Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.

Psiholozi

Opis poslova

Psiholozi    Psiholozi istražuju ponašanje pojedinaca i grupa te primjenjuju stečene spoznaje da bi riješili razne probleme ljudi. No poslovi različitih psihologa jako se razlikuju. Neki psiholozi istražuju ljudsko ponašanje: laboratorijskim pokusima i terenskim istraživanjima oni nastoje otkriti kako ljudi opažaju, misle, uče, osjećaju. Drugi su nastavnici koji poučavaju psihologiju u srednjim školama i na fakultetima.Treću skupinu čine psiholozi koji primjenjuju spoznaje o ljudskom ponašanju da bi riješili praktične probleme u životu ljudi. Ovisno o području primjene, primijenjeni psiholozi dijele se u velik broj različitih podskupina. Ovdje ćemo ukratko opisati samo tri važnije.
    Školski psiholozi specijalizirani su za unapređenje postupaka odgoja i obrazovanja. Oni intervjuiraju i testiraju učenike te nastoje procijeniti njihove psihološke probleme i izvore poteškoća u učenju. U suradnji s roditeljima i nastavnicima planiraju načine pomoći pojedinim učenicima. Bave se i unapređivanjem metoda poučavanja i ocjenjivanja, ispitivanjem psihološke atmosfere u razredima, profesionalnim informiranjem i savjetovanjem učenika.
    Industrijski i organizacijski psiholozi bave se orga-nizacijom ljudskog rada. Nastoje ga olakšati i pridonijeti njegovoj produktivnosti. U tom cilju bave se različitim poslovima: unapređuju metode odabira i osposobljavanja ljudi za razne poslove, razvijaju metode procjene radne uspješnosti, istražuju uzroke umora, nesreća na radu, izostanaka i fluktuacije radnika, analiziraju radna mjesta i predlažu mjere za poboljšanje uvjeta rada; istražuju metode rukovođenja i odnose u radnim grupama, predlažu mjere za povećanje radne motivacije itd. U pravilu, ne bave se izravno pojedincima nego mjerama i programima koji se tiču većih skupina ljudi.
    Klinički psiholozi bave se upravo pojedincima, ponajprije onima koji imaju poteškoća u prilagodbi. Sudjeluju u postupku dijagnosticiranja psihičkih premećaja, predlažu načine njihova uklanjanja i prate učinke liječenja. I sami se bave liječenjem nekih poremećaja, kao što su emocionalne smetnje i poremećaji u ponašanju. Bave se i bračnim savjetovanjem, problemima delinkvenata, savjetovanjem ovisnika itd.
    Postoje i druge podskupine psihologa kao, npr. dječji psiholozi, koji se bave razvojnim problemima djece i omladine, forenzički i penološki psiholozi, specijalizirani za sudsko vještačenje i kaznene mjere, zatim psiholozi stručnjaci za tržišna istraživanja i ekonomsku propagandu, vojni psiholozi...
    Očito je da se poslovi psihologa jako razlikuju. Ipak ima nekih bitnih zajedničkih obilježja njihova profesionalnog rada. Bez obzira na to gdje i što rade, psiholozi u pravilu temelje svoje prosudbe na pažljivo prikupljenim empirijskim podacima. Zbog toga sustavno opažaju ponašanje ljudi u raznim okolnostima i bilježe njihove reakcije, provode vrlo temeljite intervjue, sastavljaju upitnike i provode anketna ispitivanja, primjenjuju testove za ispitivanje ljudskih sposobnosti i osobina ličnosti. Podatke prikupljene ovim metodama zatim obrađuju složenim postupcima statističke analize. Na temelju toga donose sudove o pojedincima i grupama, predlažu terapijske postupke i druge mjere za rješavanje ljudskih problema.

Radni uvjeti

    Psiholozi rade na vrlo različitim mjestima: u svim vrstama predškolskih i školskih ustanova, u savjetovalištima za izbor zanimanja, u kadrovskim službama poduzeća, u psihijatrijskim i neurološkim klinikama, u klinikama za alkoholizam i druge ovisnosti, u raznim savjetovalištima, u kaznenim ustanovama, u vojnim ustanovama, a neki imaju i privatnu praksu.
    Vrsta posla i mjesto zaposlenja određuje radne uvjete psihologa. Većina radi u relativno udobnim uredima. Samo iznimno mogu biti izloženi nepovoljnim okolnostima (primjerice, industrijski psiholozi pri analizi poslova u tvornicama). Radno je vrijeme u pravilu propisano, a odvija se najčešće u prijepodnenoj smjeni. Jedino psiholozi u školskim i predškolskim ustanovama i nekim zdravstvenim ustanovama rade katkada u smjenama. U stručnom pogledu posao psihologa vrlo je samostalan, bez većeg miješanja nadređenih. No, kako je to uglavnom posao s ljudima (pacijentima, klijentima), on iziskuje striktno poštovanje dogovorenih termina i rokova. Psiholog, uz svoje rutinske poslove, često mora pisati i složene, intelektualno zahtjevne, izvještaje i elaborate. Zato su vremenski škripac i pritisci rokova često prisutni u radu psihologa.

Poželjne osobine

    Poželjno je da psiholog bude emocionalno sređena i zrela osoba, sposobna za učinkovitu komunikaciju s ljudima. Osjetljivost za probleme drugih, strpljenje u komuniciranju s ljudima i sposobnost utjecanja na ljude važne su osobine kliničkih i savjetodavnih psihologa. Intelektualna zrelost, verbalna lakoća i sposobnost pismenog izražavanja važne su u većini poslova psihologa, osobito onih koji se bave istraživanjem.

Osposobljavanje

    Za obavljanje poslova psihologa nužno je, nakon srednje škole, završiti četverogodišnji studij psihologije. U Hrvatskoj se psihologija može studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru te na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Psiholozi koji završe jedan od ta tri studija, stječu stručni naziv profesor psihologije. Upis na studij psihologije može predstavljati problem, jer broj prijavljenih kandidata znatno premašuje broj studenata koji se može upisati. Četverogodišnji studij psihologije nužan je obrazovni minimum, a za uspješan profesionalni rad na području psihologije poželjno je završiti i dvogodišnju poslijediplomsku specijalizaciju iz odgovarajućeg područja primijenjene psihologije. Za znanstveni rad i akademsku karijeru potreban je doktorat iz psihologije.

Bliska zanimanja

    Poslovi psihologa donekle su slični poslovima sociologa, socijalnih radnika, psihijatara, pedagoga i defektologa. Industrijski i organizacijski psiholozi obavljaju poslove slične poslovima stručnjaka za organizaciju rada, a klinički psiholozi često su savjetovatelji.