Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Politologija je znanost o politici, a politolog stručnjak koji
proučava obilježja, organizaciju i funkcioniranje vlasti i vláda kao političkog
fenomena, politički ustroj društva i društvenih organizacija te prirodu i
funkcioniranje različitih političkih sustava i institucija.
Tijekom studija studenti politologije stječu vrlo široku opću
naobrazbu iz društvenih znanosti, posebno iz područja politike, povijesti, sociologije i
filozofije, pa se nakon završetka studija mogu zapošljavati na vrlo različitim radnim
mjestima. Brojni politolozi rade u novinarstvu, kao reporteri i urednici. Politolozi mogu
raditi i kao glasnogovornici vladinih i nevladinih institucija te privatnih kompanija, pri
čemu su posrednici između strane čije interese zastupaju i javnosti. Na primjer,
glasnogovornici neke političke stranke tumače stajališta svoje stranke o određenom
društvenom pitanju ili političkom problemu. Politolog može raditi i u raznim
predstavničkim tijelima, kao što su tajništva u parlamentu i organima lokalne
samouprave, pri čemu njegov posao uključuje pripremu sjednica predstavničkih tijela,
organizaciju i vođenje protokola (npr. primanje službenih posjeta inozemnih ili domaćih
delegacija, interesnih grupa, predstavnika medija i slično), stručnu analizu zbivanja na
političkoj sceni itd. Zbog dobra poznavanja prirode i dinamike političkih procesa, uloga
politologa u predstavničkim tijelima i organima vlasti najčešće je savjetodavna. Oni
pomažu u donošenju politički relevantnih odluka. Politolozi koji rade u uredima za
informiranje uglavnom se bave analizom medija. Njihov posao uključuje čitanje tiska,
sastavljanje pregleda napisa o pojedinoj temi te kreiranje baza podataka. Na temelju
analize sadržaja tiska politolog može donijeti prosudbu o tomu kako je oblikovano javno
mišljenje o nekom političkom ili društvenom pitanju. Dio politologa zapošljava se i u
tijelima političkih stranaka. Oni pomažu u osmišljavanju i vođenju izbornih kampanja,
analiziraju potrebe birača te njihove stavove i politička opredjeljenja, a na temelju
podataka sudjeluju u oblikovanju izborne strategije stranke. Politolozi se zapošljavaju i
u diplomatskim službama i ministarstvima te u istraživačkim institutima koji se bave
ispitivanjem javnoga mišljenja. Oni mogu raditi i u srednjim školama kao predavači
predmeta Politika i gospodarstvo te Etika. No budući da je broj sati ovih predmeta malen,
u školama se zapošljava malo politologa. Završen studij politologije pruža i
mogućnost zaposlenja u marketinškim i istraživačkim institutima.
Valja međutim istaknuti da se zanimanje politologa u nas još nije
profiliralo u onom smislu u kojem postoji u zapadnoeuropskim zemljama i u Americi. Naime,
samo neki politolozi rade kao politički analitičari. Većina ih se zapošljava na drugim
radnim mjestima, na kojima se traže stručnjaci s visokom stručnom spremom društvenoga
smjera. Tako, na primjer, politolozi rade i kao urednici u izdavačkim kućama i medijima.
Posao je politologa uglavnom vezan za urede, a radno je vrijeme većinom u prijepodnevnoj smjeni. No u vrijeme, na primjer, predizborne kampanje politolog će biti angažiran cijeli dan. Pritisak vremenskih rokova sastavni je dio posla. U političkim analizama društvene scene politolog je samostalan, no kada radi u vladinim institucijama, mora biti spreman na upletanje nadređenih. Ako je zaposlen u školi kao nastavnik, politolog može raditi i u prijepodnevnoj i u poslijepodnevnoj smjeni.
Intelektualna zrelost, verbalna lakoća i sposobnost pismenog izražavanja važne su u većini poslova politologa. Budući da je često u kontaktu s ljudima, politolog treba imati dobro razvijene komunikacijske vještine. Intelektualna radoznalost i razvijen interes za društveno-politička zbivanja nužni su za zvanje politologa. Politolog donosi svoje prosudbe na temelju analize prijašnjih i postojećih političkih odnosa, pa su sposobnost zaključivanja, analitičnost i razlikovanje bitnog od nebitnog također važne osobine.
Zvanje diplomiranog politologa stječe se nakon završenog četverogodišnjeg studija politologije. U nas se politologija studira na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Uvjet za upis na studij jest položen razredbeni ispit. Valja upozoriti da je pritisak kandidata za upis na studij politologije vrlo velik, u svakom slučaju višestruko veći nego što ima slobodnih mjesta. Za obavljanje uobičajenih poslova politologa dovoljno je završiti studij politologije. No za mnoge je politologe koji se zapošljavaju u istraživačkim institutima i na sličnim radnim mjestima poželjno da se upišu i na poslijediplomski studij. On se također organizira na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i to na tri smjera: Međunarodni politički odnosi, Hrvatska i Europa te Politički sustav Hrvatske. Akademska karijera podrazumijeva i stjecanje doktorata iz područja političkih znanosti.
Budući da je predmet proučavanja politologa društvo i društveno-politička scena, zanimanje politologa donekle je slično zanimanju sociologa. Politolozi koji proučavaju dinamiku i razvoj gospodarskih sustava imaju dodirnih točaka s ekonomistima.