Šalterski službenici u bankama

Opis poslova

Šalterski službenici u bankama obavljaju vrlo širok rhtmon bankarskih poslova: obavljaju uplate, isplate i prijenos sredstava, unovčavaju čekove, primaju depozite i uplate kreditnih obroka, ispunjavaju obrasce nužne za odobravanje kredita i drugih bankovnih usluga, prodaju ili kupuju strani novac. Prije nego što isplate novac ili obave neku transakciju šalterski službenik u bankama mora provjeriti podatke koji se odnose na broj računa, ime banke, točnost iznosa, ispravnost ispunjenih dokumenata, a naravno moraju utvrditi i identitet osobe za koju obavljaju uslugu. Posebno pažljivo mora prebrojavati novac prilikom uplate ili isplate. Mora provjeriti ispravnost i valjanost podataka navedenih u čeku. Pri obavljanju svog posla bankovni se službenik koristi aparatima za računanje ili brojenje i kompjuterskim terminalima. Kompjutorski terminali najčešće omogućuju izravan uvid u stanje računa klijenta korisnika usluge. Suvremena informatička tehnika omogućuje ispunjavanje obrazaca, uplatnica i isplatnica tako da se ta vrsta posla sve manje obavlja ručno. Radno vrijeme šalterskih službenika u bankama počinje prije i završava nakon radnog vremena u kojem je banka otvorena za svoje klijente. Dan započinju zaprimajući i brojeći novac kojim će toga dana raditi; provjeravaju i ovjeravaju taj iznos kod svojih rukovoditelja. Šalterski službenici tijekom radnog dana koriste se novcem za isplatu ili uplatu i odgovorni su za njegovu sigurnost i pravilnu uporabu. Nakon zatvaranja banke za klijente šalterski službenici moraju prebrojiti novac u blagajni, izlistati uplatnice i isplatnice i utvrditi stanje u dnevnoj blagajni. Moraju urediti i čekove te izvatke kreditnih kartica. Na kraju dana moraju sastaviti statistička izvješća i izraditi dnevne bilance, koje služe za financijsko knjigovodstvo. Dio radnog vremena šalterski službenici provode u izobrazbi i razvoju svojih vještina. Kako banke sve više uvode složene financijske usluge, šalterski se službenici sve više pripremaju za poslove tzv. osobnog bankara. Osobni bankari, osim navedenih poslova, informiraju i savjetuju korisnike usluga o cjelokupnoj ponudi proizvoda/usluga banke, otvaraju, vode i obavljaju sve poslove vezane uz tekuće i štedne račune, uloge i račune za vrijednosnice, ugovaraju i prodaju usluge telefonskog i/ili kompjutorskog bankarstva, kartica, sefova, vrijednosnih papira.

Radni uvjeti

Šalterski službenici u bankama u pravilu rade tijekom dana od ponedjeljka do petka i u subotu dopodne. Neki od njih rade u smjenama mijenjajući se tjedno ili dvodnevno, a neki rade dvokratno. Postoje i slučajevi s kliznim radnim vremenom, gdje je najveći broj šalterskih radnika na poslu u satima kada se očekuju i kada jesu najveće gužve. Najčešći radni prostor jesu poslovnice banaka, ali neka su radna mjesta šalterskih službenika smještena u velikim robnim kućama, trgovinskim centrima, hotelima, graničnim prijelazima i drugim mjestima gdje postoji velika potreba za bankarskim uslugama. Njihov posao zahtijeva stalnu komunikaciju s klijentima, ponavljanje istovrsnih zadataka, dugotrajni boravak u relativno malom prostoru te visok stupanj pozornosti i usredotočenosti na posao.

