija.
    U sklopu Policijske akademije djeluju Viša i Visoka policijska škola, koje obrazuju kriminaliste (viša škola, 5 semestara) i diplomirane kriminaliste (visoka škola, 8 semestara). Ne može se upisati izravno Visoku školu, nego samo nakon završene Više. Završivši Višu i Visoku policijsku školu, kriminalisti i diplomirani kriminalisti mogu se dodatno osposobljavati za potrebe konkretnog posla na tečajevima koje organizira Ministarstvo. Poslijediplomski studij jest stručni studij, u kojem se može steći titula magistra znanosti ukoliko kandidat uspješno izradi i obrani završnu radnju.
    Polaznici svih programa Policijske akademije koji su se školovali za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova obavezni su nakon završetka školovanja ostati u radnom odnosu u Ministarstvu dvostruko od vremena provedenog na školovanju. Vježbenički staž traje najmanje 6 mjeseci. Osobama koje se ne školuju za potrebe Ministarstva (tj. osobe iz građanstva) nitko ne jamči zaposlenje.
    Izrazito hijerarhijsko ustrojstvo policije nudi i raznolike mogućnosti napredovanja u poslu. Uvjeti za promaknuće jesu propisana stručna sprema za konkretno zvanje, najmanje 5 godina staža u prethodnom zvanju i povoljna ocjena dotadašnjeg rada. Na primjer, osobe sa srednjom stručnom spremom mogu se zaposliti kao policajci, detektivi ili referenti i napredovati dva stupnja bez dodatnog obrazovanja. Dodatno obrazovanje omogućuje i daljnje napredovanje.

Zapošljavanje

    Policajci i kriminalisti najviše se zapošljavaju u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Mogu se zaposliti i u drugim ministarstvima, npr. u Ministarstvu financija (financijska policija), Ministarstvu obrane (vojna policija) ili Ministarstvu pravosuđa (pravosudna policija).

Bliska zanimanja

    Policajcu su bliska sva zanimanja u sigurnosti, kao npr. zanimanje zaštitara osoba i imovine, vatrogasca i pravosudnog policajca. Kriminalistima je slično zanimanje privatnog detektiva.