Odgojitelji predškolske djece

Opis poslova

    Odgojitelji predškolske djece rade u dječjim vrtićima na poslovima njege, odgoja i naobrazbe, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi djece od prve godine života do polaska u osnovnu školu. Rad odgojitelja odvija se na osnovi programa koji donose osnivači dječjeg vrtića (jedinice lokalne uprave i samouprave, domaće fizičke i pravne osobe i Vlada Republike Hrvatske). Suglasnost za taj program daje Ministarstvo prosvjete i športa. Uz redovit program odgoja i ostale skrbi za predškolsku djecu, u dječjem se vrtiću ostvaruju i posebni programi za djecu s poteškoćama u razvoju, za darovitu djecu te za djecu pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica i manjina, kao i posebni programi učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja. U specifične programe ulaze i tzv. programi predškole.
    Neposredna aktivnost odgojitelja predškolske djece prilagođuje se dobnoj razini odgajanika. U tom pogledu djeca se obično dijele na jasličku populaciju (do kraja treće godine života) i vrtićku populaciju (od navršene treće godine do polaska u osnovnu školu), unutar kojih se dalje razlikuju mlađe i starije skupine odgajanika. U skladu s razvojnim mogućnostima određene skupine djece, odgojitelji obavljaju sljedeće poslove: obučavaju djecu za samostalno zadovoljavanje osnovnih potreba u pogledu oblačenja, obuvanja, upotrebe pribora za jelo, održavanja osobne higijene i sličnih navika; organiziraju i provode s djecom odgovarajuće tjelesne vježbe (i sportske igraonice) da bi se razvile njihove funkcionalne fizičke sposobnosti i zdravstvena kondicija; organiziraju receptivne i stvaralačke igre u kojima se razvijaju pojedine spoznajne sposobnosti i u kojima posebno dolazi do izražaja dječja kreativnost; organiziraju aktivnosti u kojima su djeca izložena određenim estetskim doživljajima, npr. likovne radionice, scenske igre, glazbene aktivnosti i sl.; vode djecu na upoznavanje okoliša, s posebnim naglaskom na razvijanju ekološke svijesti i razvijanju ekoloških navika; organiziraju i potiču socijalne aktivnosti i igre u kojima djeca razvijaju vlastiti identitet i ujedno se razvijaju kao društvena bića; sudjeluju u oblikovanju cjelokupnog materijalnog prostora u kojem djeca u vrtiću žive, kako bi mogle biti zadovoljene njihove individualne potrebe u tjelesnom, spoznajnom, kreativnom, emocionalnom i socijalnom razvoju.
    Uz tijesnu suradnju s ostalim stručnjacima u dječjem vrtiću (medicinskom sestrom, psihologom, pedagogom, defektologom, liječnikom i sl.), vrlo je važan segment aktivnosti odgojitelja predškolske djece aktivna suradnja s njihovim roditeljima, pri čemu su roditelji sudionici i partneri u izboru i realizaciji sadržaja odgojnog rada s djecom. Ova suradnja dolazi do posebnog izražaja prilikom pripremanja djece starije vrtićke dobi za prijelaz u školu. S tim je u vezi i suradnja s osnovnom školom u koju će prijeći djeca iz konkretnog vrtića, pa bi bilo veoma korisno da veći broj djece već u vrtiću upozna svog budućeg učitelja.
    Odgojitelji predškolske djece izrađuju i vode propisanu pedagošku dokumentaciju. Na temelju godišnjeg plana i programa rada vrtića, razrađuju tromjesečne i mikro programe za manja razdoblja i vode dnevnike rada u kojima uz navode planiranih poticaja registriraju i ostvarene djelatnosti na individualnom i skupnom planu. Na kraju odgojnih razdoblja izrađuju odgovarajuća izvješća i obavljaju ostale administrativne poslove.

