Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.

Učitelji u osnovnim školama

Opis poslova

    Učitelji u osnovnim školama obrazuju i odgajaju djecu koja pohađaju obaveznu osnovnu školu. Osnovna je škola u nas opća odgojno-obrazovna ustanova. Traje osam godina. U prva četiri razreda organizirana je razredna nastava, a od petog do osmog razreda predmetna nastava. Razrednu nastavu vodi u pravilu jedan učitelj (isti učitelj od prvog do četvrtog razreda), dok u predmetnoj obuci sudjeluje više učitelja predmetne nastave, zavisno od nastavnog plana i programa za pojedine razrede. To praktički znači da učitelj razredne nastave poučava sve propisane nastavne predmete, a učitelj predmetne nastave stručnjak je za pojedine nastavne predmete, npr. za hrvatski jezik, za matematiku, za povijest, za tjelesni odgoj, itd.
    Glavni radni zadatak učitelja u osnovnoj školi jest da organizira i provodi odgojno-obrazovni proces, tj. proces učenja. Učenje u tom smislu obuhvaća stjecanje informacija, znanja i intelektualnih vještina, formiranje motornih vještina te razvijanje interesa, stavova, poželjnih karakternih osobina i sustava vrijednosti. U tom sklopu posebnu važnost ima stvaranje pozitivnih navika i uklanjanje eventualno negativnih navika. Nastavna građa za svaki razred propisana je nastavnim planom i programom osnovne škole, koji donosi Ministarstvo prosvjete.
    Suvremene spoznaje iz psihologije, pedagogije, komunikologije i srodnih znanstvenih disciplina osjetno su pridonijele napretku didaktičke i metodičke tehnologije (procesa obučavanja), tako da su učitelji danas manje predavači, a više organizatori, savjetodavci i mentori u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. Odgojno-obrazovni proces prilagođuje se mogućnostima pojedinih učenika, prednost daje se problemskoj nastavi, nastavi u prirodi, eksperimentiranju, učenju na temelju uvida, grupnom i individualnom radu. Pri tome se služe modernim audiovizualnim pomagalima, uključujući internu televiziju, računala i slična sredstva.
    Uz rad u neposrednoj nastavi i slobodnim aktivnostima, učitelji imaju i niz drugih odgojno-obrazovnih zadataka. Jedan je od njih i sustavno praćenje razvoja svakog učenika, što obuhvaća vrednovanje i ocjenjivanje njegova napretka. Nadalje, učitelji surađuju s roditeljima (starateljima) učenika na sukladnom odgojnom djelovanju doma i škole, koje često zahtijeva i odgovarajuću edukaciju roditelja. Oni organiziraju mnoge školske i izvanškolske priredbe, kao što su smotre, natjecanja (kulturna i sportska), izložbe, ekskurzije i slično. Valja spomenuti i organizaciju specifičnih oblika rada s učenicima s posebnim potrebama, kao što su nadareni učenici i učenici sa smetnjama u razvoju. Posebne dodatne koordinacijske i savjetodavne poslove imaju učitelji predmetne nastave koji su ujedno razrednici u višim razredima te učitelji-mentori koji rade u tzv. vježbaonicama, gdje se praktički pripremaju studenti, budući učitelji. Dakako, učitelji obavljaju i sve potrebne administrativne poslove, vezane uz obrazovno-nastavni rad, kao što su planiranje, evidentiranje, korigiranje učeničkih pismenih radova, izrada statističkih pregleda, izvješća i sl.

Radni uvjeti

    Radno vrijeme učitelja propisuje Ministarstvo prosvjete i športa u skladu sa Zakonom o osnovnom školstvu. U neposrednoj nastavi učitelj provodi od 18 do 24 sata tjedno, a ostalo vrijeme koristi za navedene izvannastavne aktivnosti, među kojima važno mjesto zauzima i pripremanje za nastavu.
    U većini slučajeva, zbog pomanjkanja školskog prostora učitelji rade u smjenama (jedan tjedan dopodne, drugi tjedan popodne), a katkada i u “međuturnusima”. Suvremenije školske zgrade, osim udobnih učionica i dvorana za tjelesni odgoj, posjeduju i ostale prostore potrebne za izvannastavni rad (zbornice, kabinete, radionice, knjižnice i čitaonice, sobe za primanje roditelja, školske kuhinje i blagovaonice i sl.). Međutim, i danas – a stanje se u dogledno vrijeme neće bitno promijeniti – priličan broj škola ima neprikladne radne uvjete koji znatno otežavaju učiteljima rad. Dio nastavnog rada odvija se izvan školskih zgrada: posjeti ustanovama i radnim organizacijama, školske ekskurzije, rad u školskom vrtu i tome slično. Iako učitelji nisu u pravilu izloženi većim tjelesnim naprezanjima, rad u školi, zbog intenzivne psihičke koncentracije na duži rok, dosta je naporan, što je donekle ublaženo dnevnim odmorima i praznicima. Osim toga, učitelji su zbog izravnog kontakta s većim brojem učenika češće izloženi zaraznim bolestima.

