Carinici

Opis poslova

CariniciCarinici su službenici državne carinske službe. Carinska služba utemeljena je na sustavu naplaćivanja pristojbi na robu koja se prenosi preko državne granice. Time država štiti domaću proizvodnju, puni proračun te regulira trgovinsku razmjenu s inozemstvom. Rad u carinskoj službi podrazumijeva provođenje zakona i propisa na području carina. Carinska služba Republike Hrvatske sastoji se od Carinske uprave RH, koja je sastavni dio Ministarstva financija RH, i carinarnica. Dok Carinska uprava organizira i nadzire cjelokupni rad carinske službe, carinarnice izravno provode carinski postupak. Carinarnice i njihove ispostave osnivaju se u onim prometnim središtima gdje postoji snažan vanjskotrgovinski i putnički promet s inozemstvom. Carinici, zaposlenici carinarnica, obavljaju carinski nadzor nad robom, putnicima i prijevoznim sredstvima. Svima je poznat prizor kad carinik na cestovnome graničnom prijelazu putnicima u automobilu pri ulazu u zemlju postavlja pitanje: “Imate li što za prijaviti?” Ako je odgovor negativan, carinik pregledava unutrašnjost automobila, a u slučaju potrebe i odjeću putnika, kako bi se uvjerio da se u zemlju doista ne unosi roba koja podliježe carinjenju. No ako carinik pronađe takvu robu, on će je i ocariniti prema odgovarajućoj carinskoj tarifi. Kao što se vrši carinski nadzor nad robom i putnicima na međunarodnim cestama, na sličan način carinici nadziru željezničke, morske, riječne i zračne granične prijelaze. Carinskom robom smatraju se sve stvari koje se u carinsko područje Republike Hrvatske uvoze, unose ili primaju, koje se s toga područja izvoze, iznose ili šalju i koje se preko toga područja prevoze ili prenose. To uključuje i električnu energiju, biljke, životinje, prijevozna sredstva i dr. Carinskom robom ne smatraju se javne isprave, pisma koja ne sadrže carinsku robu, trgovačko dopisivanje, čekovi, mjenice, dionice i gotovina. Carinik treba dobro poznavati robu i sustav carinskih pristojbi, carinske propise, odvijanje vanjskotrgovinskog prometa, devizno poslovanje i devizno tržište te platni promet s inozemstvom. Evidentiranjem svakoga značajnijeg uvoza i izvoza, kao i prometa robe i putnika, carinici omogućuju statističko praćenje vanjskotrgovinske razmjene. Sljedeća zadaća carinika jest otkrivanje carinskih prekršaja te, još važnije, razotkrivanje krijumčarskih lanaca. Mogućnosti krijumčarenja dosta su velike – od robe sa zabranom uvoza i/ili izvoza, preko opojnih sredstava i neprocjenjivo vrijednih umjetnina, pa do krijumčarenja ljudi (bijelo roblje). U slučajevima carinskih prekršaja carinarnice pokreću i vode prekršajni postupak.

Radni uvjeti

Carinici zaposleni u carinarnicama pregledavaju robu i putnike na otvorenome. Pri tomu mogu biti izloženi vremenskim nepogodama, djelovanju ispušnih plinova, kao i kontaktu s različitim vrstama carinske robe, od kojih neke mogu biti i vrlo štetne za zdravlje. Pojedine vrste carinskoga nadzora zahtijevaju i specifičnu opremu carinskih službenika. Na riječnim graničnim prijelazima carinski pregled podbrođa može zahtijevati i ronilačku opremu, dok će tijekom pregleda određenih otrovnih roba biti nužna posebna zaštitna oprema. Carinik je dužan nositi službeno odijelo i službenu iskaznicu, a carinici koji obavljaju poslove pregleda u prijevoznim i prijenosnim sredstvima, u carinskim skladištima i carinskim laboratorijima posebno radno odijelo. Carinska služba na graničnim prijelazima odvija se neprekidno 24 sata, što znači da carinici rade u smjenama. Zbog navedenih posebnih radnih uvjeta, carinski su službenici plaćeni 20% više od zaposlenih u drugim državnim službama odgovarajuće naobrazbe.

Poželjne osobine

Ni jedno zanimanje, još od davnine, nije istodobno bilo toliko privlačno i toliko odbojno. U Bibliji, najprevođenijoj knjizi uopće, carinici se spominju u negativnom svjetlu. Zašto? Odgovor nalazimo u povlaštenom položaju koji carinik svake države ima, a koji se može i zloupotrijebiti ako carinik kao osoba nije odgovoran. Discipliniranost, korektnost, do-sljednost u provođenju zakona, jednak pristup svim strankama i nepotkupljivost – zlatne su osobine ovoga zanimanja. Naglasak prilikom primanja u carinsku službu mora biti, osim na stručnosti, upravo na poštenju i odgovornosti. Svoj posao carinik treba obavljati, koliko je to u ljudskoj prirodi moguće, bez pogrešaka ili propusta. Riječ je o poslu gdje se vrlo lako može zloupotrijebiti položaj da bi se ostvarila vlastita dobit. Carinik treba dobro računati, izvrsno poznavati carinski i porezni sustav te biti vrlo pedantan u radu. Nadalje, posao carinika podrazumijeva opće tjelesno zdravlje, dobar vid i sluh, komunikativnost i uljudno ophođenje sa strankama.

Osposobljavanje

Carinski službenici moraju imati završenu srednju školu (IV. stupanj), a za viši položaj unutar carinske službe potrebna je viša škola ili fakultet. Uz to, potrebno je poznavanje jednoga stranog jezika te položeni državni stručni ispit. Stručni ispit obuhvaća poznavanje osnova političkoga sustava RH, vanjskotrgovinskog i deviznog sustava, carinskog i poreznog sustava, carinskog postupka i carinskih tarifa te poznavanje robe. Nužan uvjet za carinike, kao i za sve državne službenike, jest da imaju državljanstvo Republike Hrvatske. Carinici moraju udovoljiti i posebnim zdravstvenim i psihofizičkim uvjetima. U carinskoj službi moguće je napredovanje po hijerarhijskoj ljestvici, kako propisuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti.

Bliska zanimanja

Zanimanju carinika slično je zanimanje financijskog inspektora i poreznika.