Svećenici

Opis poslova

    Svećenici se brinu o duhovnim, pastoralnim, moralnim i obrazovnim potrebama pripadnika svoje crkve. Oni organiziraju i vode obrede, kao što su mise, vjenčanja, sprovodi i slično. Svećenici organiziraju i obrede primanja u svoju religijsku zajednicu. Oni se brinu o svojoj zajednici tješeći i savjetujući one koji trebaju vodstvo u duhovnim i svjetovnim pitanjima, pomažu siromašne i bolesne.
    Svećenici Rimokatoličke crkve, koja je najbrojnija u Hrvatskoj, podijeljeni su na dijecezanske i redovničke. Njihove su dužnosti vrlo često jednake, a razlike su u njihovu načinu života, vrsti rada i crkvenom autoritetu kojem su izravno podložni. Dijecezanski svećenici (župnici) posvećuju svoj život ljudima u župi i izravno su podložni biskupu neke dijaceze. Redovnici su dio crkvenoga reda kao što su isusovci, dominikanci, franjevci. Oni također mogu raditi kao župnici, ali rade i kao misionari ili učitelji, a podložni su voditeljima svog reda. Župnici žive u župnom dvoru svoje župe, a redovnici žive u samostanima svoga reda. Dijecezanski svećenici i redovnici rade u crkvenoj administraciji, predaju na katoličkim školama, fakultetima i seminarima.
    Što se tiče ostalih religija, Pravoslavna se crkva također dijeli na dijecezanske svećenike (parohe) i redovnike. Redovnici u pravoslavnoj vjeri nemaju tolike zadaće kao katolički. Oni su više posvećeni duhovnom napredovanju, meditaciji i molitvi. Parohi imaju jednake zadaće kao i katolički svećenici. U islamskoj vjeroispovijesti svećenici se nazivaju imamima i brinu se o svojoj pastvi na sličan način kao i katolički dijecezanski svećenici. Protestantska religija ima samo svećenike, bez religijskih redova.
    U Hrvatskoj postoji još mnogo vjerskih zajednica (kršćanskih i nekršćanskih) koje su organizirane na različite načine, ali one su malobrojne pa ih nećemo opisivati.

Radni uvjeti

    Svećenici provode mnogo vremena radeći za crkvu i zajednicu; možemo praktički reći da radno vrijeme za njih ne postoji. U seoskim krajevima često pokrivaju više naselja te moraju prelaziti veće udaljenosti da bi održali vjerske obrede za svoje župljane. Neki svećenici služe kao misionari u stranim zemljama, gdje mogu živjeti u teškim, osobito klimatskim, uvjetima. Svećenici moraju mnogo učiti i čitati da bi vjerski obredi, a pogotovo propovijedi, odgovarali sadašnjosti. U nekim religijama svećenicima i redovnicima zabranjena je ženidba i osnivanje obitelj. Svi redovnici žive izdvojeno od ostalog svijeta u samostanima ili manastirima gdje se moraju pokoravati određenoj disciplini, a ona se najčešće sastoji u meditaciji, molitvi, učenju, posvećenom radu i nekim ograničenjima, uz ona uobičajena za ostale svećenike (zabrana govora, posebna prehrana i slično).

Poželjne osobine

    Svećenici moraju biti suosjećajni, moraju voljeti pomagati ljudima. Uz to moraju biti komunikativni i moraju se lako pismeno i usmeno izražavati. Oni služe kao moralni autoriteti svoje zajednice, pa se moraju ponašati u skladu s pravilima svoje vjere i služiti kao primjer. Zbog toga moraju biti spremni na razna odricanja. Školovanje je najčešće dosta zahtjevno (za religije u kojima su potrebni školovani svećenici) i zahtijeva sposobnost učenja.

Osposobljavanje

    Svećenici Rimokatoličke crkve trebaju završiti petogodišnji studij teologije. Nakon završenog studija godinu dana sudjeluju u pastoralnom radu, a potom se zaređuju za svećenika. U Hrvatskoj postoji teološki studij u Zagrebu. Svećenici pravoslavne vjeroispovijesti školuju se na sličan način, ali u Hrvatskoj nema ustanove za njihovo školovanje. U islamu nisu nužni školovani svećenici. Imam znači “prvi u molitvi”, što pokazuje da imam može biti i najstariji član zajednice ili član koji najbolje poznaje vjerski obred, odnosno vjerske knjige (Kur’an). Suvremeni islam preferira školovane svećenike. Islamski vjerski odgoj počinje u mektebu (osnovna vjerska škola), a nastavlja se u medresi (srednja vjerska škola). Školovani imam treba završiti medresu. Mekteb i medresa u Hrvatskoj djeluju pri džamiji u Zagrebu. Imami sve češće završavaju islamski teološki fakultet kojega u Hrvatskoj nema.

Bliska zanimanja

    Zbog čestog kontakta s ljudima, psihološke pomoći koju pružaju, karitativne djelatnosti i vjerske poduke zanimanja bliska svećeničkom jesu savjetovatelj, socijalni radnik i učitelj.