Dizajneri

Opis poslova

    Dizajneri osmišljaju, izrađuju i uređuju čovjekovu okolinu, kako bi predmeti u njoj bili što funkcionalniji i ljepši. Oni su zaslužni za izgled vlakova, automobila, kompjutora, namještaja, različite ambalaže, knjiga, časopisa, plakata, odjeće. Prema onomu što oblikuju, uvjetno ih možemo podijeliti na industrijske dizajnere, dizajnere namještaja, dizajnere interijera, dizajnere keramike i stakla, grafičke dizajnere, scenske dizajnere, modne dizajnere te dizajnere tekstila. Ipak, njihova se djelatnost često isprepleće i rijetko se bave samo jednom granom dizajna.
    Industrijski dizajneri dizajniraju automobile, igračke, uredsku opremu, kompjutore, različite kućanske potrepštine, pa i izdvojene dijelove složenih strojeva. Sve te predmete moraju osmisliti tako da budu što funkcionalniji, što ljepši i što zanimljiviji potrošačima. Često usko surađuju s inženjerima, od kojih saznaju načine funkcioniranja strojeva koje dizajniraju. Kad rade na velikim projektima, kao što je oblikovanje vlaka, rade u timovima koji se sastoje od stručnjaka različitih vrsta.
    Srodni industrijskim dizajnerima jesu dizajneri namještaja. Oni kreiraju i osmišljavaju različite vrste namještaja: od stolaca, kreveta i ormara do rasvjetnih tijela, vješalica za ručnike i kvaka za vrata.
    Dizajnom namještaja katkada se bave i dizajneri interijera. Njihova je glavna zadaća da osmisle kako najljepše i najsvrhovitije urediti neki prostor. Uređivanje prostora počinju određivanjem izgleda podova i zidova, a zatim prostoriju ispunjaju namještajem. Elemente kojima uređuju prostor biraju iz raznih kataloga, a ukoliko ne nađu odgovarajući, sami ga dizajniraju. Makete i modele uređenog prostora prezentiraju kompjutorski. Ipak, u nas se često dizajnom interijera bave arhitekti.
    Dizajneri keramike i stakla bave se osmišljavanjem oblika posuđa od stakla i keramike, oblikujući pritom njihov osnovni oblik i osmišljajući izgled njihove površine.
    Grafički se dizajneri bave likovnim uređivanjem knjiga i časopisa, kalendara, promotivnih materijala, izradbom posjetnica, plakata, osmišljavanjem vizualnog identiteta tvrtki (dizajniranjem logotipa, memoranduma, posjetnica i koverti). Oni prije svega vode računa o tomu da predmeti koje dizajniraju budu privlačna izgleda, uočljivi i prepoznatljivi. Može se reći da se bave “vizualnom komunikacijom”. Vrlo često bave se i fotografijom.
    Scenski dizajneri uređuju izgled scene u kazalištu, na televiziji ili filmu. Oni su dijelom slični dizajnerima interijera. U nas se nazivaju scenografima, iako je u svijetu uvriježen pojam scenskih dizajnera.
    Modni dizajneri kreiraju odjeću i obuću, stvarajući ili prateći modne trendove. I oni katkada rade u kazalištima ili na filmu. Ipak, češće se zapošljavaju u industrijskim postrojenjima i dizajniraju nove modne kolekcije. Rijetki se bave samostalnim dizajniranjem: tek poneki svjetski dizajner stvara umjetničke modne kreacije koje postižu velik publicitet i dostižu visoku cijenu.
    Tekstilni dizajneri osmišljavaju materijale i njihove uzorke. Određuju izgled pletiva, način bojenja svile, uzorke različitih tkanina. Vrlo su povezani s modnim dizajnerima i dizajnerima namještaja.
    Ipak, iako se poslovi i znanja dizajnera razlikuju prema području na kojem rade, niz je djelatnosti zajednički za sve. Da bi dizajnirali neki proizvod, oni najprije moraju znati potrebe svojih klijenata i potencijalnih korisnika. U nas dizajneri gotovo uvijek rade po dogovoru s klijentom koji unaprijed određuje kakav bi proizvod želio (npr. ukoliko je riječ o grafičkom dizajnu reklamnog plakata, on određuje tekst i veličinu plakata). Potom dizajneri odabiru način izradbe proizvoda koji će omogućiti da proizvod bude funkcionalan, jednostavan za upotrebu i održavanje, otporan na uništavanje, siguran za upotrebu i ne preskup. Tada često surađuju s inženjerima i drugim stručnjacima koji im mogu pomoći pri određivanju tehničkih karakteristika proizvoda (npr. prilikom dizajniranja brodske crpke za vodu dizajneri moraju znati sve principe funkcioniranja crpke i načine kako se ona rabi). Tek sada dizajneri osmišljavaju konačan izgled proizvoda. Često se oslanjaju na poznate trendove u dizajnu sličnih proizvoda, no uvijek se trude slijediti vlastiti stil. Proizvod dizajniraju prema željama i očekivanjima klijenta, prema tehničkim napucima različitih stručnjaka, prema uvriježenim modnim trendovima i prema vlastitu ukusu. Završnu verziju proizvoda, točnije – njegov model, tada kompjutorski, videoanimacijama ili crtežom prikazuju klijentima i u dogovoru s njima eventualno ga prepravljaju.
    U radu se često služe kompjutorima koji olakšavaju izradbu nacrta i omogućuju jednostavan prikaz modela. Dizajneri interijera kompjutorskim animacijama i novim 3D tehnikama uređuju prostore, industrijski provjeravaju kvalitetu proizvoda, grafički oblikuju logotipe tvrtki pomoću računala. Danas je rad dizajnera neodvojiv od rada na računalima, a time važnost crtanja postupno dolazi sve manje do izražaja.