Poželjne osobine

Pri zapošljavanju šalterskih službenika u bankama traže se oni koji lako i uspješno barataju brojevima, skloni su administrativnim poslovima, imaju razvijene komunikacijske vještine i vole biti u dodiru s drugima. Šalterski službenici u bankama ne smiju zazirati od velikih količina novca. Moraju biti spremni prihvatiti rutinske poslove i prilagoditi se radu s kompjutorima i videoterminalima. Od njih se također, a zbog sve veće mobilnosti stanovništva, traži znanje stranih jezika. Oni uglavnom rade samostalno, međutim njihov je posao strogo kontroliran, što nužno zahtijeva preciznost i usmjerenost na detalje u radu. Moraju biti ozbiljni, obazrivi i pažljivi u radu s klijentima, zato što ljudi uglavnom cijene banku na osnovi dojmova sa šaltera. Taktičnost i sposobnost brzog objašnjavanja procedura i usluga od velike su važnosti pri pomoći klijentima.

Osposobljavanje i napredovanje

Nužni i najčešće traženi stupanj obrazovanja jest srednja stručna sprema. Obično banke zapošljavaju one koji imaju završenu srednju školu ekonomskog, matematičkog, upravno-pravnog ili gimnazijskog smjera, ali su mogući i drugi smjerovi. Banke u pravilu pružaju i formalnu izobrazbu novim službenicima. Sam oblik osposobljavanja za radna mjesta šalterskih radnika razlikuje se od banke do banke. Neke prakticiraju jednotjedno osposobljavanje izvan radnog procesa, nakon čega slijedi nekoliko tjedana osposobljavanja na poslu i uvođenja u posao gdje se izravno upoznaju s radnim zadacima. Načini i sadržaji osposobljavanja šalterskih službenika u bankama sve su brojniji i raznolikiji. Službenici se u njima obučavaju u uporabi novih tehnologija, upoznaju se s novim vrstama usluga, razvijaju i unapređuju svoje komunikacijske vještine. Banke sve više ulažu u osposobljavanje svoga kadra, pa tako i šalterskih službenika. Omogućuju im stjecanje znanja i usavršavanje vještina iz područja komunikacije, prodaje, informacijske tehnologije i stranih jezika. Na taj način otvaraju se ovim zaposlenicima i nove mogućnosti u traganju za napredovanjem i/ili novim radnim mjestima. Mogućnosti za napredovanje dobro osposobljenih i motiviranih službenika variraju. Šalterski službenici s iskustvom mogu postati voditelji smjene ili čak voditelji poslovnice. Mogu postati i osobni bankari ili biti unaprijeđeni na neko drugo cjenjenije radno mjesto. Neki šalterski službenici uspiju završiti studij i napredovati do rukovodećih radnih mjesta, a onda je njihovo znanje i iskustvo sa šaltera izvanredno vrijedno.

Zapošljavanje i zarade

U Hrvatskoj je u 1996. godini bilo zaposleno približno 18000 bankarskih službenika, od čega na šalterske otpada najmanje trećina. Poslovi šalterskih službenika u bankama imaju dvojaku budućnost. S jedne strane suvremena informacijska tehnologija sve više omogućuje obavljanje financijskih transakcija putem bankomata, telefona i računala. To znači da će sve manje zaposlenika morati obavljati klasične šalterske poslove. Sve će ih više biti otpušteno ili će dio njih biti osposobljen za druge bankovne poslove. S druge strane tržišno gospodarstvo uzrokuje otvaranje sve većeg broja banaka koje žele obavljati i direktne poslove s građanstvom. Osim toga, otvaranjem novih kompanija čije je poslovanje blisko bankarskom otvaraju se i mjesta za bankarske službenike – šalterske službenike. Moguće je da će se dio šalterskih službenika specijalizirati i u poslovima vezanima za obavljanje telefonskih usluga. Plaće šalterskih službenika u hrvatskim bankama variraju. U prvoj polovici 1997. godine iznosile su od 1500 do 4000 kuna, najčešće oko 2800 kuna. Ima banaka, osim toga, koje svojim službenicima daju pogodnije uvjete za dobivanje pojedinih usluga koje banke nude.

Bliska zanimanja

Šalterski službenici kombiniraju znanje iz bankarskih procedura s brzinom i točnošću baratanja novcem, čekovima ili drugim financijskim dokumentima. Poslove slične ovima obavljaju: poštanski službenici, službenici u osiguravajućim društvima i u Zavodu za platni promet te blagajnici.