Zanimanja u oružanim snagama

Opis poslova

    Mnogi se mladići i djevojke odlučuju na vojni poziv i službu u oružanim snagama. Oružane snage posebno su ustrojena organizacija osposobljena i opremljena za vođenje svih oblika oružane borbe. Temeljna zadaća oružanih snaga Republike Hrvatske jest zaštita njezina suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti. Oružane snage mogu obavljati i određene zadaće u izvanrednim okolnostima, npr. u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća.
    Oružane snage zadužene su za provođenje odluka nadležnih civilnih državnih organa o pitanju rata ili mira. Odluku o ratu ili miru mogu donijeti samo civilni državni organi koji imaju ustavno pravo na to. Oni će odlučiti o pitanjima što i zašto nešto učiniti. Ako se odluče na rat, odredit će njegov konačni cilj i vojsci izdati nalog da ga provede. Vojska će svojom strukom i snagom odgovoriti na pitanje kako rat voditi da bi se ostvario konačni politički cilj.
    Oružane snage Republike Hrvatske sastoje se od Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Unutar ovih triju grana ustrojavaju se različiti rodovi (npr. pješaštvo, topništvo, oklopništvo) i struke (npr. tehnička, građevinska, opskrbna). Prvenstvena zadaća rodova jest priprema za određeni oblik oružane borbe ili borbene potpore. U borbenim operacijama neki su rodovi neposredno uključeni u borbena djelovanja, a neki su u funkciji potpore borbenim djelovanjima. Struke, svaka u svom djelokrugu rada, osiguravaju opće uvjete za život, rad i pripreme za borbena djelovanja, kao i pružanje potpore tijekom borbenih djelovanja (borbena logistika). Uspješnost i učinkovitost u djelovanju oružanih snaga i u miru i u borbenim djelovanjima ovisi o koordinaciji velikog broja različitih poslova koji se obavljaju unutar svih rodova i struka.
    Na službi u oružanim snagama, osim vojnih osoba, jesu i vojni službenici i vojni namještenici. Vojni su službenici osobe s visokom stručnom spremom koje su imenovane na dužnost u oružanim snagama i u svom zanimanju obavljaju poslove za koje su ovlaštene oružane snage. Vojni su namještenici osobe s višom ili srednjom stručnom spremom. U oružanim snagama obavljaju računovodstveno-financijske poslove, poslove automatske obradbe podataka, administrativne poslove, pomoćnotehničke i druge poslove predviđene ustrojem.

