Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Učitelji u osnovnim školama obrazuju i odgajaju djecu koja
pohađaju obaveznu osnovnu školu. Osnovna je škola u nas opća odgojno-obrazovna
ustanova. Traje osam godina. U prva četiri razreda organizirana je razredna nastava, a od
petog do osmog razreda predmetna nastava. Razrednu nastavu vodi u pravilu jedan učitelj
(isti učitelj od prvog do četvrtog razreda), dok u predmetnoj obuci sudjeluje više
učitelja predmetne nastave, zavisno od nastavnog plana i programa za pojedine razrede. To
praktički znači da učitelj razredne nastave poučava sve propisane nastavne predmete, a
učitelj predmetne nastave stručnjak je za pojedine nastavne predmete, npr. za hrvatski
jezik, za matematiku, za povijest, za tjelesni odgoj, itd.
Glavni radni zadatak učitelja u osnovnoj školi jest da organizira i
provodi odgojno-obrazovni proces, tj. proces učenja. Učenje u tom smislu obuhvaća
stjecanje informacija, znanja i intelektualnih vještina, formiranje motornih vještina te
razvijanje interesa, stavova, poželjnih karakternih osobina i sustava vrijednosti. U tom
sklopu posebnu važnost ima stvaranje pozitivnih navika i uklanjanje eventualno negativnih
navika. Nastavna građa za svaki razred propisana je nastavnim planom i programom osnovne
škole, koji donosi Ministarstvo prosvjete.
Suvremene spoznaje iz psihologije, pedagogije, komunikologije i srodnih
znanstvenih disciplina osjetno su pridonijele napretku didaktičke i metodičke
tehnologije (procesa obučavanja), tako da su učitelji danas manje predavači, a više
organizatori, savjetodavci i mentori u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima.
Odgojno-obrazovni proces prilagođuje se mogućnostima pojedinih učenika, prednost daje
se problemskoj nastavi, nastavi u prirodi, eksperimentiranju, učenju na temelju uvida,
grupnom i individualnom radu. Pri tome se služe modernim audiovizualnim pomagalima,
uključujući internu televiziju, računala i slična sredstva.
Uz rad u neposrednoj nastavi i slobodnim aktivnostima, učitelji imaju
i niz drugih odgojno-obrazovnih zadataka. Jedan je od njih i sustavno praćenje razvoja
svakog učenika, što obuhvaća vrednovanje i ocjenjivanje njegova napretka. Nadalje,
učitelji surađuju s roditeljima (starateljima) učenika na sukladnom odgojnom djelovanju
doma i škole, koje često zahtijeva i odgovarajuću edukaciju roditelja. Oni organiziraju
mnoge školske i izvanškolske priredbe, kao što su smotre, natjecanja (kulturna i
sportska), izložbe, ekskurzije i slično. Valja spomenuti i organizaciju specifičnih
oblika rada s učenicima s posebnim potrebama, kao što su nadareni učenici i učenici sa
smetnjama u razvoju. Posebne dodatne koordinacijske i savjetodavne poslove imaju učitelji
predmetne nastave koji su ujedno razrednici u višim razredima te učitelji-mentori koji
rade u tzv. vježbaonicama, gdje se praktički pripremaju studenti, budući učitelji.
Dakako, učitelji obavljaju i sve potrebne administrativne poslove, vezane uz
obrazovno-nastavni rad, kao što su planiranje, evidentiranje, korigiranje učeničkih
pismenih radova, izrada statističkih pregleda, izvješća i sl.
Radno vrijeme učitelja propisuje Ministarstvo prosvjete i športa u
skladu sa Zakonom o osnovnom školstvu. U neposrednoj nastavi učitelj provodi od 18 do 24
sata tjedno, a ostalo vrijeme koristi za navedene izvannastavne aktivnosti, među kojima
važno mjesto zauzima i pripremanje za nastavu.
U većini slučajeva, zbog pomanjkanja školskog prostora učitelji
rade u smjenama (jedan tjedan dopodne, drugi tjedan popodne), a katkada i u
“međuturnusima”. Suvremenije školske zgrade, osim udobnih učionica i dvorana za
tjelesni odgoj, posjeduju i ostale prostore potrebne za izvannastavni rad (zbornice,
kabinete, radionice, knjižnice i čitaonice, sobe za primanje roditelja, školske kuhinje
i blagovaonice i sl.). Međutim, i danas – a stanje se u dogledno vrijeme neće bitno
promijeniti – priličan broj škola ima neprikladne radne uvjete koji znatno otežavaju
učiteljima rad. Dio nastavnog rada odvija se izvan školskih zgrada: posjeti ustanovama i
radnim organizacijama, školske ekskurzije, rad u školskom vrtu i tome slično. Iako
učitelji nisu u pravilu izloženi većim tjelesnim naprezanjima, rad u školi, zbog
intenzivne psihičke koncentracije na duži rok, dosta je naporan, što je donekle
ublaženo dnevnim odmorima i praznicima. Osim toga, učitelji su zbog izravnog kontakta s
većim brojem učenika češće izloženi zaraznim bolestima.
