Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Građevinski inženjeri planiraju i nadziru izgradnju različitih
objekata. To mogu biti objekti niskogradnje (ceste, željezničke pruge, tuneli, mostovi),
hidrogradnje (luke, brane, hidrocentrale, kanalizacije) i visokogradnje (stambeni i
industrijski objekti). Sudjeluju u svim fazama nastajanja objekta.
U samom početku izgradnje objekta, s obzirom na mjesto građenja,
materijal i novac, definiraju tehnologiju građenja i rješavaju probleme u izvođenju
radova. Nakon toga statičkim proračunima provjeravaju i dokazuju sigurnost i stabilnost
objekta. Na kraju sve zamisli prikazuju u detaljnom nacrtu. Za izradbu nacrta služe se
crtaćim priborom (olovka, papir, trokuti, rapidografi). U današnje vrijeme sve se više
rabe kompjutori, kako za izradbu nacrta, tako i za proračune. Prema potrebi izrađuju se
troškovnici cjelokupne izgradnje.
Navedeni poslovi odnose se na projektante konstrukcija, projektante
tehnologije i organizacije građenja. Međutim, inženjeri građevine mogu raditi i kao
nadzornici gradilišta ili kao rukovoditelji radova i građenja, konzultanti, predavači i
profesori na fakultetima. Osim željama pojedinca, radno mjesto inženjera građevine
određeno je i stupnjem naobrazbe.
Inženjeri građevine uglavnom rade na otvorenom prostoru
(gradilištima). Izloženi su buci, prašini, vibracijama i prljavštini. Radno vrijeme
inženjera ovisi o rokovima za dovršenje određenog objekta. Rokovi su često kratki,
zahtijevaju užurban i prekovremeni rad. Pretkraj dovršenja objekta inženjeri građevine
katkada moraju raditi i vikendima i noću.
Posao inženjera građevine, osobito rukovoditelja radova i gradnje,
nije vezan za mjesto stanovanja. Često su prisiljeni odlaziti na gradilišta u druga
mjesta u zemlji i inozemstvu. Zbog toga su često odvojeni od svojih obitelji. S obzirom
na širinu ovog zanimanja, mogu se odabrati poslovi koji nisu vezani za gradilišta, nego
se uglavnom obavljaju u zatvorenom prostoru (uredima) i koji ne zahtijevaju seljenje iz
mjesta u mjesto. To su projektantski poslovi, izradbe troškovnika i statičkih
proračuna.
Neovisno o mjestu rada, inženjeri građevine pri obavljanju su posla u
stalnom dodiru s drugim ljudima. Na gradilištima daju upute, vode i nadgledavaju ljude.
Za razliku od toga, projektantski posao zahtijeva jednostavniju razmjenu informacija.
Iznimka je posao konzultanta, koji zahtijeva savjetovanje i pregovaranje.
Inženjeri građevine moraju imati razvijene sposobnosti
predočavanja prostornih odnosa i snalaženja u prostoru. Za uspješno obavljanje posla
nužna su znanja iz matematike, fizike, statike i tehničkog crtanja. Zbog sve veće
upotrebe kompjutora, koji ubrzava i olakšava rad, pojedinci bi trebali biti upoznati s
programima koji se rabe za proračune i izradbu nacrta. Nezaobilazna je i sposobnost
samostalnog odlučivanja te donošenja brzih odluka.
Poželjno je da su to osobe koje vole raditi u timu i koje lako
uspostavljaju i održavaju kontakte s drugim ljudima. Posao je dobar i za osobe željne
putovanja koje dobro podnose često izbivanje iz mjesta stanovanja.
Inženjeri građevine mogu završiti višu školu i fakultet. Za
stjecanje zvanja inženjera građevine valja završiti višu građevinsku školu, koja
traje 2,5 godine (5 semestara). U petom semestru postoji mogućnost usmjeravanja na
visokogradnju ili na prometnice. Za stjecanje zvanja diplomirani inženjer građevine
valja završiti fakultet građevinskih znanosti, koji traje 4,5 godine (9 semestara).
Odnedavno i na fakultetima postoje usmjerenja (opći smjer, konstrukcije, organizacija
građenja, prometnice i hidrotehnika). Diplomirani inženjeri građevine mogu daljnjim
školovanjem postići akademske nazive magistra i doktora građevinskih znanosti. U
Hrvatskoj se fakulteti građevinskih znanosti nalaze u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Nakon završenog studija obavezan je jednogodišnji pripravnički staž
u nekoj građevinskoj tvrtki. Nakon toga polaže se stručni ispit. Tek s položenim
stručnim ispitom inženjer može biti odgovorni projektant, voditelj gradilišta i
obavljati nadzor nad izgradnjom nekog objekta. Ako se ne položi stručni ispit, pojedincu
je dopušteno obavljanje istih poslova, ali za manje objekte (npr. obiteljske kuće, ceste
nižeg ranga). Navedene odrednice regulirane su Zakonom o građenju.
S obzirom na širinu ovog zvanja i njegova zadiranja u mnoge dijelove proizvodnje, perspektive inženjera građevine su velike. U bližoj budućnosti možemo očekivati velik zamah građenja, jer valja obnoviti mnoga porušena područja.
Inženjeri građevine često rade u timu s arhitektima i dizajnerima, osobito na objektima visokogradnje. Razlika je u tomu što se inženjeri građevine brinu za funkcionalnost i stabilnost objekata, a arhitekti pokušavaju objekt estetski oblikovati i uklopiti ga što bolje u okoliš.