Opis poslova

    Poslovi pojedinih pripadnika oružanih snaga ovise o njihovom činu i vrsti postrojbe. U vojsci su jasno određene i razgraničene zadaće, nadležnosti i odgovornosti vojnika, dočasnika i časnika.
    Vojnici, svaki u svom rodu ili struci, obavljaju poslove i zadaće prema dobivenim zapovijedima. Kakvi će to biti poslovi, ovisi o rodu ili službi u kojoj vojnik djeluje.
    Dočasnici neposredno vode, pomažu i usmjeravaju vojnike prilikom svakodnevnih poslova u vojarni ili na vojnom poligonu. Zajedno s vojnicima izvršavaju sve postavljene zadaće: od provođenja pojedinačne i kolektivne obuke do borbenih djelovanja.
    Časnici su zapovjednici vojnih postrojbi i ustanova ili članovi stožera. Stožer je stručni tim koji zapovjedniku pomaže u planiranju i upravljanju zadaćama podređene postrojbe i pridodatih postrojbi. Zapovjednici su, zajedno sa stožernim časnicima, odgovorni da pojedinačne zadaće svakog vojnika i kolektivne zadaće postrojbe budu obavljene točno, uspješno i na vrijeme. To postižu upravljanjem, vođenjem i zapovijedanjem. U funkciji upravljanja postrojbom časnici planiraju, donose odluke, rješavaju probleme, pribavljaju, rhtmoređuju i nadziru resurse (ljudi, novac, materijalna sredstva, informacije, vrijeme). Vođenje je proces kojim zapovjednik utječe na svoje vojnike da zadaće obave u skladu s postavljenim standardima. Zapovjednik potiče vojnike objašnjavajući im smisao, svrhu i važnost uspješnog i pravodobnog obavljanja zadaća. Prilikom dnevnih aktivnosti uči ih i uvježbava u vojničkim vještinama, savjetuje ih i nadzire. Tijekom obuke pokazuje vojnicima kako se izvode određene radnje (npr. kako se rukuje osobnim naoružanjem), upozorava na pogreške i strpljivo ponavlja vježbu dok je svaki vojnik ne izvede kako treba. Brigom za sigurnost vojnika, uvažavanjem njegove osobnosti, pravednim nagrađivanjem i kažnjavanjem zapovjednik stječe povjerenje svojih vojnika. Naposljetku, dužnost je i pravo zapovjednika da izdaje zapovijedi – izričite naredbe koje podređeni moraju bespogovorno izvršavati.
    Kakve će konkretne poslove obavljati vojne osobe, osim o njihovu činu, ovisi naravno i o tome u kojem rodu ili službi djeluju.
    Pješaštvo, topništvo i oklopništvo tipični su borbeni rodovi koji čine okosnicu borbene moći oružanih snaga. Vojnici u pješaštvu naoružani su samo onim oružjem koje mogu nositi sa sobom i borbenim vještinama stečenim dugotrajnom vojnom obukom. Mogu biti dalje specijalizirani, npr. za strijelce, snajperiste, puškostrojničare, za zračnodesantne operacije, diverzantske akcije itd.
    Suvremene združene postrojbe imaju u svom sastavu i neke druge borbene rodove. Inženjerci su zaduženi za izgradnju vojnih objekata: od vojarni i prometnica do zaklona za vojnike na bojišnici. U borbenim djelovanjima pomažu u pokretljivosti svoje postrojbe, a otežavaju kretanje neprijateljskim postrojbama. S tim ciljem grade ili ruše mostove, postavljaju ili uklanjaju mine itd. Postrojbe za atomsko-biološko-kemijsku obranu (ABKO) zadužene su za otkrivanje i reagiranje na atomsko-biološko-kemijski napad i prema potrebi provode kolektivnu dekontaminaciju. Protuzračna obrana (PZO) osigurava zaštitu od neprijateljskih napada iz zraka. U ovoj su skupini vojnih zanimanja i stručnjaci za naoružanje, raketni stručnjaci, rukovatelji oklopnim vozilima (tenkovi, transporteri), članovi posada zemaljskog topništva, topništva PZO i drugi.
    Za uspješnost i učinkovitost u obavljanju ovih poslova posebno je važan timski rad i učinkovito vođenje. Časnici planiraju i usmjeravaju borbene operacije, nadziru sigurnost te vode i zapovijedaju borbenim postrojbama. Dočasnici, zajedno s vojnicima, neposredno sudjeluju u borbenim operacijama, izvršavajući zadaće prema dobivenim zapovijedima.
    Komunikacijske i obavještajne poslove obavljaju stručnjaci koji se bave prikupljanjem i tumačenjem obavještajnih podataka, analizom informacija, kriptologijom i ostalim obavještajnim poslovima. Tu su i tumači, prevoditelji i istraživači na području znanosti i tehnike, kompjutorski programeri i kontrolori prometa.