Radni uvjeti

    Broj djece s kojima radi odgojitelj u pojedinoj odgojnoj skupini utvrđen je Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe koji donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Taj broj ovisi o vrsti odgojne grupe (poludnevni ili cjelodnevni program, minimalni program “mala škola” mješovita grupa, dobna skupina i sl.) i u sadašnjim uvjetima iznosi od 10 do 28 djece u grupi. Od ukupne 42-satne tjedne radne obveze odgojitelji neposredno rade u odgojnoj grupi s djecom prosječno 28 sati na tjedan, a u ostalo vrijeme pripremaju se za rad, surađuju s roditeljima, uključuju se u kulturnu i javnu djelatnost, stalno se usavršavaju i bave sličnim aktivnostima. Dakako, ovi su normativi promjenjivi u skladu s eventualnim promjenama spomenutog standarda.
    Dječji se vrtići razlikuju veličinom. Optimalnom veličinom smatra se vrtić koji ima u funkciji 18 soba za dnevni boravak djece, ali s obzirom na razvijenost djelatnosti, demografske uvjete i dislociranost objekata, u praksi postoje i manji i veći vrtići. Osim toga, ponegdje su locirani i u drugim ustanovama, kao što su škole, radne organizacije, dječji domovi, bolnice i sl. I u standardima potrebne opreme postoje osjetne razlike od vrtića do vrtića. Zbog toga i specifični uvjeti rada odgojitelja predškolske djece zavise od veličine i opreme dječjeg vrtića u kojem je zaposlen, radi li u centralnom ili područnom vrtiću, odnosno radi li sam ili u kolektivu s više odgojitelja i drugih stručnih suradnika.
    Zajednička karakteristika aktivnosti svih odgojitelja jest kompletna briga za povjerenu im djecu u vrtiću – od očuvanja njihova tjelesnog i zdravstvenog integriteta do ostvarenja obrazovnih i odgojnih zadataka u njihovu cjelokupnom razvoju. Odgojitelj je u kontinuiranoj individualnoj i grupnoj komunikaciji s djecom – bilo u zatvorenim prostorima vrtića, na igralištu, u šetnji po čistom zraku, bilo na organiziranim posjetima kulturnim i zabavnim događanjima. Ovakvi zahtjevi izazivaju intenzivno tjelesno i psihičko naprezanje, a uz to su odgojitelji izloženi češćim zaraznim bolestima, kao i bolestima lokomotornog sustava i govornih organa.

Poželjne osobine

    Temeljne poželjne osobine odgojitelja predškolske djece određene su osnovnim potrebama takve djece, a to su potrebe za slobodom, potrebe za ljubavlju i potrebe za zabavom. Prema tomu, odgojitelj uz naglašenu opću altruističku vrijednosnu orijentaciju mora imati intrinzični (unutrašnji) interes i ljubav za bavljenje malom djecom, kao i sposobnost lake prilagodljivosti individualnim potrebama pojedinog djeteta u njegovom, često burnom, razvojnom procesu. U tom smislu, on mora znati brzo i točno identificirati i onu djecu koja imaju specifične potrebe, kao što su darovita djeca ili ona s teškoćama u razvoju, kao i načine zadovoljavanja takvih potreba. Za to su mu potrebna i specifična znanja iz dječje i razvojne psihologije i metodike obučavanja za tu dob odgajanika.
    Osim normalnog intelektualnog sklopa, odgojitelj mora biti stabilna etička i zrela emocionalna ličnost, jer se djeca predškolske dobi emotivno jako vežu (poistovjećuju) sa svojim odgojiteljem i oponašaju njegovo ponašanje, poprimajući i neke njegove karakterne osobine. Od posebnih poželjnih karakteristika treba naglasiti dobar tjelesno-zdravstveni status, ugodan vanjski izgled, kreativnost i govorne sposobnosti. U specifične poželjne osobine ulazi smisao za glazbu, scensku djelatnost i likovno izražavanje.

Osposobljavanje, napredovanje i zapošljavanje

    Kandidati za odgojitelja predškolske djece obrazuju se na VI. stupnju kvalifikacijske ljestvice (dvogodišnji studij). U Hrvatskoj takvi su studiji organizirani na Filozofskom fakultetu – Pedagogijske znanosti u Zagrebu (s odsjecima u Čakovcu, Petrinji i Zagrebu), Filozofskom fakultetu u Zadru, pedagoškim fakultetima u Osijeku, Puli i Rijeci te na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu.
    Prigodom prvog zaposlenja odgojitelj u dječjem vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik. Nakon obavljenog pripravničkog staža, koji traje godinu dana, pripravnik polaže stručni ispit. Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža, propisuje Ministarstvo prosvjete i športa. Tijekom radnog vijeka odgojitelji su se dužni stalno stručno usavršavati, a mogu steći i položajna zvanja mentora i savjetnika.
    Mogućnosti zapošljavanja odgojitelja predškolske djece vezane su uz širenje mreže predškolskih ustanova u našoj zemlji, a to je opet usko povezano s općim stupnjem društveno-ekonomskog razvoja i društvenog standarda građana. Trenutačno, zanimanje odgojitelja predškolske djece ulazi u grupu suficitarnih zanimanja (više od 200 nezaposlenih), ali treba napomenuti da je odnos suficit-deficit nekog zanimanja dinamična kategorija, pa će se stvarne mogućnosti zapošljavanja odgojitelja odvijati prema općem privrednom i društvenom razvoju naše zemlje. S tog htmekta možemo ovo zanimanje svrstati među prosperitna zanimanja.

Bliska zanimanja

    Bliska zanimanja odgojiteljima predškolske djece jesu sva odgojno-obrazovna zanimanja (npr. učitelji u osnovnim školama, srednjoškolski profesori, strukovni učitelji), ali i ona zanimanja koja su vezana za zdravstvenu i socijalnu skrb djece (npr. njegovateljice, medicinske sestre, socijalni radnici). Naime, u zanimanju odgojitelja predškolske djece ujedinjene su funkcije odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi djece ranog djetinjstva i predškolske dobi.