Sociolozi

Opis poslova

    Sociolozi proučavaju ljudsko društvo i njegovu strukturu, organizaciju, institucije, odnose i promjene u društvu. Sociolozi istražuju ponašanje grupa i socijalnih institucija poput obitelji, proučavaju ustroj društvenog života u ljudskim zajednicama poput sela, gradova i država, pojavu društvenih pokreta i slično. Predmet izučavanja sociologa jest i međusobni utjecaj različitih oblika društvenog organiziranja te utjecaj društvenih organizacija i ustanova na pojedince. S obzirom na šarolik predmet znanstvenog izučavanja, većina se sociologa nakon završenog formalog obrazovanja specijalizira u nekom području. Tako, na primjer, sociolozi demografi proučavaju veličinu, obilježja i pokrete populacije; medicinski sociolozi proučavaju društvene činitelje koji utječu na zdravlje; industrijski sociolozi proučavaju proces rada i ustroj radne organizacije itd. Zanimanje sociologa religije usmjereno je na učinke koje religija ima na društvene odnose. Primarni interes sociologije sela usmjeren je na proučavanje tradicionalnih oblika organizacije ljudskog društva, na odnos sela i društvene promjene, položaj sela i seoske populacije unutar modernih društava i slično. Sociolog migracija bavi se sociokulturalnim činiteljima migracija, proučava odnose migranata i matičnih država, proučava pojavu povratništva, akulturacije i slično. Neki se sociolozi specijaliziraju za ispitivanja javnoga mišljenja, pri čemu su zainteresirani za raširenost neke pojave ili fenomena u društvu.
    Sociolozi se zapošljavaju na različitim radnim mjestima. Neki od njih rade u srednjim školama kao nastavnici sociologije. Drugi rade u istraživačkim institutima, uglavnom na poslovima ispitivanja javnoga mišljenja. Vladine ustanove, poput ministarstava, veleposlanstava, kao i institucije na razini općinske i županijske vlasti, također zapošljavaju sociologe. I sve druge ustanove koje mogu biti zainteresirane za probleme analize društvenih kretanja i promjena u društvu mogu zapošljavati sociologe (na primjer, nevladine organizacije). Sociolozi se kao analitičari zapošljavaju i u centrima za istraživanje tržišta, promidžbenim agencijama, statističkim zavodima i tako dalje.

Radni uvjeti

    Mjesto zaposlenja sociologa određuje i njegove radne uvjete. Radno mjesto sociologa uglavnom je vezano za urede. Sociolozi u društvenim ustanovama uglavnom rade u dopodnevnoj smjeni. Radno vrijeme sociologa koji radi kao nastavnik u školi određeno je njegovom satnicom i podrazumijeva ili prijepodnevni ili poslijepodnevni rad, ovisno o školskoj smjeni. U istraživačkim institutima radno će vrijeme ovisiti o osobinama i opsegu posla. Tako, na primjer, u tijeku provedbe velikih istraživačkih projekata posao može zahtijevati cjelodnevni angažman. Sociolog često radi u timu, pa njegov posao podrazumijeva komunikaciju sa stručnjacima iz drugih područja. Intenzivna istraživačka djelatnost često je pod pritiskom vremenskih rokova. Sociolozi koji se uglavnom bave ispitivanjem javnoga mišljenja često putuju, jer moraju organizirati rad na terenu (na primjer, anketno ispitivanje).

Poželjne osobine

    Posao sociologa u svojoj je osnovi kreativan i zahtijeva sposobnost stvaralačkog mišljenja te analitičnost. Osim opće intelektualne zrelosti, za sociologa je važna i sposobnost pismenog i usmenog izražavanja. Dedukcija, odnosno sposobnost rasuđivanja, također je važna. Budući da je sociolog često član radnoga tima koji okuplja stučnjake različitih profila, poželjne su i dobro razvijene komunikacijske vještine.

Osposobljavanje i napredovanje

    Za obavljanje posla sociologa treba završiti četverogodišnji studij sociologije. U nas se sociologija može studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru. Valja imati na umu da broj zainteresiranih kandidata za studij i nekoliko puta premašuje mogućnosti upisa na studij. Uvjet za upis na studij sociologije jest položeni razredbeni ispit. Završavanjem studija sociologije dobiva se stručni naziv profesor sociologije. Studij pruža vrlo široku naobrazbu s područja ustroja ljudskog društva i društvenih odnosa. Završen fakultet tek je obrazovni minimum. Mnogi sociolozi nastavljaju svoje školovanje na dvogodišnjim poslijediplomskim studijima, koji nude dodatnu naobrazbu iz nekoliko temeljnih područja sociologije. Ovoga trenutka na poslijediplomskom studiju sociologije mogu se odabrati sljedeća usmjerenja: sociologija religije, socijalna ekologija i sociologija migracija. Istraživačka, a pogotovo akademska karijera, povezana je sa stjecanjem doktorata znanosti s područja sociologije.

Bliska zanimanja

    Zbog srodne istraživačke metodologije i djelomičnog preklapanja područja proučavanja, zanimanje sociologa donekle je povezano sa zanimanjem psihologa. Praćenje makroekonomskih kretanja i određenih ekonomskih zakonitosti približava sociologe i ekonomiste. Proučavanje političkih pokreta i političkog ponašanja dodirne su točke sociologa i politologa.