    U borbenim operacijama važnu ulogu imaju vezisti. Za njih se kaže da su “živčani sustav” borbenih djelovanja. Vezisti su odgovorni za uspostavljanje i održavanje komunikacijskih linija od najmanje pješačke postrojbe pa do glavnog stožera. Komunikacije se mogu uspostaviti telefonima, radiotelefonima, radiouređajima, radiorelejnim uređajima ili satelitskim uređajima.
    Održavanje i popravak elektronske opreme i elektronsko djelovanje uključuje poslove redovitog održavanja i popravaka elektroničke opreme: radara, opreme za kontrolu zračnog prometa, radi uređaja, navigacijskih uređaja, avionskih i helikopterskih elektroničkih uređaja, uređaja za vođenje raketa, uređaja za kontrolu leta, telefona, teleprintera i uređaja za obradbu podataka. Poslovi elektroničkog djelovanja uključuju utvrđivanje rada neprijateljskih elektroničkih sredstava, izviđanje i analiziranje neprijateljskih elektroničkih sredstava te njihovo ometanje i obmanjivanje. Elektroničko djelovanje uključuje i zaštitu vlastitih elektroničkih sredstava od neprijateljskog djelovanja.
    Održavanje i popravci mehaničke i električne opreme uključuje održavanje i popravak zrakoplova, raketa, motornih vozila, plovila, kamiona i ostalih vozila. Te poslove obavljaju mehaničari raznih specijalnosti, stručnjaci za motore i drugi.
    Opskrba i usluge obuhvaćaju poslove organizacije opskrbe, nabave i rhtmodjele svega što je vojsci potrebno u smislu sigurnosti, opskrbljenosti ili osobnih potreba: streljiva, goriva, električne energije, hrane, vojnih odora i obuće, higijenskih potrepština, usluge šišanja, prijevoza itd. U obavljanje ovih poslova uključena su različita zanimanja: vozači, vojni prometni policajci, kuhari, konobari, postolari, kemijski čistači, frizeri, vatrogasci itd.
    Zdravstveni i veterinarski poslovi u oružanim snagama isti su kao i u civilnim zdravstvenim organizacijama. Na njima rade liječnici raznih specijalizacija, zubari, farmaceuti i veterinari, medicinski tehničari, medicinske sestre, laboranti itd. Zdravstveni radnici povremeno, tijekom vojnih vježbi i taborovanja, zajedno s ostalim vojnicima, dočasnicima i časnicima borave i rade na terenu, u poljskim ambulantama ili stacionarima.
    Administrativni poslovi u oružanim snagama zahtijevaju iste sposobnosti i vještine i iste radne operacije kao i u civilstvu. Odnose se na djelatnosti s područja prava i uprave, financija, personalnih poslova i niza drugih. Zanimanja koja susrećemo u ovoj skupini jesu pravnici, ekonomisti, administratori, daktilografi, komercijalisti itd.
    Obuka vojnika i školovanje dočasnika i časnika uključuje kandidate raznih struka. U nastavnim središtima HV-a osposobljavaju se vojnici ročnici koji su na odsluženju vojnog roka. U temeljnim vojnim predmetima kao što su taktika, logistička potpora i vođenje poučavaju ih zapovjednici postrojbi. Oni izvode i specijalističku obuku za razne rodove i struke. Opće vojne predmete izvode profesori povijesti, psihologije, hrvatskog jezika, sociolozi, inženjeri informatike. Vojna se obuka često izvodi na vojnim poligonima na terenu. Školovanje časnika i dočasnika provodi se u školama Hrvatskog vojnog učilišta, a izvode ga stručnjaci različitih profila. Oni obavljaju sve poslove vezane za pripremu i izvođenje nastave, jednako kao i nastavnici na civilnim školama i fakultetima.
    Ostale specijalnosti i zanati. O izgradnji, održavanju i popravcima vojnih objekata vode brigu brojni stručnjaci i obrtnici. Ovim poslovima upravljaju obično arhitekti ili građevinari, a izvode ih pripadnici različitih obrtničkih zanimanja: zidari, vodoinstalateri, kovinotokari, bravari, stolari itd. U vojsci djeluju i meteorolozi, crtači zemljovida, novinari te glazbenici, fotografi, kinooperatori, crtači (ilustratori) i mnogi drugi stručnjaci.

