Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Alatničari proizvode, održavaju i popravljaju alate, kalupe,
stezne naprave i vodilice strojeva za obradbu metala. Obradni strojevi koriste se za
proizvodnju najrazličitijih proizvoda: od odjeće i namještaja do automobila i dijelova
zrakoplova. Precizni alati koje oni proizvode služe za rezanje i oblikovanje metala i
drugih materijala, a stezna pomagala pridržavaju metal dok se razvrstava, označuje i
buši. Osim što dizajniraju alate i kalupe, alatničari popravljaju oštećene alate,
škripce, kalupe, vodilice i mjerne alate te pomagala. Izrađuju i metalne oblike
(kalupe), koji služe za obradbu i oblikovanje materijala prilikom prešanja i kovanja.
Rade metalne kalupe za oblikovanje plastike, keramike i složenih materijala. Izrađuju
šablone, alate i naprave za presijecanje, savijanje, vučenje, istiskivanje, kovanje,
lijevanje i preradbu plastičnih masa.
Alatničari trebaju imati široko znanje o postupcima obradbe
materijala kao što su: tokarenje, glodanje i brušenje. Iako su specijalizirani za
proizvodnju alata, provode i operacije za koje su specijalizirani majstori drugih profila,
kao što su tokari, glodači i brusači. Budući da se služe raznovrsnim tipovima alata i
preciznih mjernih instrumenata, moraju poznavati svojstva materijala, npr. tvrdoću i
toleranciju topline, i biti upoznati sa širokim rhtmonom metala i legura.
U planiranju redoslijeda operacija nužnih za izradbu alata služe se
nacrtom ili uputstvima. Mjere i označuju dijelove metala koji će biti izrezani tako da
– sastavljeni – čine završni proizvod. Mjerenje i kontrolu vrše mjernim i
kontrolnim instrumentima za točnost 1/1000 mm. Pri izradbi alata primjenjuju standardne
operacije kao što su tokarenje, glodanje, brušenje, rezanje te toplinsko-kemijska
obradba materijala. Kako bi provjerili prikladnost izrađenih dijelova, koriste se
standardima i specifikacijama. Naposljetku sastavljaju dijelove alata, uz provjeru njihove
točnosti, i provode završnu obradbu izratka. Postavljaju alate na preši i izrađuju
probne uzorke.
Tokari izrađuju elemente za strojeve i alate kao što su: osovine,
čahure, vretena, klipovi, ventili, vijci, matice, prstenovi i sl. Operacije vrše na
tokarskim strojevima. Mjere pomičnim mjerilom, dubinomjerom, mikrometrom, komparatorom,
šablonama i čvrstim mjerilima. Trebaju poznavati geometrijski oblik oštrice alata,
ekonomsku brzinu rezanja, posmak, dubinu rezanja, presjek strugotine, sredstva hlađenja i
trajnost alata.
Glodači glođu profile, modulne nareze, žljebove različitih profila,
zupčanike, puževe i drugo. Rade glodalicma. Mjere dubinomjerom, mikrometrom,
univerzalnim kutomjerima i šablonama.
Brusači bruse osovine, vratila, ležajeve, cilindre, klipove, čahure,
vretena, izratke složenih profila i mjerni alat. Glodala i ostale specijalizirane rezne
alate bruse dijeljenjem, kopiranjem i ostalim postupcima. Mjere pomičnim mjerilom,
univerzalnim kutomjerom, komparatorom i čvrstim mjerilima. Rade brusilicama.
Upotreba novih tehnologija, koje se temelje na upotrebi kompjutora kao
što su CAD i CAM sustavi promijenit će ubuduće posao alatničara, tokara, glodača i
brusača. Takvi i slični programi služit će za dizajniranje i izradbu alata i pomagala.
Kompjutorski upravljani strojevi preuzet će i neke operacije vezane uz tokarenje,
glodanje i brušenje. Takav postupak štedio bi vrijeme i povećavao produktivnost rada.
Alatničari, tokari, glodači i brusači rade u zatvorenom prostoru. Često su izloženi buci strojeva. Većinom rade stojeći, a mogu podizati i srednje i teške terete. U radu je obavezno pridržavanje sigurnosnih pravila i nošenje zaštitne opreme, čime se smanjuje opasnost od ozljeda. Nošenje naočala sprečava da sitni dijelovi materijala dospiju radniku u oči, a odijela da kemikalije – najčešće sredstva za čišćenje i podmazivanje – ozlijede njegovu kožu.
Za ovo zanimanje, potrebno je imati dobar vid. Bitna je spretnost prstiju i ruku te dobra usklađenost pokreta ruku s vidnim podacima. Zbog potrebe da se radi brzo, sigurno, točno i precizno kako se ne bi prouzročili gubici, od kandidata se zahtijeva strpljivost i pedantnost u radu te dobra sposobnost koncentracije. Zbog pretežno stajaćeg položaja u radu, kao i podizanja tereta, ovo zanimanje nije pogodno za osobe s bolesnom kralježnicom.
Alatničari, tokari, glodači i brusači školuju se u obrtničkim i
industrijskim školama. Osposobljavanje za ta zanimanja traje tri godine. Upisu u programe
osposobljavanja za ta zanimanja, osim provjere psihofizičkih sposobnosti, prethodi
sklapanje ugovora o naukovanju, koji je – uz liječničku svjedodžbu i svjedodžbu
završene osnovne škole – uvjet za upis u školu.
Sve tri godine školovanja učenici naizmjenično provode po tjedan
dana u školi i na praktičnoj nastavi. U školi se odvija teorijska nastava, koja se
sastoji od temeljnih općih predmeta i stručnih predmeta nužnih za svladavanje samog
posla. Za zanimanja alatničara, tokara, brusača i glodača ključni su teorijski
predmeti: elementi strojeva, elektrotehnika, hidraulika i pneumatika, tehnologija
alatničarstva, tokarenja, brušenja i glodanja. Na praktičnoj nastavi učenik uči
praktični dio posla i primjenjuje znanja stečena u školi, kako bi se osposobio za
samostalan rad. Naučnik u početku samo pomaže iskusnom alatničaru, tokaru, brusaču
ili glodaču, a s vremenom dobiva sve kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. Na
kraju školovanja polaže se završni ispit, kojim naučnici dokazuju svoju osposobljenost
i samostalnost u obavljanju posla.
Alatničari, tokari, glodači i brusači zapošljavaju se u tvornicama i privatnim obrtima. Već za školovanja mogu zarađivati džeparac osposobljujući se za buduće zanimanje. Kvalificirani alatničari, tokari, glodači i brusači mogu nakon tri godine rada polagati majstorski ispit, koji je preduvjet za samostalno vođenje obrta. Posljednjih godina zabilježen je pad privlačnosti ovih zanimanja, što se može objasniti težim zapošljavanjem u privredi, rasformiranjem velikih pogona i odlaskom radnika na čekanje. Ubuduće će dio takvih poslova u tvornicama zamijeniti rad strojeva, što će još više smanjiti potrebe za zapošljavanjem ovoga kadra.
Alatničari, tokari, glodači i brusači međusobno su srodna zanimanja. Nisu im daleka ni zanimanja: strojobravara, bravara i finomehaničara.