Geofizičari i meteorolozi

Opis poslova

    Geofizičari primjenjuju spoznaje i znanja fizike na zbivanja u plinovitom, tekućem i čvrstom dijelu Zemlje. Promatraju i proučavaju prirodne pojave, pomno planiraju, organiziraju i provode terenska mjerenja te znanstvenim metodama analiziraju i tumače dobivene rezultate. Istražuju fizikalna svojstva Zemljine kore, međudjelovanja fizikalnih procesa u moru i atmosferi, bave se proučavanjem potresa, prate vibriranja tla i pomicanja Zemljine kore, istražuju Zemljino električno, magnetsko i gravitacijsko polje u čvrstim slojevima, moru i zraku.
    Geofizičari svoja ispitivanja i mjerenja provode različitim instrumentima, kao što su seizmografi, akcelerografi, mareografi itd. Prikupljene podatke prikazuju geofizičkim profilima i kartama. Primjenom složenih matematičkih postupaka geofizički stručnjaci modeliraju prirodne procese koji se zbivaju u unutrašnjosti Zemlje, moru ili atmosferi. Znanstvenoistraživačkim radom i stručnim spoznajama geofizičari pridonose rješavanju različitih praktičnih problema, važnih za napredak društva i očuvanje njegova života i standarda. To su, u prvom redu, energija i sirovine, proizvodnja hrane i zaštita okoliša od prekomjernog onečišćenja.
    Geofizička istraživanja i spoznaje, kao što su ispitivanja sastava Zemljinih slojeva u dubini, istraživanja mineralnih sirovina, ležišta nafte i drugih rudnih ležišta itd., primjenjuju se u raznim granama ljudskih djelatnosti: graditeljstvu, geologiji, geodeziji, poljodjelstvu, zdravstvu, vodoprivredi, prometu, energetici i ekologiji. Neki su geofizičari stručnjaci za područje fizike čvrstog dijela Zemlje, čija su istraživanja i rad usmjereni na probleme seizmologije, seizmotektonike, geologije, Zemljina magnetskog polja, sile teže itd. Drugu skupinu geofizičara čine meteorolozi, odnosno stručnjaci koji se bave fizikom atmosfere i mora.
    Meteorolozi proučavaju fizičke karakteristike, gibanja i procese u atmosferi ili Zemljinoj zračnoj ovojnici te načine na koje planetarna atmosfera utječe na prilike u našoj okolini. Najpoznatija primjena spoznaja s područja meteorologije sastoji se u predviđanju vremenskih prilika. Međutim, meteorološka istraživanja i informacije o vremenu koriste se i u svrhu kontrole onečišćenja zraka, ispitivanja trendova u klimatskim uvjetima na Zemlji, kao što je opći porast temperature ili slabljenje ozonske ovojnice.
    Najpoznatiju skupinu stručnjaka na području mete-orologije čine meteorolozi koji se bave prognozom vremena. Oni prikupljaju podatke o temperaturi, tlaku zraka, vlažnosti i brzini vjetra te primjenom fizikalnih i matematičkih zakonitosti izvode kratkoročna i dugoročna predviđanja vremenskih prilika. Do ovih podataka dolaze mjerenjima na meteorološkim postajama ili opservatorijima, koristeći se instrumentima kao što su radiosonde, meteorološki sateliti, radari. Meteorolozi razvijaju numeričke i matematičke modele pomoću kojih simuliraju prirodne procese u Zemljinoj atmosferi. Na temelju interpretacija rezultata izvedenih iz tih modela donose kratkoročne i dugoročne vremenske prognoze i specifične prognoze za pojedina lokalna područja. Svrha ovih prognoza nije samo informiranje opće javnosti već služe svima kojima su, bilo iz ekonomskih ili sigurnosnih razloga, nužni precizni podaci o vremenu, npr. u navigaciji, zrakoplovstvu, poljoprivredi, ribarstvu, vodoprivredi i sl.
        Neki se meteorolozi bave pretežno istraživačkim radom. Tako ispituju kemijska i fizikalna svojstva atmosfere ili se bave pitanjima prijenosa svjetlosti i energije unutar atmosfere. Također istražuju činitelje koji utječu na stvaranje oblaka i oborina, dinamiku obalnog mora te pojava kao što su oluje i različite vremenske nepogode. Klimatolozi analiziraju prosječno stanje atmosfere, primjenjujući podatke o temperaturi, tlaku i relativnoj vlažnosti zraka, oborinama, brzini i smjeru vjetra te raznim atmosferskim pojavama (mraz, tuča, magla, itd.). Njihova ispitivanja nalaze primjenu u graditeljstvu, prostornom planiranju, planiranju sustava grijanja i hlađenja, u okviru poljoprivredne proizvodnje, u vodoprivredi, energetici, turizmu, sportu i rekreaciji i sl.
    Drugi se istraživači na području meteorologije bave npr. ispitivanjem i pronalaženjem uspješnijih načina kontrole ili ublažavanja onečišćenja zraka, povećanjem preciznosti vremenske prognoze korištenjem matematičkih modela ili mogućnostima primjene meteoroloških spoznaja na probleme ekonomskog i društvenog razvoja. Među važnim područjima rada svakako je i razvoj instrumenata za otkrivanje, lociranje i mjerenje jednog meteorološkog elementa ili više njih.