Radni uvjeti

    Život i rad pripadnika oružanih snaga u usporedbi s civilnim djelatnostima strože je organiziran i ustrojen. Zahtjevi za uvažavanjem i poštivanjem pravila vojne stege vrlo su strogi, a njihovo se nepoštivanje kažnjava. Vojni propisnici određuju način službenog komuniciranja između vojnika i zapovjednika, dočasnika i časnika. Obveza je svakog pripadnika vojske da na radnom mjestu nosi vojnu odoru s oznakama čina i položaja.
    Uz brojna ograničenja i obveze, oni imaju i određena prava i povlastice: pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, jednokratnu novčanu pomoć zbog tjelesnog oštećenja uzrokovanog obnašanjem vojne dužnosti, pravo na vojnu mirovinu (nakon najmanje deset godina službe u oružanim snagama) itd. Plaće vojnih zaposlenika u prosjeku su više nego plaće u sličnim civilnim zanimanjima. Neki dobivaju i posebni novčani doplatak: gardijski doplatak, letački doplatak, mornarički doplatak, doplatak za zapovjedne dužnosti itd. Vojne osobe imaju beneficirani radni staž.
    Vojne postrojbe, uprave i ustanove imaju različito određen početak i kraj radnog vremena, ali svi rade osam sati na dan. U određenim situacijama, osobe na službi u oružanim snagama obvezne su raditi i prekovremeno. Prema unaprijed utvrđenom rhtmoredu dežurstva u postrojbi, svaki je vojnik, dočasnik i časnik povremeno obvezan službovati u dežurnom timu. Dežurstvo traje 24 sata, nakon čega slijedi jednako dug odmor. Neki poslovi i dužnosti zahtijevaju noćni rad i rad subotom, nedjeljom i blagdanom. Prema potrebama službe, vojne osobe mogu biti premještene u drugu postrojbu, izvan dotadašnjeg mjesta službovanja.
    Ovisno o osobnim nadležnostima i odgovornostima, vojne osobe moraju biti neprekidno dohvatljive radio uređajem ili telefonski. Obavljanje nekih poslova i zadaća zahtijeva povremena putovanja. Članovima brodskih i zrakoplovnih posada, vozačima i transportnim radnicima putovanje je dio svakodnevnih zadaća.
    Život i rad pripadnika HV-a odvija se u vojarnama, upravama, vojnim učilištima, vojnim poligonima ili na terenu. Prilikom boravka i rada na terenu izloženi su raznim fizikalno-klimatskim utjecajima, ovisno o području i vremenskim prilikama u kojima rade. U nekim situacijama izloženi su vlazi, hladnoći i vjetru, a u drugima vrućini i sparini. Neki poslovi obavljaju se na nepristupačnim i osamljenim mjestima: na vrhovima planina, u močvarnim ravnicama, na otocima.
    Tijekom borbene obuke vojnici su izloženi velikoj buci koja nastaje uporabom različitih vrsta osobnog i topničkog oružja. Članovi topničkih posada kao zaštitu od buke nose štitnike za uši. Tenkovske posade svoj posao obavljaju u vrlo skučenom prostoru, uz veliku buku i vibracije.
    U slučaju oružanog sukoba, mnogi su vojnici, časnici i dočasnici u borbenim akcijama, pa se mogu naći u smrtnoj opasnosti. Visoka uvježbanost u vojnim vještinama (nekih do razine automatizma) i timski rad, koji se uvježbavao u brojnim napornim satima obuke, bitni su za uspjeh ratne operacije i očuvanja života ljudi. Razvoj vojne tehnologije učinio je ratovanje preciznijim i smrtonosnijim, što od vojnika traži dodatna znanja i vještine i daljnje razvijanje timskog rada. I pripadnici neborbenih postrojbi (npr. opskrba, liječnici, psiholozi, transportni radnici) mogu se prilikom borbenih djelovanja naći u opasnim situacijama ako se u obavljanju svojih zadaća približe području borbenih djelovanja.

Poželjne osobine

    Velik broj poslova koji se obavljaju unutar različitih struka i zanimanja u oružanim snagama ne zahtijeva drugačije sposobnosti, vještine i osobine ličnosti nego što ih zahtijevaju isti ili slični poslovi u civilnim ustanovama i organizacijama. Određene razlike postoje, ali se one uglavnom odnose na specifična znanja o načinu rada, primjeni i uporabi vojne tehnike i tehnologije.
    Osobine koje trebaju imati svi vojnici, dočasnici i časnici jesu opća tjelesna spretnost, snaga i izdržljivost, spretnost ruku, dobar vid i sluh, emocionalna stabilnost, samokontrola, izrazita sklonost timskom radu i suradnji, pouzdanost, upornost i ustrajnost u radu, točnost i odgovornost, nesebičnost i odanost. Vrlo je važna i poželjna osobina hrabrost, odnosno sposobnost kontroliranja straha, što je bitan preduvjet za smireno i djelotvorno ponašanje u opasnim situacijama.
    Pojedine vojne specijalnosti zahtijevaju i niz drugih sposobnosti i osobina. Strijelci i snajperisti trebaju npr. imati i dobar vid na daljinu. Sve specijalnosti koje uključuju upravljanje vozilima (tenkovima, transporterima, oklopnim vozilima, kamionima) zahtijevaju okulomotornu koordinaciju, razlikovanje boja itd.
    Za uspješno vođenje, upravljanje i zapovijedanje potrebne su još neke sposobnosti i osobine, premda važnost i razvijenost tih osobina nije ista na svim organizacijskim razinama unutar vojne hijerarhije. Na visokim razinama vođenja – više nego na nižim razinama – važne su sposobnosti mišljenja, zaključivanja, uočavanja i rješavanja problema, predviđanja i donošenja odluka. Na nižim – neposrednim – razinama vođenja važnija je nego na višim razinama taktičkotehnička stručnost, odnosno poznavanje specifičnih poslova, procesa i postupaka. Na svim razinama vođenja podjednako je potrebna i važna vještina učinkovitog usmenog i pismenog komuniciranja.
    Mnoge poslove i zadaće u oružanim snagama obavljaju žene.

