Strukovni (stručni) učitelji

Opis poslova

    Strukovni (stručni) učitelj radi poglavito u strukovnim školama koje mogu biti četverogodišnje (tehničke, zdravstvene, gospodarske, poljoprivredne i ostale slične škole) i trogodišnje (industrijske, obrtničke i ostale slične škole). U svim tim školama strukovni učitelj izvodi praktičnu nastavu. Praktična nastava podrazumijeva nastavni predmet u nastavnom planu srednjih strukovnih škola, u kojima učenici, uz teoretsku podlogu pretežno stječu vještine i navike za određeno zanimanje. Ta se nastava odvija u školskim radionicama, praktikumima i proizvodnim pogonima. U njoj prevladava učenikova praktična radna aktivnost. U obrtničkim školama (prema tzv. dualnom sustavu obrazovanja) teoretska se nastava izvodi u školama, a praktična u procesu neposrednog rada, najčešće u obrtničkim radionicama koje vode majstori obrta.
    Uza značajne razlike od jednog područja rada do drugoga, tj. od jednog zanimanja do drugoga, postoji i niz zajedničkih elemenata djelovanja strukovnih učitelja u praktičnoj nastavi. On priprema učenike za neposredan rad, priprema dokumentaciju, materijal, alat, strojeve i pribor za radnu aktivnost, opisuje i objašnjava radne procese, demonstrira radne operacije i komplekse rada, upozorava učenike na zaštitne mjere u radu, organizira samostalni učenikov rad i u tom smislu daje konkretne upute i zadatke te promatra, prati, nadzire i vrednuje rad učenika. Za pojedine segmente ovih aktivnosti strukovni učitelj primjenjuje frontalne oblike rada, grupne oblike rada, rad u parovima i individualni rad. Pritom se služi odgovarajućim nastavnim metodama, kao što su verbalne metode, vizualne metode, prakseološke (laboratorijske) metode, stručne ekskurzije i sl.
    Iako je u strukovnog učitelja naglašenija obrazovna funkcija, on ima ne manje važne zadatke i u odgoju svojih učenika. To je razvoj svih onih osobina koje se obično nazivaju kultura i etika rada. Na prvom mjestu to je odgajanje ispravnog stava prema odnosu manualnog i intelektualnog rada, zatim razvoj osobina kao što su ustrajnost u radu, preciznost izvođenja radnih operacija, samopouzdanje, razvoj interesa za inovacije u konkretnom zanimanju, ispravan odnos prema sredstvima rada, suradnja s drugim sudionicima u radu, razvoj navika za timski rad itd. U tom odgojnom djelovanju najčešće je najbolja metoda vlastiti primjer u radnom ponašanju strukovnog učitelja.
    Strukovni učitelj obavlja i druge poslove koji su vezani uz njegov odgojno-obrazovni rad: on surađuje s učiteljima (profesorima) teoretske nastave i s roditeljima učenika, ocjenjuje učenike, vodi propisanu evidenciju, izrađuje odgovarajuća izvješća i obavlja ostale aktivnosti koje poboljšavaju njegovu osnovnu djelatnost.

Radni uvjeti

    Strukovni učitelji izvode praktičnu nastavu za vrlo opsežan rhtmon različitih zanimanja i u specifičnim uvjetima konkretne stručne škole, s obzirom na mjesto i opremu za praktičnu obuku. To znači da se radni uvjeti strukovnih učitelja osjetno razlikuju ne samo s obzirom na zanimanje za koje osposobljuju učenike nego i unutar istog zanimanja u vezi sa standardom koji je pojedina obrazovna ustanova osigurala za praktičnu nastavu svojih učenika. Stoga i nije moguće opisati radne uvjete koji bi univerzalno vrijedili za sve strukovne učitelje.
    Ipak se kao primjer može navesti nekoliko tipičnih faktora koji karakteriziraju uvjete za osposobljavanje u pojedinim zanimanjima i koji onda, ukoliko su izvan dopuštenih normi, mogu otežavati djelatnost strukovnih učitelja. To su mikro-klimatski uvjeti – temperatura i relativna vlažnost zraka (npr. neka zanimanja u građevinarstvu, poljoprivredi, metalurgiji, i sl.), osvjetljenje (npr. neka zanimanja u optici, tekstilu, preciznoj mehanici), buka (npr. neka zanimanja u strojarstvu, brodogradnji, tkalačkim radionicama), otrovi (npr. neka zanimanja u kemijskoj tehnologiji, metalurgiji, grafici), opasnosti od ozljeda (sva zanimanja u kojima se rabe strojevi, prometna zanimanja i sl.). Svi navedeni, a i drugi slični, faktori moraju se držati pod kontrolom, za što je odgovoran ili suodgovoran i strukovni učitelj.