Radni uvjeti

    Geofizičari rade u različitim ustanovama za primijenjenu geofiziku (npr. u okviru istraživanja rudnih ležišta), Seizmološkoj službi Republike Hrvatske, Državnoj upravi za zaštitu okoliša, u graditeljstvu, na sveučilištima i drugim znanstvenoistraživačkim ustanovama. Meteorolozi rade u Državnom meteorološkom zavodu (u odjelima za prognozu vremena, obranu od tuče, primijenjena istraživanja za pojedine grane gospodarstva, određivanje prijenosa i difuzije onečišćavajućih tvari u atmosferi i moru), na aerodromima, oceanografskim ustanovama za istraživanje Jadranskog mora.
    Osim rada u uredu i laboratoriju, poslovi geofizičara podrazumijevaju i odlaske na teren. Stoga kojiput mogu biti izloženi nepovoljnim vremenskim uvjetima, velikoj hladnoći ili vrućini, snažnom vjetru, kiši ili olujnom nevremenu na moru. Poslovi na meteorološkim postajama također uključuju terenski, ali i noćni rad, rad u smjenama te rad vikendom i praznikom. Zbog nužnosti redovitog i pravodobnog izvještavanja o vremenu i donošenja vremenskih prognoza, meteorolozi su često prisiljeni izvršavati svoje obaveze u vrlo kratkim rokovima. Meteorolozi koji se ne bave prognozom vremena obično rade u uredima uz uobičajeno radno vrijeme.

Poželjne osobine

    Razvijene opće intelektualne sposobnosti, osjetljivost za tehničke probleme, sklonost prema matematici i izvrsno poznavanje matematike veoma su bitni za uspjeh u radu geofizičara. Poželjno je da su geofizičari podjednako spremni i sposobni raditi samostalno i kao članovi timova. Osobine kao što su točnost, preciznost, pedantnost i urednost osobito su važne za uspješan rad meteorologa. Suradnja s drugim stručnjacima, pripremanje izvještaja i objavljivanje rezultata vlastitih ispitivanja podrazumijeva dobro razvijene vještine komunikacije, odnosno sposobnosti govornog i pisanog izražavanja.

Osposobljavanje

    Za bavljenje poslovima geofizičara potrebno je nakon srednje škole završiti četverogodišnji studij fizike – geofizike. Geofizičari i meteorolozi mogu se u Hrvatskoj obrazovati na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Prve dvije godine studija iste su kao i program studija fizike inženjerskog smjera, dok se u završnim godinama program usmjerava na područja geofizike (seizmologiju, fizičku oceanografiju, dinamičku meteorologiju, Zemljino magnetsko polje, fiziku visokih slojeva atmosfere itd.). Studenti se u četvrtoj godini studija opredjeljuju za smjer Fizike čvrstog dijela Zemlje ili usmjerenje Fizike atmosfere i mora. Geofizički odsjek omogućuje dodatno usavršavanje na poslijediplomskom studiju u trajanju od četiri semestra za stjecanje stupnja magistra, odnosno doktora prirodnih znanosti s područja fizike-geofizike.

Bliska zanimanja

    Poslovi geofizičara i meteorologa općenito su bliski poslovima stručnjaka koji se bave različitim htmektima fizičke okoline, kao što su oceanografi, geolozi, biolozi, kemičari te pojedini stručnjaci za oblikovanje okoliša.