Arhitekti

Opis poslova

    Arhitekti projektiraju i nadziru gradnju raznih građevina (obiteljskih kuća, škola, nebodera). Građevine moraju zadovoljiti potrebe korisnika, tj. moraju biti funkcionalne, sigurne za život i ekonomične. Osim potreba korisnika, trebaju se zadovoljiti i želje osoba koje daju novac za izvedbu projekta (investitori) i zahtjeve okruženja u kojem se nalazi zemljište za izgradnju.
    Od odabira zemljišta do izgrađenog objekta posao arhitekta teče u nekoliko faza. Najprije se u razgovoru s investitorom upoznaje s projektnim zadatkom i rhtmoloživim novcem. Na osnovi razgovora arhitekt razrađuje svoje ideje i crta programsku skicu (idejni projekt). Idejni projekt uključuje odluke o veličini, obliku, vanjskom izgledu građevine, s tim da sve to bude u skladu sa zakonom o prostornom planiranju. Uspješan ishod ove faze jest dobivanje lokacijske dozvole. Slijedi izradba glavnog projekta, da bi se ishodila građevinska dozvola. U ovoj fazi arhitekt svoj idejni projekt prilagođuje zahtjevima komunalnih i ostalih nadležnih struktura. Arhitekt izrađuje i troškovnik, kako bi se uvid o potrebnom novcu imao prije no što se priđe realizaciji samog projekta. Nakon toga prelazi se na izradbu izvedbenog nacrta koji prikazuje građevinu u cjelini, sa svim vanjskim i nutarnjim detaljima. Arhitekt u ovom nacrtu navodi i odabrani građevinski materijal, opisuje okoliš građevine, a katkada dizajnira i pojedini namještaj.
    Za izradbu nacrta arhitekti upotrebljavaju crtaći pribor (olovka, papir, trokuti, rapidografi). U novije vrijeme koriste se uglavnom kompjutorom, koji – opremljen odgovarajućim programom – olakšava i ubrzava izradbu nacrta.
    Posao arhitekta završava tek s gotovom građevinom, izgrađenom po njegovim nacrtima. Zbog toga arhitekti nadziru izgradnju i paze da se izvođači pridržavaju izvedbenog nacrta i propisanih standarda kvalitete rada. Prema potrebi obrazlažu izvođačima nejasnoće na koje naiđu u projektu. Posao arhitekta ne mora nužno uključivati sve navedene faze izradbe i realizacije projekta. Arhitekti se katkada specijaliziraju samo za nadzorne inženjere na gradilištima ili rade kao razrađivači (crtaju i razrađuju pojedine dijelove projekta), ili rade na izdavanju lokacijskih/građevinskih dozvola, ili kao voditelji i koordinatori projekta, ili u tvornicama namještaja pomažu kupcima u uređenju interijera. Mogu se opredijeliti i za projektiranje samo jedne vrste građevina, npr. bolnica, škola, i za projektiranje kompleksnih urbanih centara: industrijski centri, studentska naselja itd. Ima arhitekata koji se bave uređenjem interijera (npr. dizajniranjem namještaja), kao i onih koji projektiraju i uređuju parkove ili vrtove (vrtna arhitektura). Arhitekti mogu predavati na srednjim školama i fakultetima.
    Arhitekti pretežno rade u timu s dizajnerima, urbanistima, inženjerima građevine i drugim arhitektima.

Radni uvjeti

    Arhitekti obično rade u udobnim uredima. Većinu svog vremena provode u razgovorima s investitorima ili određenim stručnjacima (statičarima, dizajnerima, geodetima), crtanju, pisanju troškovnika i dodatnih obrazloženja u nacrtima. Kojiput rade i vani, na gradilištima (u samom početku, kada se upoznaju sa zemljištem, ili u fazi nadzora izgradnje). Samo u slučaju boravka na gradilištu mogu biti izloženi nepovoljnim uvjetima (buka i vibracije). Nakon višegodišnjeg rada moguće su tegobe s vidom i kralježnicom, što je rezultat dugotrajnog nepravilnog sjedenja i crtanja. Radno vrijeme uglavnom je određeno rokovima za predaju projekata, pa arhitekti samostalno programiraju svoje radno vrijeme u danu. To često dovodi (pri kraju određenog roka) do noćnog rada, kao i do rada vikendima. Iznimka su razrađivači, arhitekti koji se bave činovničkim poslovima, i sveučilišni nastavnici. Njihovo je radno vrijeme propisano i ovisi o drugima.

Poželjne osobine

        Nužno je poznavanje tehničkog crtanja i osnova matematike. Arhitekt mora imati dobar vid, razvijene sposobnosti predočavanja prostornih odnosa i sposobnosti snalaženja u prostoru. Zbog česte komunikacije s drugim ljudima važno je da svoje misli i stavove može jasno i brzo izraziti riječima. Poželjno je da je kreativan i da ima razvijen smisao za estetiku i umjetničko oblikovanje. S obzirom na učestali zajednički rad s dizajnerima, urbanistima i ostalim zanimanjima poželjno je da arhitekt bude osoba koja je sklona timskom radu i koja je sposobna podnositi rad u vremenskom škripcu. Zbog sve veće primjene kompjutora u arhitekturi, valja poznavati programe kao što su AutoCad i ArchiCad.

Osposobljavanje i napredovanje

    Za obavljanje posla arhitekta nužan je završeni studij arhitekture, koji traje 4,5 godine (9 semestara). U Hrvatskoj postoji samo jedan studij arhitekture, i to u Zagrebu. Nakon završetka studija pojedinac stječe titulu diplomiranog inženjera arhitekture. Tek nakon 2 godine rada u struci i položenog stručnog ispita arhitekt postaje ovlašteni projektant. To znači da može staviti potpis na svoje projekte, koji se nakon toga mogu ostvariti. Na studiju arhitekture nema užih specijalizacija, već se pojedinac svojim radom samostalno može specijalizirati za određeno područje.

Zapošljavanje

    Mogućnost zapošljavanja arhitekata poprilično je slaba. Razlog je nedostatak novca za obnovu zemlje. To se ponajviše odnosi na projektante, dok je za razrađivače, kao članove tima, mogućnost zaposlenja nešto veća. Najčešće su zaposleni u projektnim biroima, organima i tijelima uprave, agencijama za promet nekretninama te kao profesori na fakultetima.

Bliska zanimanja

    Arhitektima su bliska zanimanja urbanista, građevinskog inženjera te industrijskih i grafičkih dizajnera s kojima često i surađuju.