Biolozi

Opis poslova

    Biolozi proučavaju žive organizme i njihove odnose s okolinom. Polazeći od jedinke kao cjeline i stanice kao osnovne jedinice života, biolozi u suradnji s drugim znanstvenicima otkrivaju fizikalno-kemijske zakonitosti i molekularnu osnovu života. Spoznaje na molekularnoj razini nastoje uklopiti u objašnjenje složenijih cjelina, kao što su žive stanice, organizmi i populacije.
    Poslovi biologa mogu biti vrlo različiti. Neki provode fundamentalna istraživanja kako bi unaprijedili spoznaje o strukturi i funkciji živih sustava. Terenskim ispitivanjima i laboratorijskim pokusima otkrivaju složene međuodnose u ekosustavu i upoznaju organizaciju živog organizma. Drugi se bave primijenjenim istraživanjima usmjerenim na razvoj novih farmakoloških sredstava, povećanje prinosa biljaka, očuvanje okoliša itd. Posebnu skupinu čine nastavnici koji poučavaju biologiju u osnovnim i srednjim školama, gimnazijama i na fakultetima. Za razliku od istraživača, koji se u pravilu specijaliziraju na nekom užem području, profesori imaju pregled nad cijelom biološkom znanošću.
    Većina znanstvenika s područja biologije može se svrstati u neku od užih skupina, ovisno o vrsti organizama koje proučavaju ili specifičnim poslovima kojima se bave. Ipak, sve bržim napretkom u razumijevanju temeljnih životnih procesa na staničnoj i molekularnoj razini, u današnje se vrijeme manje značenje pridaje nekim tradicionalnim podjelama.
    Botaničari istražuju biljke i njihovo okruženje. Neki proučavaju sve htmekte života biljke, dok se drugi specijaliziraju na određenim područjima kao što su struktura i funkcija dijelova biljaka, klasifikacija biljnog svijeta ili utvrđivanje uzroka i liječenje biljnih bolesti.
    Zoolozi proučavaju podrijetlo, ponašanje, bolesti i razvojne procese u životinja. Provode eksperimente na živim životinjama u prirodnim ili kontroliranim uvjetima te ispituju strukturu tkiva i organa, vršeći sekcije uginulih životinja.
    Ekolozi istražuju međusobnu povezanost organizama, odnose između organizama i njihove okoline te posljedice različitih utjecaja, kao što su promjene u veličini populacije nekih organizama, zagađenost zraka, voda i tla, porast temperature, vlažnost i sl. Donose odluke o mogućem razvoju, zaštiti prirode, očuvanju okoliša i biosfere, pa su stoga nužni stručnjaci na raznim područjima ljudske djelatnosti: građevinarstvu, urbanizmu, industriji, prostornom planiranju, energetici i prometu.
    Fiziolozi proučavaju životne funkcije biljaka, životinja i čovjeka. Neki se fiziolozi specijaliziraju u funkcijama kao što su rast, reprodukcija, fotosinteza, disanje, kretanje, dok se drugi bave fiziologijom određenih područja ili sustava u organizmu.
    Mikrobiolozi ispituju rast i obilježja mikroskopskih organizama kao što su alge, bakterije i virusi. U medicini, mikrobiolozi istražuju odnose organizma i bolesti ili utjecaje antibiotika na mikroorganizme. Drugi se specijaliziraju u prehrambenoj ili industrijskoj mikrobiologiji, virologiji, imunologiji, itd.
    Molekularni biolozi bave se proučavanjem prirodnih procesa na podstaničnoj razini. Upoznaju tajne nasljeđivanja i procese koji omogućuju da se uputa zapisana u genima ostvari u nekom od brojnih oblika života u biosferi. Ispituju načine na koje različiti činitelji unutar ili izvan organizma utječu na gene i njihove produkte te pronalaze mogućnosti djelovanja u slučajevima kada ti procesi u bilo kojem smislu imaju negativne posljedice. Koristeći se biotehnološkim postupcima, ovi znanstvenici upravljaju genetskim materijalom biljaka, životinja ili čovjeka, kako bi organizme učinili plodnijima ili otpornijima na bolesti.

Radni uvjeti

    Biolozi većinu poslova obavljaju u uredima ili laboratorijima, pri čemu radno vrijeme često moraju usklađivati prema prirodi ili zahtjevima eksperimenata koje provode. Neki biolozi rade s opasnim organizmima ili se izlažu štetnim supstancijama u laboratoriju, pa se nužno moraju pridržavati strogih mjera zaštite kako bi izbjegli trovanja. Znanstvenici, kao što su botaničari, zoolozi i ekolozi, katkada odlaze na višednevne izlete zbog terenskih ispitivanja, što podrazumijeva intenzivnu fizičku aktivnost i život u prilično nekomfornim uvjetima. Biolozi zaposleni u školskim ustanovama mogu raditi u smjenama, a nastavu kojiput obavljaju i izvan redovitog radnog vremena, u prirodi ili laboratoriju.

Poželjne osobine

    Smisao i sposobnost uočavanja detalja, povezivanja činjenica i logičko zaključivanje važni su za uspjeh u većini poslova biologa. Zanimanje i ljubav prema prirodi osnovni su preduvjeti za uspješno bavljenje biologijom. Dobra fizička pripremljenost i osobine kao što su radoznalost, želja za novim iskustvima, praktičnost i prilagodljivost na neuobičajene životne uvjete, poželjne su u radu biologa koji provode terenska istraživanja. Sposobnosti govornog i pismenog izražavanja posebno su važne u radu biologa koji se bave istraživanjem.

Osposobljavanje

    Za bavljenje poslovima biologa potrebno je nakon srednje škole završiti četverogodišnji studij biologije. Na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu obrazuje se nekoliko profila stručnjaka: diplomirani inženjer biologije smjera molekularna biologija, diplomirani inženjer ekologije, profesori biologije te biologije i kemije. Polaznici smjera Molekularna biologija osposobljuju se za znanstveni rad ili primijenjena istraživanja i rutinske analize u medicini, veterini, poljoprivredi, šumarstvu, prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji, biotehnologiji te genetičkom inženjerstvu. Biolozi smjera Ekologija osposobljeni su za znanstvenoistraživački rad na terenu i u laboratoriju. Studij biologije profesorskog smjera biologija i kemija postoji još na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Studenti koji se žele dalje usavršavati u znanstvenoistraživačkom radu mogu upisati poslijediplomski studij, koji traje tri godine.

Bliska zanimanja

    Poslovi inženjera agronomije, šumarstva, biotehnologije te biokemičara zahtijevaju temeljito poznavanje biologije ili određenih područja unutar biološke znanosti. Biolozima su srodna i pojedina zanimanja u zdravstvu, kao što su liječnici, veterinari i farmaceuti. Bliskost biologa i medicinskih stručnjaka osobito je izražena u imunologiji i genetici.