Poželjne osobine

    Potrebne osobine strukovnih učitelja proizlaze iz njihove radne funkcije, a ta je da u srednjim strukovnim školama izvode vježbe, praktičnu nastavu i obavljaju druge poslove u okviru vlastite struke. S obzirom na takvu njihovu funkciju, razlikujemo dva htmekta zahtjeva za njihovim osobinama: prvi se odnosi na njihov obrazovni status, tj. da su vrsni stručnjaci (eksperti) u zanimanju za koje osposobljuju svoje učenike, a drugi se odnosi na njihovu psihološko-pedagošku osposobljenost da stručno znanje primjereno i djelotvorno prenose na svoje učenike. Za oba ova htmekta njihovih osobina nužna je odgovarajuća naobrazbu i osobno praktično iskustvo.
    Zbog značajnih fizičkih aktivnosti (pretežno stajanje, sagibanje, nošenje, dizanje tereta, rukovanje alatima i strojevima te sličnih djelatnosti), u većine strukovnih učitelja bitna je dobra tjelesna konstitucija i zdravstvena kondicija. Osim toga, u pojedinim strukama i zanimanjima nužna je osobita razvijenost pojedinih osjetilnih i psihomotornih sposobnosti.
    Dakako, kao odgojitelji u najširem smislu riječi, strukovni učitelji moraju biti motivirani za taj posao, moraju voljeti rad s mladeži tog uzrasta. Oni moraju uspostaviti komunikaciju sa svakim odgajanikom i moraju biti dosljedni i strpljivi u tretmanu svojih učenika. Svojim stavom prema radu, izvrsnim poznavanjem struke, humanim odnosom i općim ponašanjem, učitelji moraju biti pozitivan primjer s kojim će se njihovi učenici lako poistovjetiti.

Osposobljavanje i zapošljavanje

    U nas dosada nije sustavno riješeno pitanje školovanja strukovnih učitelja. Prema zakonskim propisima, za strukovnog (stručnog) učitelja može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući studij više, odnosno srednje, stručne spreme, ako je to najviši stupanj obrazovanja na tom stručnom ili umjetničkom području i ako ima potrebnu pedagoško-psihološku naobrazbu. Međutim, većina strukovnih učitelja tijekom svoga redovitog školovanja ne stječe potrebnu pedagoško-psihološku naobrazbu, pa se taj nedostatak rješava naknadnim stjecanjem pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke naobrazbe, kao i polaganjem stručnog ispita. Program i način stjecanja ove naobrazbe, kao i program i uvjete polaganja stručnog ispita, propisuje ministar prosvjete.
    Perspektiva zapošljavanja strukovnih učitelja relativno je dobra, jer u nastavnim planovima i programima srednjih stručnih škola veća proporcija nastavnih sati otpada na praktičnu nastavu, npr. u industrijskim i obrtničkim školama i do 50 %, a u zanimanjima niže stručne spreme i više od 60 % od ukupnog broja nastavnih sati. S obzirom na namjere stručnog obrazovanja u obrtništvu, sve će veću ulogu u praktičnoj nastavi imati samostalni majstori obrtništva, pa će ubuduće trebati posebnu pozornost pridati njihovu metodičkom osposobljavanju.

Bliska zanimanja

    Bliska zanimanja strukovnom učitelju jesu sva odgojiteljska i nastavnička zanimanja, kao što su učitelj u osnovnoj školi, srednjoškolski profesor, pedagog, andragog, stručnjak za obrazovanje, jer ih povezuje obrazovno-odgojna radna funkcija.