Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Kao dio svakodnevnih poslova, u mnogim se radnim organizacijama obrađuju informacije i podaci, pišu tekstovi ili pripremaju tablice s brojčanim podacima. Za prijepis i obradbu teksta zaduženi su daktilografi. Daktilografi pišu na tipkovnicama pisaćih strojeva. Prste obiju ruku postave na tipkovnicu i pišu sa svih deset prstiju. Prilikom pisanja, daktilografi gledaju u tekst koji prepisuju i istodobno pišu, ne gledajući u tipkovnicu. Češće pogledaju u ono što su natipkali i ispravljaju možebitne pogreške. Jednostavniji su daktilografski poslovi npr. ispisivanje adresa na pismima ili strojno popunjavanje obrazaca. Složeniji je posao strojno prepisivanje tekstova koje su prethodno pripremili ostali službenici. Složeniji je posao i prepisivanje tekstova koji sadrže tablice, strane riječi ili formule. Na nekim radnim mjestima daktilografi pišu i po diktatu. Prilikom diktata slušaju što im se diktira i istodobno pišu. Danas daktilografi rijetko pišu na mehaničkim pisaćim strojevima. Učestala je uporaba električnih pisaćih strojeva ili osobnih računala. Modernizacija uredske opreme, posebno uporaba osobnih računala, znatno je olakšala posao svim službenicima i dovela do nove prerhtmodjele poslova. Svatko na svom osobnom računalu sam može pripremiti pisane materijale. Zbog toga daktilografi rijetko obavljaju samo mehaničko prepisivanje rukopisa koje su pripremili ostali službenici. Sve češće ih se rhtmoređuje na poslove gdje rade samostalno: popunjavaju potrebnim podacima obrasce koje vide na ekranu računala, unose u računalo razne podatke i brojeve. Prema potrebi mijenjaju i postojeće podatke, sređuju ili dodaju nove informacije i pohranjuju ih u baze podataka. U radnim organizacijama, posebno u državnim službama kao što su sudovi, Sabor ili Vlada, uvijek se vodi zapisnik o onomu što se govori na sjednicama ili rhtmravama. Za vođenje zapisnika određuje se jedna (ili više) osoba, obično ona koja dobro poznaje područje o kojem će se govoriti i koja je vješt daktilograf i stenograf. Zapisničar treba pisati brzo kako bi stigao zapisati sve što se govori. Međutim, čovjek piše sporije nego što govori. Zapisničar zbog toga zapisuje samo najvažnije. Ako je, međutim, važno zapisati sve, služi se stenografijom. Stenografija je skraćeno pismo s posebnim sustavom znakova koje omogućuje brzo zapisivanje govora. Stenografira se na posebnom papiru za stenografiju, a naknadno se stenogram dešifrira i strojno prepisuje. Vrsni stenografi, koji tako brzo stenografiraju da je u zapisniku sastanka ili rhtmrave zabilježena svaka izgovorena riječ, nazivaju se debatni stenografi. Postoje i posebni strojevi s tipkovnicama na kojima su stenografski znakovi. Stenograf piše po takvoj tipkovnici, a kompjutorski sustav stenografske znakove automatski pretvara u obično pismo. Danas se zapisnici važnih sjednica Vlade, Sabora ili sudskih rhtmrava pripremaju na temelju magnetofonskog zapisa čitave sjednice ili rhtmrave. Prema potrebi, zapisnik se može pripremiti kao sažeta inačica onoga što se na sjednicama govorilo ili kao vjeran dokument onoga o čemu se govorilo.
Daktilografi rade u čistim, udobnim uredima ili daktilo-kabinetima. U daktilokabinetima, kojih je u praksi sve manje, radi nekoliko daktilografa. U uredima su obično smješteni zajedno s još nekoliko službenika. Izloženi su neprekidnom šumu pisaćih i ostalih uredskih strojeva. Daktilografi rade u prijepodnevnoj smjeni u propisanom trajanju radnog vremena. Ovisno o obimu posla i zadanim rokovima, ostaju raditi i nakon radnog vremena. Na nekim radnim mjestima daktilografi imaju propisane norme. Norme određuju količinu i kakvoću teksta koji treba napisati za radnog vremena. Daktilografi se mogu zaposliti u raznim djelatnostima, praktički u svim ustanovama i organizacijama gdje se pisani materijali pripremaju strojopisom (izdavačke kuće, sudnice, uredi državne uprave, kadrovski odjeli poduzeća itd.). Stenografa je u Hrvatskoj vrlo malo i obično nisu zaposleni primarno kao stenografi. Zbog njihova umijeća i vještine povremeno ih se pozove da vode zapisnik nekih važnih sastanaka. Posao stenografa također se odvija u udobnim prostorijama. Daktilografi i stenografi posao obavljaju isključivo sjedeći. Dugotrajno sjedenje može uzrokovati različita iskrivljenja i bolesti kralježnice. Rad na osobnom računalu, zbog neprestanog gledanja u ekran, može dovesti do subjektivnih smetnji vida.
Za uspješno obavljanje daktilografskih i stenografskih poslova vrlo je važna spretnost ruku i prstiju. Dobar vid vrlo je važan i za obavljanje poslova stenografa i za daktilografe. Daktilografi, ako ne moraju pisati po diktatu, mogu prijepise uspješno raditi i s oštećenim sluhom. Za stenografe je i normalan sluh vrlo važan, a poželjna je i sposobnost usmjerenosti pažnje. Za oba zanimanja poželjna je emocionalna stabilnost, ustrajnost, savjesnost i pedantnost u radu.
Za obavljanje poslova daktilografa nužno je završiti trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu. U Hrvatskoj ni jedna srednja škola ne obrazuje za zanimanje daktilograf i stenograf. Daktilografija i stenografija uče se kao nastavni predmeti u nekoliko srednjih škola, npr. u upravnim i birotehničkim školama. Mogu se pohađati i daktilografski tečajevi. Daktilografija i stenografija vještine su koje se stječu vježbanjem, a manje je važno gdje su naučene. Za dobre daktilografe važno je da tijekom srednjoškolskog obrazovanja dobro ovladaju gramatikom i pravopisom hrvatskog jezika i da steknu solidnu opću naobrazbu i kulturu. Postoji nekoliko klasa daktilografa. Klasa se dobiva polaganjem ispita za klasu. U najvišoj su klasi oni pojedinci koji u jednoj minuti pisanja imaju puno otkucaja i minimalno pogrešaka. Ako je za obavljanje poslova daktilografa važna klasa, prilikom oglašavanja potreba za daktilografima to se posebno naglašava. Modernizacija uredske opreme, a posebno široka uporaba osobnih računala, dovela je do potrebe dodatnog stručnog osposobljavanja i usavršavanja ljudi koji na tim strojevima i opremi rade. Daktilografi koji su naučili pisati na klasičnim pisaćim strojevima upućuju se na tečajeve na kojima uče o različitim mogućnostima i pravilnoj uporabi osobnog računala kao stroja za pisanje i obradbu teksta.
Uporaba osobnih računala u uredskom poslovanju smanjila je razlike u opisu poslova pojedinih uredskih službenika. Daktilografima su po svojim poslovima slični recepcionari, tajnice, ekonomski tehničari, korespondenti, upravni referenti. Svi oni rade uglavnom sjedeći, koriste se osobnim računalom i istom uredskom opremom.