Radni uvjeti

    Dizajneri rade u udobnim, dobro osvijetljenim uredima, najčešće u jutarnjoj radnoj smjeni. Ipak, dio radnog vremena provode i u obilasku drugih mjesta: razgledavaju prostore koje će uređivati, dogovaraju se s inženjerima o tehničkim specifičnostima izvedbe pojedinih dijelova stroja, pred-stavljaju klijentima napravljene modele. U radu se služe računalima, opremljenim vrhunskim grafičkim programima, koji omogućuju trodimenzionalni prikaz i animaciju. Njihov posao zahtijeva veliku predanost radu: kako su vezani uz definirane rokove u kojima moraju završiti posao, često na poslu ostaju duže ili rade i kod kuće.

Poželjne osobine

    Dizajneri moraju biti kreativni i imati razvijenu sposobnost estetske prosudbe. Uz to je važno da imaju smisla za tehničke probleme i prostorne odnose. Važno je da su precizni u radu, spretnih ruku i prstiju te normalna vida. Poželjno je da dobro crtaju, da mogu jasno prikazati raznovrsne prostorne odnose, da vole suradnju s drugim ljudima i da su komunikativni te spremni raditi dugo i povremeno se odricati uobičajenih trenutaka odmora.

Osposobljavanje

    U nas se dizajneri školuju na visokim, višim i srednjim školama. Srednje škole primijenjene umjetnosti i dizajna (u Puli i Zagrebu), Škola likovnih umjetnosti (u Splitu), privatna Škola za modu i dizajn (u Zagrebu) i neke tekstilne škole (u Zaboku, Varaždinu, Osijeku i Zagrebu) imaju program koji može koristiti dizajnerima u radu i u daljnjem školovanju. I visoka učilišta nude različite programe na području dizajna i likovnih umjetnosti.
    Četverogodišnji Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu školuje visokoobrazovane dizajnere, specijalizirane za industrijski ili grafički dizajn. Studenti koji se odluče za industrijski dizajn imaju više predmeta vezanih uz načine obradbe materijala, dok oni s grafičkog dizajna više uče o komunikacijama, tehnologiji tiska te o fotografiji. Stručni naziv svih dizajnera koji završe ovaj studij jest diplomirani dizajner.
    Osim ovog fakulteta, Viša i Visoka škola za dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu nudi programe za modni i tekstilni dizajn. Programi za grafički dizajn organizirani su na Grafičkom fakultetu i na Akademiji likovnih umjetnosti. Osim navedenih visokih učilišta, zainteresiranima se nudi i nekoliko privatnih škola koje organiziraju dvogodišnje tečajeve s područja dizajna. Završavanjem ovih fakulteta i škola ne stječe se stručni naziv diplomirani dizajner.
    Za dizajnere je važno da se u radu stalno usavršavaju. Oni moraju biti upoznati sa svim svjetskim i domaćim modnim trendovima, modernim dostignućima dizajna, s potrebama tržišta te s promjenama u proizvodnji. Zato je važno da se stalno informiraju, najčešće čitanjem časopisa i kataloga koje pružaju takve informacije.

Zapošljavanje

    Dizajneri se mogu zapošljavati u različitim tvrtkama, ovisno o vrsti posla kojim se bave. Budući da je studij dizajna osnovan tek 1989. godine, malo je diplomiranih dizajnera u Hrvatskoj. Oni se najčešće zapošljavaju u privatnim dizajnerskim grafičkim studijima, dok u industriji teže nalaze posao.
    Za zapošljavanje dizajnera fakultetska diploma zasad nije uvjet, iako može biti prednost. Na natječajima za posao traži se u prvom redu zbirka dosadašnjih radova, pa se na temelju nje procjenjuje uspješnost kandidata. Ipak, kako će s vremenom biti sve više diplomiranih dizajnera, moguće je da će se prilikom zapošljavanja njima davati veća prednost pred kandidatima drugih obrazovnih profila.
    Očekuje se da će s vremenom potreba za dizajnerima sve više rasti i da će sve tvrtke, a posebno one veće, zapošljavati dizajnere koji će paziti na njihov vizualni identitet i promociju na tržištu. Iako danas rijetke proizvodne tvrtke imaju zaposlene fakultetski obrazovane dizajnere za kreiranje vlastitih proizvoda, očekuje se da će ih početi zapošljavati sve više.

Bliska zanimanja

    Dizajnerima su prema poslovima koje obavljaju slični arhitekti i scenografi, a donekle i inženjeri. Arhitekti, scenografi i dizajneri oblikuju i uređuju čovjekov okoliš, a svi se mogu baviti uređivanjem interijera. Inženjeri i dizajneri projektiraju i dizajniraju strojeve i uređaje te često usko surađuju ili su čak dio istog projektantskog tima. Poslovi dizajnera donekle su slični i poslovima aranžera, koji uređuju izložbene prostore, izloge i cvjetne aranžmane.
    Ima sličnosti i između likovnih umjetnika i grafičkih dizajnera, no važno je istaknuti njihove razlike: dizajneri kreću od unaprijed dogovorene narudžbe, a ograničeni su i tehničkim zahtjevima dizajniranja, dok likovni umjetnici rade potpuno slobodno.