Dobri znalci zanimanja učitelja kažu da je to zanimanje vrlo
zahtjevno, odgovorno i humano. Ova tvrdnja proizlazi iz činjenice da je učiteljima
osnovne škole povjereno obrazovanje i odgoj djece u najkritičnijoj etapi njihovog
tjelesnog i psihičkog razvoja te da rezultat tog razvoja ovisi u velikoj mjeri o kakvoći
učiteljeva rada. Eventualne učiteljeve odgojne pogreške u tom razdoblju teško je, a
često i nemoguće, kasnije ispraviti. S druge strane, dobro obrazovani, uravnoteženi,
društveno prilagođeni i radno uspješni odrasli građani ponos su i njihovim bivšim
učiteljima u osnovnoj školi.
U svom radu učitelj je svakodnevno izložen istodobnoj komunikaciji s
više desetaka učenika nejednakih sposobnosti i osobina te nejednakog tempa njihova
razvoja. Stoga je nužno da u svom normalnom intelektualnom i emotivnom sklopu posjeduje i
neke osobine kojima će moći udovoljiti individualnim potrebama svojih učenika. Na prvom
mjestu to je iskreni interes za učiteljsko zanimanje, a što pretpostavlja ljubav za rad
s djecom i strpljivost za specifičan pojedinačni odgojni pristup svakom djetetu.
Nadalje, to su dobre govorne sposobnosti, jer je u školi govor glavno sredstvo
komunikacije. Poželjne su i stvaralačke sposobnosti, jer učitelj mnoge situacije neće
moći svladati rutinskim rješenjima nego jedino originalnim postupcima. Osim toga,
učitelj razredne nastave mora imati odgovarajući stupanj razvijenosti tjelesnih,
glazbenih i likovnih sposobnosti da bi što učinkovitije djelovao u tjelesnom, glazbenom
i likovnom odgoju. Naravno, pretpostavlja se da učitelji predmetne nastave posjeduju
primjerene sposobnosti i osobine koje su bitne za njihov nastavni predmet. Uza sve ovo,
vrlo je važna činjenica da djeca često oponašaju svog učitelja i poistovjećuju se s
njim kao svojim uzorom. Zato je potrebno da učitelj bude emocionalno zrela i socijalno
prilagođena ličnost s jasnom pozitivnom vrijednosnom orijentacijom.
Učitelji osnovne škole osposobljavaju se za četverogodišnjeg
studija. Studiji učitelja razredne nastave i učitelja predmetne nastave donekle se
razlikuju. U osposobljavanju učitelja razredne nastave pretežu programski sadržaji sa
znanjima koja ih čine mjerodavnima za prenošenje znanja na učenike
(pedagoško-psihološka naobrazba i metodičko osposobljavanje) nad sadržajima stručnih
predmeta, dok je u osposobljavanju učitelja predmetne nastave obratno, tj. pretežu
stručna znanja nastavnih predmeta nad psihološko-pedagoškim i metodičkim sadržajima.
Učitelji razredne nastave osposobljavaju se na Filozofskim i
Pedagoškim fakultetima u Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru i Zagrebu (i njihovim izdvojenim
odsjecima), a učitelji predmetne nastave, osim na navedenim fakultetima, i na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Završetkom studija učitelji razredne
nastave dobivaju stručni naziv učitelja razredne nastave, a učitelji predmetne nastave
dobivaju stručni naziv profesora. Za određena odgojna područja učitelji predmetne
nastave osposobljavaju se i na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu, na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu i Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Za učitelje koji su
završili nenastavničke fakultete obveza je da u roku od godine dana od dana zaposlenja
steknu “dopunsko pedagoško obrazovanje”, sadržaj kojega propisuje Ministarstvo
prosvjete i športa. Važno je naglasiti da je upravo u tijeku transformacija studija
učitelja razredne nastave u stručne studije na visokim školama i akademijama. Do sada
su osnovane Visoka učiteljska škola u Čakovcu i Visoka učiteljska škola u Petrinji, a
reforma se nastavlja i na drugim fakultetima.
Učitelji bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici.
Pripravnički staž traje najviše godinu dana i nakon toga pripravnik polaže stručni
ispit. Učitelj tijekom rada može napredovati i steći zvanja učitelj mentor i učitelj
savjetnik koja donose statusne i materijalne povlastice. Zakonom je propisano da su se
učitelji dužni stalno usavršavati, kako u stručnom tako i u pedagoško-metodičkom
pogledu.
Danas u Republici Hrvatskoj radi više od 1200 osnovnih škola. Budući da je osnovna škola obvezna za svu djecu, to se na temelju statističkih podataka o natalitetu, migracijama i zakonskim umirovljenjima učitelja mogu pouzdano planirati perspektive kadrovskih potreba u tim ustanovama. Uz opći problem slabe pokretljivosti kadrova u nas (ista zanimanja u nekim su područjima deficitarna, a u drugima suficitarna), općenito u osnovnim školama Republike Hrvatske manjkaju učitelji stranih jezika, matematike, svih odgojnih područja te donekle hrvatskog jezika i povijesti. Valja napomenuti da su ovi podaci varijabilni i da se razlikuju od područja do područja i od razdoblja do razdoblja.
Bliska zanimanja učiteljima jesu manje ili više sva zanimanja u obrazovanju (srednjoškolski profesori, strukovni učitelji, odgojitelji predškolske djece). Sve njih povezuje dvostruka radna uloga: uloga obrazovatelja i uloga odgojitelja. S tim u vezi zajednička im je i dvostruka nadležnost: poznavanje struke (znanja i vještina koje prenose svojim odgajanicima) te psihološko-pedagoška i metodička sprema (efikasnost obučavanja i odgajanja odgajanika).