Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Radni terapeuti pomažu ljudima sa smanjenim tjelesnim i mentalnim
sposobnostima da budu što samostalniji i da se što bolje uključe u normalan život.
Naime, mnoge ozljede i bolesti sustava za pokretanje, živčanog sustava i drugih
tjelesnih sustava ostavljaju trajne posljedice, zbog kojih je teško obavljati svakodnevne
aktivnosti – od kretanja i održavanja osobne higijene do obavljanja posla, razonode i
druženja. Radni terapeuti pomažu ljudima kako bi sve to mogli ponovno raditi unatoč
ograničenim sposobnostima. Pritom ih potiču i uče novim načinima izvođenja određenih
radnji uz pomoć posebnih pomagala ili bez njih. Primjerice, s bolesnicima koji su imali
moždani udar, provodit će razne vježbe koje će im omogućiti da ponovno nauče držati
čašu, upotrebljavati pribor za jelo, odijevati se, češljati i otvarati vrata.
Savjetuju ih kako mogu urediti svoj dom ili radno mjesto. Naime, prilagodba radnih
površina ili rhtmoreda namještaja može pridonijeti njihovoj većoj samostalnosti.
Posljedica bolesti može biti i gubitak osjeta, što otežava izvođenje pokreta i
povećava rizik za ozljede. Stoga radni terapeuti provode s pacijentima posebne vježbe
kako bi im vratili osjet.
Radni terapeuti rade i sa psihijatrijskim bolesnicima, ovisnicima i
mentalno zaostalim osobama koje zbog svoga stanja imaju problema u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti i obveza. U ustanovama, kakve su psihijatrijske bolnice, domovi umirovljenika i
ustanove za osobe sa smetnjama u razvoju radni terapeuti planiraju i osmišljavaju
slobodno vrijeme pacijenata. Na primjer, organiziraju i vode radno-terapijske radionice:
likovne, glazbene i druge, organiziraju razne oblike druženja: tribine, proslave,
predstave, organiziraju posjete kinu, kazalištu ili odlazak u crkvu itd. Sve te
aktivnosti moraju biti pomno odabrane, usmjerene prema jasnim radno-terapijskim ciljevima
te prilagođene potrebama i interesima svakog pojedinog pacijenta, kako bi mu omogućile
sadržajniji i kvalitetniji život.
Radni terapeut procjenjuje ograničenja i preostale sposobnosti
pacijenta kako bi mogao izraditi program radne terapije. Ciljevi terapije usmjereni su
prema sve većoj sposobnosti za brigu o sebi (hranjenje, higijena, odijevanje itd.) i
samostalnosti u vođenju domaćinstva te uključivanju u posao i slobodne aktivnosti.
Prilikom terapije radni terapeut pomno prati pacijentove reakcije i napredak kako bi prema
potrebi mogao prilagođavati program. U cjelokupni program terapije uključuju članove
obitelji i surađuju s drugim zdravstvenim osobljem – fizioterapeutima, medicinskim
sestrama, liječnicima i psiholozima.
Tijekom rada i trajnim obrazovanjem mogu se usavršiti za rad na
neurologiji, traumatologiji, ortopediji, psihijatriji, pedijatriji, domovima umirovljenika
itd. Neki radni terapeuti, osim što rade izravno s pacijentima, bave se organizacijom
rada, nastavom i sudjeluju u istraživanjima.
Radni terapeuti rade u bolnicama, rehabilitacijskim ustanovama, domovima umirovljenika i ustanovama za osobe sa smetnjama u razvoju. Neke vrste radne terapije provode u posebno prilagođenim prostorijama. Na primjer, u prostorijama gdje se pacijenti okupljaju radi kreativnih aktivnosti ili u kuhinjama gdje uvježbavaju samostalnu pripremu hrane. Međutim, budući da moraju pomoći pacijentima da budu što samostalniji u okruženju gdje inače žive i rade, dio terapije provode na različitim mjestima – u pacijentovu domu, na stubištu ili u trgovini. Uglavnom rade u jutarnjim i poslijepodnevnim, katkada i u večernjim satima, a samo iznimno vikendom i praznikom. Godišnji odmori rhtmoređeni su cijele godine.
Radni terapeuti rade s ljudima čije su tjelesne i/ili mentalne sposobnosti trajno smanjenje i koji su suočeni s izazovom uključivanja u normalan život unatoč ograničenjima. Stoga oni moraju prije svega biti kadri razumjeti svoje pacijente, osobito u trenucima tuge, bijesa i odustajanja. Primjerenom komunikacijom i podrškom moraju im znati pomoći da lakše prebrode krize i promjene rhtmoloženja. Visok stupanj kreativnosti potreban im je u pronalaženju novih načina izvođenja raznih aktivnosti i novih rješenja za uređenje prostora radi prilagodbe različitim vrstama i stupnjevima ograničenja, odnosno preostalih sposobnosti. Umjetnički izraz, spretnost u radu rukama, šakama i prstima te poznavanje raznih vještina – pletenja, vezenja, obradbe keramike i sl. – omogućuju radnim terapeutima izradbu sadržajnijih i pacijentima prilagođenijih programa radne terapije.
Radni terapeuti školuju se na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu. Nakon godinu dana pripravničkog staža polažu stručni ispit u Ministarstvu zdravstva RH. Stručni je studij dvogodišnji i obuhvaća predmete s područja radne terapije te medicinskih, društvenih i humanističkih znanosti. Nastava je teorijska i praktična. Vježbe se održavaju u rehabilitacijskim ustanovama, bolnicama, domovima umirovljenika, ustanovama za osobe sa smetnjama u razvoju i drugim ustanovama gdje radni terapeuti mogu raditi. Nakon završetka studija stječe se naziv viši radni terapeut.
Posao radnih terapeuta sličan je poslu fizioterapeuta i medicinskih sestara.