Poželjne osobine

    Dobri znalci zanimanja učitelja kažu da je to zanimanje vrlo zahtjevno, odgovorno i humano. Ova tvrdnja proizlazi iz činjenice da je učiteljima osnovne škole povjereno obrazovanje i odgoj djece u najkritičnijoj etapi njihovog tjelesnog i psihičkog razvoja te da rezultat tog razvoja ovisi u velikoj mjeri o kakvoći učiteljeva rada. Eventualne učiteljeve odgojne pogreške u tom razdoblju teško je, a često i nemoguće, kasnije ispraviti. S druge strane, dobro obrazovani, uravnoteženi, društveno prilagođeni i radno uspješni odrasli građani ponos su i njihovim bivšim učiteljima u osnovnoj školi.
    U svom radu učitelj je svakodnevno izložen istodobnoj komunikaciji s više desetaka učenika nejednakih sposobnosti i osobina te nejednakog tempa njihova razvoja. Stoga je nužno da u svom normalnom intelektualnom i emotivnom sklopu posjeduje i neke osobine kojima će moći udovoljiti individualnim potrebama svojih učenika. Na prvom mjestu to je iskreni interes za učiteljsko zanimanje, a što pretpostavlja ljubav za rad s djecom i strpljivost za specifičan pojedinačni odgojni pristup svakom djetetu. Nadalje, to su dobre govorne sposobnosti, jer je u školi govor glavno sredstvo komunikacije. Poželjne su i stvaralačke sposobnosti, jer učitelj mnoge situacije neće moći svladati rutinskim rješenjima nego jedino originalnim postupcima. Osim toga, učitelj razredne nastave mora imati odgovarajući stupanj razvijenosti tjelesnih, glazbenih i likovnih sposobnosti da bi što učinkovitije djelovao u tjelesnom, glazbenom i likovnom odgoju. Naravno, pretpostavlja se da učitelji predmetne nastave posjeduju primjerene sposobnosti i osobine koje su bitne za njihov nastavni predmet. Uza sve ovo, vrlo je važna činjenica da djeca često oponašaju svog učitelja i poistovjećuju se s njim kao svojim uzorom. Zato je potrebno da učitelj bude emocionalno zrela i socijalno prilagođena ličnost s jasnom pozitivnom vrijednosnom orijentacijom.

Osposobljavanje i napredovanje

    Učitelji osnovne škole osposobljavaju se za četverogodišnjeg studija. Studiji učitelja razredne nastave i učitelja predmetne nastave donekle se razlikuju. U osposobljavanju učitelja razredne nastave pretežu programski sadržaji sa znanjima koja ih čine mjerodavnima za prenošenje znanja na učenike (pedagoško-psihološka naobrazba i metodičko osposobljavanje) nad sadržajima stručnih predmeta, dok je u osposobljavanju učitelja predmetne nastave obratno, tj. pretežu stručna znanja nastavnih predmeta nad psihološko-pedagoškim i metodičkim sadržajima.
    Učitelji razredne nastave osposobljavaju se na Filozofskim i Pedagoškim fakultetima u Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru i Zagrebu (i njihovim izdvojenim odsjecima), a učitelji predmetne nastave, osim na navedenim fakultetima, i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Završetkom studija učitelji razredne nastave dobivaju stručni naziv učitelja razredne nastave, a učitelji predmetne nastave dobivaju stručni naziv profesora. Za određena odgojna područja učitelji predmetne nastave osposobljavaju se i na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Za učitelje koji su završili nenastavničke fakultete obveza je da u roku od godine dana od dana zaposlenja steknu “dopunsko pedagoško obrazovanje”, sadržaj kojega propisuje Ministarstvo prosvjete i športa. Važno je naglasiti da je upravo u tijeku transformacija studija učitelja razredne nastave u stručne studije na visokim školama i akademijama. Do sada su osnovane Visoka učiteljska škola u Čakovcu i Visoka učiteljska škola u Petrinji, a reforma se nastavlja i na drugim fakultetima.
    Učitelji bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici. Pripravnički staž traje najviše godinu dana i nakon toga pripravnik polaže stručni ispit. Učitelj tijekom rada može napredovati i steći zvanja učitelj mentor i učitelj savjetnik koja donose statusne i materijalne povlastice. Zakonom je propisano da su se učitelji dužni stalno usavršavati, kako u stručnom tako i u pedagoško-metodičkom pogledu.

Zapošljavanje i zarade

    Danas u Republici Hrvatskoj radi više od 1200 osnovnih škola. Budući da je osnovna škola obvezna za svu djecu, to se na temelju statističkih podataka o natalitetu, migracijama i zakonskim umirovljenjima učitelja mogu pouzdano planirati perspektive kadrovskih potreba u tim ustanovama. Uz opći problem slabe pokretljivosti kadrova u nas (ista zanimanja u nekim su područjima deficitarna, a u drugima suficitarna), općenito u osnovnim školama Republike Hrvatske manjkaju učitelji stranih jezika, matematike, svih odgojnih područja te donekle hrvatskog jezika i povijesti. Valja napomenuti da su ovi podaci varijabilni i da se razlikuju od područja do područja i od razdoblja do razdoblja.

Bliska zanimanja

    Bliska zanimanja učiteljima jesu manje ili više sva zanimanja u obrazovanju (srednjoškolski profesori, strukovni učitelji, odgojitelji predškolske djece). Sve njih povezuje dvostruka radna uloga: uloga obrazovatelja i uloga odgojitelja. S tim u vezi zajednička im je i dvostruka nadležnost: poznavanje struke (znanja i vještina koje prenose svojim odgajanicima) te psihološko-pedagoška i metodička sprema (efikasnost obučavanja i odgajanja odgajanika).