Osposobljavanje i napredovanje

    Prilikom primanja u službu u oružane snage RH vojne osobe, vojni službenici i vojni namještenici moraju zadovoljiti određene uvjete, npr. moraju biti državljani Republike Hrvatske, moraju imati stručnu spremu koja je potrebna za obavljanje određenih dužnosti, ne smiju biti osuđivani za kaznena djela niti smiju biti u istražnom postupku za kaznena djela. Muškarci moraju imati odslužen vojni rok. Posebni uvjeti propisuju npr. potrebne sposobnosti, zdravstveno stanje i dobne granice. Kod primanja u vojnu službu vojnik (gardist) na primjer, ne smije biti stariji od 35 godina, a dočasnik ne smije biti stariji od 40 godina.
    Vojna izobrazba časnika i dočasnika odvija se u školama Hrvatskog vojnog učilišta. U njima se stječu vojne vještine i znanja kao dopuna općim i stručnim znanjima stečenim na civilnim školama i fakultetima. Za dočasničku školu potrebna je prethodno završena srednja škola, a za časničku školu potrebna je prethodno završena viša škola ili fakultet. Vojnu izobrazbu mogu pohađati samo djelatne vojne osobe (vojne osobe sa sklopljenim ugovorom o službi u oružanim snagama) koje na školovanje uputi njihova postrojba.
    Sustav vojnog školovanja jest sukcesivan (slijedan) i progresivan. To znači da se sve razine vojne izobrazbe ne mogu završiti odjednom i ne može se krenuti na višu izobrazbu ako se prethodno nije završila niža razina izobrazbe. Nakon završetka temeljne časničke (dočasničke) izobrazbe valja provesti određeno vrijeme na dužnosti za koju se školovalo. Tek nakon uspješnog rada u postrojbi na odgovarajućoj dužnosti može se nastaviti vojno školovanje na višoj časničkoj (dočasničkoj) školi.
    U sastavu Hrvatskog vojnog učilišta jesu: Zapovje-dnostožerna škola u Zagrebu (školuje visoke časnike svih grana), Učilište hrvatske kopnene vojske u Zagrebu, Učilište hrvatske ratne mornarice u Splitu i Učilište hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Zadru. Na svim granskim učilištima djeluju časničke i dočasničke škole. U Učilištu hrvatskog ratnog zrakoplovstva, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti, djeluje i pilotska škola.
    U okviru programa međunarodne vojne suradnje, moguće je školovanje na inozemnim vojnim akademijama i vojnim školama.
    Napredovanje u službi usko je vezano uz promaknuće u viši čin, odnosno – za vojne službenike i namještenike – u viši red. Uvjeti koje treba zadovoljiti za promaknuće u viši čin ili viši red jesu: propisano vrijeme službe u određenom činu ili redu, pozitivna ocjena rada, odgovarajuća znanja i sposobnosti koja su propisana za viši čin ili red i prazno ustrojbeno mjesto višeg čina ili reda. Osobe koje su u zadnje dvije godine službe kažnjavane ili su bile u postupku za kazneno djelo, kao i one koje su u zadnjoj godini stegovno kažnjavane, ne mogu biti promaknute u viši čin. Naprotiv, zbog težih kaznenih djela udaljuju se iz službe.

Bliska zanimanja

    Svojom unutrašnjom organizacijom, formaliziranim i hijerarhijskim odnosima te nošenjem službenih odora slični su im policajci i vatrogasci.