Urednici

Opis poslova

Urednici neke knjige, novina, časopisa, emisije, odnosno izdanja bilo koje vrste, jesu ljudi koji planiraju njihov sadržaj i nadgledaju sve pripreme za njihovo objavljivanje. To znači da urednici odlučuju što će ponuditi svojim čitateljima, gledateljima ili slušateljima, odakle će pribaviti neki tekst ili tko će ga pisati, dogovaraju se s piscem da ga on napiše, kako da ga napiše te uz koju cijenu. Kasnije odlučuju o tomu u kojem će se opsegu i u kojem obliku tekst objaviti. Urednik, dakle, donosi sve važne odluke u vezi s knjigom, publikacijom, televizijskom ili radijskom emisijom i vodi računa o tomu da se one ostvare. U malim redakcijama publikacija bilo koje vrste glavni urednik radi gotovo sve; u većim redakcijama postoje urednici na više razina. Obično pomoćnik glavnog urednika, izvršni urednik, nadgleda i usklađuje rad urednika za pojedine dijelove sadržaja (u novinama, na primjer za vanjsku ili unutrašnju politiku, kulturu, sport) ili pak rad urednika zaduženih za jednu publikaciju ili više pojedinačnih publikacija. U televizijskim ili radijskim postajama slične odgovornosti imaju programski direktori. Kad dobiju tekst, urednici ili njihovi pomoćnici pro-vjeravaju točnost podataka i činjenica u njemu, ispravljaju ga pravopisno i stilski, prilagođuju tako da bude lako razumljiv publici kojoj je namijenjen. U skladu s tim ciljem izabiru i fotografije, dopisuju najave, naslove, podnaslove, dogovaraju se o tome kako će izgledati stranice (lay out), odlaze u tiskaru ili studio da bi nadgledali i zadnje faze prije objavljivanja.

Radni uvjeti

Neki urednici rade u udobnim, tihim uredima, drugi pak u bučnim sobama punim zvukova tipkovnica, kompjutorskih pisača, glasova svojih suradnika i pisaca koji telefonom prikupljaju informacije. Situacija na radnom mjestu obično je u uskoj vezi s vrstom onoga što se uređuje. Ako su to dnevne novine ili ako je to redakcija neke informativne agencije, radijske ili televizijske postaje, buka, žurba i napetost u pravilu su veće, a pojačavaju se što je bliži rok kad se posao mora završiti. U redakcijama u kojima se pripremaju knjige ili časopisi s rjeđim terminima izlaska atmosfera je u pravilu mnogo mirnija. Radno vrijeme urednika također ovisi o tome što se objavljuje. Ako radi u novinama, radno je vrijeme manje predvidivo i slično je radnom vremenu novinara, ako uređuje knjige ili druge publikacije kod kojih rokovi izlaženja nisu strogo određeni, ono je slično radnom vremenu službenika. Ipak, što je rok objavljivanja bliži, to se radi više sati dnevno, pa i noću i vikendom.

Poželjne osobine

Urednik vrijedi više ako više zna. Uz sposobnost lakog izražavanja – pismenog i usmenog – kreativnost, široku opću kulturu i specifična znanja vezana uz publikaciju koju uređuje, urednik mora imati i sposobnost da bude kooperativan u ophođenju s ljudima. Urednici moraju biti spretni i strpljivi sa svojim suradnicima, jer nerijetko moraju nekoga privoljeti za neki posao ili ga potaknuti da ga napravi onako kako oni žele, i to u roku. To je osobito važno u situacijama kad se posao primiče kraju, pa je sve veća napetost, npr. pri dovrša-vanju novina ili neke emisije. Urednici moraju, često u vrlo kratkom vremenu, donositi mnoge odluke i voditi računa o mnogim pojedinostima istodobno. O njihovoj sposobnosti da to čine u bilo kakvim okolnostima ovisi često i kvaliteta posla koji će se obaviti i novac koji će se utrošiti i zaraditi. Zato moraju dobro poznavati ne samo želje publike nego i sve faze rada na nekoj publikaciji, kao i to gdje će se posao obaviti najjeftinije i najbolje. Zato, uz ostalo, urednik mora imati i menadžerske sposobnosti, neprestano širiti krug poznanstava i njegovati ih. Uza sve to, danas je teško zamisliti na uredničkom poslu nekoga tko ne zna pisati i obrađivati tekst na kompjutoru. Mnogi urednici ovladali su i složenijim postupcima – stolnim izdavaštvom ili pak opremom za videoprodukciju.

Osposobljavanje i napredovanje

Kod nas nema posebnog obrazovanja za urednike. Korisno je znanje što se stječe na filozofskim fakultetima ili pak studijem novinarstva, a poželjno je sve ono što je poželjno za novinare i pisce. Za urednika je najvažnije, međutim, iskustvo, što se stječe radom u redakciji na poslovima pisaca, urednika i njihovih suradnika. Urednik tako i napreduje – počinje kao pisac ili kao pomoćnik urednika, kao urednik manjeg dijela neke publikacije ili jednostavnije rubrike, a s vremenom dobiva sve složenije zadatke.

Zapošljavanje i zarade

Danas u Hrvatskoj većina urednika radi u novinskim, televizijskim, radijskim i agencijskim redakcijama te redakcijama poduzeća koja izdaju knjige. Broj urednika povećavat će se toliko koliko se bude povećavao broj medija svake vrste – od tiskanih do elektronskih – te broj raznih reklamnih agencija, koje su u nas još u začetku. Plaća ovisi o tomu što urednik uređuje, u kojem i kakvom poduzeću radi, koliko je cijenjen. U pravilu, plaća urednika viša je od plaće pisaca, čak i kad imaju isti radni staž.

Bliska zanimanja

Poslovima urednika bliski su poslovi novinara i drugih pisaca, voditelja raznih reklamnih agencija te stručnjaka za odnose s javnošću, dakle poslovi svih onih koji prikupljaju, obrađuju i objavljuju informacije u najširem smislu riječi ili pak posreduju u komunikaciji među ljudima.