Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Kustosi muzeja vode brigu o muzejskim zbirkama, prikupljaju,
sređuju, štite i čuvaju građu, provode potrebna istraživanja te organiziraju izložbe
i bave se publicističkom djelatnošću.
Kustosi muzeja prate aukcije i izložbe, kontaktiraju i surađuju s
galerijama, skupljačima i antikvarima, pa tako mogu biti stalno obaviješteni o pojavi i
dostupnosti građe zanimljive za muzejsku kolekciju. Zadaća im je i da utvrde stanje u
kojem se određeni predmet nalazi te njegovu autentičnost. Nakon utvrđivanja stanja
valja odlučiti o restauratorskim, preparatorskim i konzervatorskim zahvatima, koje
obavljaju stručnjaci za to područje i s kojima kustosi muzeja usko i neprestano
surađuju. Građa koja je već smještena u muzej zahtijeva brigu i zaštitu. Kustosi
nadziru uvjete u depoima u koje se smješta građa i povremeno pregledavaju deponiranu
građu kako bi utvrdili njezino stanje i odlučili o eventualnim zahvatima ako je građa
oštećena. O svoj građi potrebno je voditi zapise. Njih treba pomno voditi kako bi se
olakšalo snalaženje.
Muzeji se razlikuju prema tipu građe koju prikupljaju (muzej za
umjetnost, muzej za znanost i tehnologiju, povijesni muzej, arheološki muzej itd.).
Kustosi koji rade u specijaliziranim muzejima orijentirani su prema predmetima koji
pripadaju određenom tipu muzeja. Suradnja među kustosima nužna je zbog razmjene
predmeta prema tipu muzeja, ali i zbog razmjene iskustava. Muzej je spona između
prošlosti i sadašnjosti, a predmeti smješteni u muzeju govore o promjenama i procesima
koji su se zbili u prošlosti. Uloga je kustosa da valjano i savjesno interpretiraju te
predmete, a u tu svrhu često su potrebna istraživanja i savjetovanja s drugim
stručnjacima.
Kustosi muzeja organiziraju izložbe muzejskih zbirki. Nisu rijetke ni
postave na udaljenim lokacijama, što od kustosa zahtijeva povremena putovanja. Općenito
je prilično zastupljen rad s javnošću. Osim pripreme i postavljanja izložaba, tu su i
pisanje i izdavanje raznih publikacija informativnog i edukativnog sadržaja. Kustosi su
dužni pisati o zbirkama koje održavaju, interpretirati ih, predstaviti i odgovarati na
upite javnosti. Česta je suradnja s medijima i pojedincima.
Vrlo važni stručnjaci u muzeju jesu preparatori i restauratori.
Kustosi muzeja s njima vrlo usko surađuju. Bez njih bi funkcioniranje muzeja bilo
nezamislivo. Preparatori su najčešće radnici metalske struke ili su završili školu
primijenjene umjetnosti. Njihova je zadaća da održavaju predmete, čiste ih, štite,
premazuju, obavljaju manje zahvate dogradnje te pripremaju police za njihovo čuvanje.
Posao je restauratora da rekonstruiraju i dograđuju oštećene dijelove predmeta. Postoje
razne restauratorske škole u skladu s kojima restauratori obavljaju svoj posao.
Kustosi muzeja, preparatori i restauratori rade uglavnom u zatvorenim prostorima, ali kojiput putuju zbog postavljanja izložaba na udaljenim lokacijama ili zbog istraživačkih aktivnosti. Radno se vrijeme usklađuje s radnim vremenom javnih djelatnosti, a iznosi ukupno 40 sati na tjedan. Cilj je rada ostvarivanje programa, tako da je dopuštena fleksibilnost u radu. Često se radi timski. Postoji velika doza slobode u radu i rad može biti kreativan, osobito kad se radi na izložbama i ostalim djelatnostima predstavljanja muzejskih zbirki. Posao je uglavnom udoban, vremenske presije vrlo su rijetke.
Kustosi muzeja trebaju biti metodični u radu, posjedovati dobre komunikacijske i organizacijske vještine, imati smisao za detalje. Važno je da ih zanima povijest i da razumiju važnost proučavanja i čuvanja kulturne baštine. Umijeće jasnog izražavanja, osobito pismenog, široka opća naobrazba i poznavanje stranih jezika također je nezaobilazno.
Za zvanje kustosa muzeja potrebna je visoka stručna sprema. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postoji Katedra za muzeologiju, na kojoj se stječe stručno zvanje diplomiranog muzeologa, ali u praksi to nije uvjet da bi se taj posao obavljao. To je dvogodišnji dopunski studij kojeg može upisati student koji je završio već 4 semestra nekog drugog studija. U zanimanje najčešće ulaze povjesničari, povjesničari umjetnosti, arheolozi i drugi srodni stručnjaci. Pripravnički staž u muzeju traje godinu dana, a u roku od dvije godine treba položiti stručni ispit. U struci se može napredovati prema višem kustosu i muzejskom savjetniku. Uvjeti za napredovanje su propisani.
U Hrvatskoj trenutačno ima 408 zaposlenih kustosa muzeja, viših kustosa i muzejskih savjetnika. Muzeji su državne ustanove pa se s tim u vezi prosječni osobni dohodak kreće u okvirima koji su zajednički za sve državne službe. Napredovanje u struci donosi i veće plaće.
Kustosima muzeja srodna su zanimanja povjesničar, povjesničar umjetnosti, arheolog, arhivist, konzervator, preparator, restaurator.