Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Samoposluživanja, robne kuće, restorani, benzinske crpke, kolodvori, kina, kazališta i mnoga druga mjesta nezamisliva su bez blagajnika. Većina blagajnika izračunava ukupnu cijenu usluge ili kupljenih proizvoda, prima novac od kupaca, vraća ostatak, ispunjava račune kupcima, tj. korisnicima usluge. Iako je posao blagajnika različit od jednog radnog mjesta do drugoga, ipak većina započinje svoj radni dan utvrđujući stanje blagajne i prebrojavajući novac u blagajni. Moraju utvrditi iznos novca u blagajni. Na kraju smjene, odnosno radnog dana, dužni su provjeriti ukupan promet i usporediti račune s ukupnom količinom novca u blagajni. Vrlo male razlike obično se toleriraju, ali veće razlike između ukupnog prometa i iznosa u blagajni, kao i česte pojave sitnih razlika, mogu rezultirati i otkazom. Blagajnici se u svom poslu služe nekom od brojnih vrsta blagajni – registar kasa. Najčešće preko brojčane tipkovnice unose cijenu pojedinih proizvoda i usluga i izračunavaju konačni iznos računa. Sve su više u uporabi vrlo moderne kompjutorske blagajne s čitačima. Čitači pojednostavnjuju blagajnicima posao i omogućuju da se cijena proizvoda unese u blagajnu samo prijelazom preko jedinstvenog koda proizvoda (obično označenog na svakom proizvodu crtkanim kodom). Drugdje blagajnici ručno unose kôd ili cijenu proizvoda u blagajnu. Pošto unesu cijene proizvoda i usluga, računaju ukupan iznos računa i naplaćuju taj iznos od kupaca. Vrsta plaćanja može biti vrlo različita: novcem, čekovima, kreditnom karticom, kreditom. Blagajnik mora poznavati na koji se način u njegovoj tvrtki može plaćati, a mora poznavati i svaku od navedenih procedura plaćanja. Prilikom plaćanja čekovima ili karticom blagajnik mora utvrditi kupčev identitet i ispravno ispuniti obrasce. Nakon obavljene naplate blagajnik vraća klijentu ostatak novca i/ili njegov dio uplatnice, ako je riječ o kreditnim karticama. Nerijetko blagajnici pomažu kupcima da napune torbe ili vrećice proizvodima koje su kupili. Na kraju radnog dana, osim što provjeravaju iznos u blagajni i uspoređuju ga s ukupnim prometom, blagajnici moraju razvrstati pojedine vrste čekova, uplatnica i kopija računa kreditnih kartica. Blagajnici nerijetko obavljaju i druge poslove. Pomažu u slaganju i razvrstavanju proizvoda u prodavaonicama, moraju poznavati red vožnje autobusa ili vlakova ako rade na kolodvorima, obavještavaju o pojedinostima predstave ako rade u kazalištima. Uopće, pružanje različitih vrsta obavijesti čest je posao blagajnika na različitim radnim mjestima.
Radno vrijeme blagajnika vrlo često ovisi o potrebama poslodavaca. Od njih se često očekuje da rade vikendima i praznicima. Neki od njih rade u smjenama mijenjajući se tjedno ili dvodnevno, a neki rade dvokratno. U mnogim slučajevima blagajnici rade i noću – na kolodvorima, u prodavaonicama s 24-satnim radnim vremenom. Blagajnici najčešće rade u zatvorenim prostorima iza blagajne ili za prodajnim štandom. Njihov posao zahtijeva stalnu komunikaciju s kupcima, repetitivno ponavljanje zadataka, dugotrajan boravak u relativno malom prostoru te visok stupanj pažnje i usredo-točenosti na posao.
Pri zapošljavanju blagajnika prednost imaju oni koji se lako i uspješno služe brojevima i osnovnim računskim operacijama, skloni su administrativnim poslovima, imaju razvijene komunikacijske vještine i vole biti u dodiru s drugim ljudima. Blagajnici se ne smiju bojati velikih količina novca, moraju biti spremni prihvatiti rutinske poslove, kao i rad na suvremenim kompjutorskim blagajnama. Moraju biti uspješni i ugodni u komunikaciji s kupcima te obazrivi i pažljivi u radu s novcem. Dobrodošlo je iskustvo i znanje strojopisa.
Najčešća razina obrazovanja jest srednja stručna sprema, iako nisu rijetki slučajevi da blagajnici imaju završenu osnovnu školu. Od srednjih škola najviše je blagajnika sa završenom ekonomskom, upravno-pravnom ili trgovačkom školom. Za posao blagajnika najčešće ne postoji formalno osposo-bljavanje, već se gotovo svi osposobljuju izravno na poslu. Najčešće u osposobljavanju novih blagajnika glavnu ulogu imaju stariji i iskusniji blagajnici. Prve dane novi zaposlenici provedu promatrajući načine rada i upoznajući se s procedurama i tehnologijama rada. Vrlo su rijetka daljnja osposobljavanja. Kada postoje, vezana su uz izobrazbu u uspješnoj komunikaciji s kupcima ili upoznavanje s novim tehnologijama, tj. novim blagajnama. Blagajnici mogu napredovati do voditelja smjene, poslovođe ili npr. rukovoditelja prodavaonice. Napredovanje je najčešće vezano uz iskustvo i godine provedene na određenom radnom mjestu.
Teško je procijeniti broj blagajnika koji su trenutačno zaposleni u Hrvatskoj, no on je zasigurno velik. Mnogo je prodavaonica i prodajnih mjesta, pa samim tim i blagajnika. Ubuduće će broj blagajnika vjerojatno biti još veći, jer se može očekivati da će se razvitkom gospodarstva otvarati sve više prodajnih mjesta na kojima će se zapošljavati blagajnici.
Blagajnici obavljaju naplatu za prodane proizvode i usluge. Zanimanja slična ovom su šalterski službenici u bankama i poštama te različiti prodavači.