Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Staklobrusači rade na obradbi stakla postupcima brušenja. Većina
staklenih predmeta mora proći završnu fazu obradbe, koja se uglavnom izvodi brušenjem.
Brušenje i poliranje velikih ploha ravnog stakla obavlja se strojno, a duboko brušenje
predmeta od teškog kristala točilom. U završnoj obradbi, estetsko dotjerivanje
staklenih predmeta uključuje i postupke graviranja, matiranja, nagrizanja i oslikavanja.
Nakon završne obradbe i, ovisno o namjeni, stakleni se predmeti daljnjim brušenjem
ukrašavaju.
Posao staklobrusača razlikuje se prema vrsti obradbe: ona može biti
gruba i fina, te prema predmetu obrade: od velikih ploha ravnog stakla do manjih staklenih
predmeta za svakodnevnu uporabu i unikatnih predmeta od kristalnog stakla.
Brušenje i poliranje velikih ploha ravnog stakla obavlja se strojno.
Staklobrusači pripremaju i puštaju strojeve u pogon i nadziru njihov rad. Prema nacrtu,
strojno se prave različiti uzorci i crteži na staklu. Ručno se uz upotrebu alata i
strojeva obrađuju manji stakleni predmeti, npr. stakleni dijelovi pokućstva, brušena
zrcala, posuđe, čaše, akvariji, ukrasni predmeti, optički elementi itd. Osobito su na
cijeni ručno brušeni predmeti od kristalnog stakla. Pri ručnom brušenju staklobrusač
objema rukama pritišće stakleni predmet na brus pazeći pritom da na brus prisloni
točno određeni dio staklenog predmeta koji prema nacrtu želi brusiti. Brus se pokreće
i vrti na nožni ili strojni pogon. Da se trenjem staklo ne bi pregrijalo i puklo, niz
brus neprestano curi voda koja ga hladi, ali se istodobno slijeva i niz ruke
staklobrusača. Zbog toga su, dok radi na brusu, ruke staklobrusača mokre do lakata.
Staklobrusač i matira staklo kad izrađuje mutne staklene predmete.
Mutno staklo dobiva prskanjem površine stakla kremenim pijeskom. Prema potrebi,
staklobrusač glača, polira i buši rupe u staklu. Staklobrusač pri brušenju rabi
različite vrste i veličine brusova, točilo, uređaj za bušenje rupa, strojeve za
poliranje, uređaje za pranje i sušenje stakla i alat za oštrenje profilnih žljebova.
Staklobrusači rade u industrijskoj obradbi stakla i u obrtničkim radionicama. Rad se odvija u jednoj smjeni ili u dvjema smjenama. Zaposleni u obrtničkim radionicama često rade i dvokratno. Rade uglavnom stojeći. Temperatura je u radnim prostorijama malo povišena. Rad se odvija uz dnevnu ili umjetnu rasvjetu. Izloženi su buci, koja nastaje radom strojeva. U radnoj prostoriji ima prašine prouzrokovane trenjem brusnih sredstava i stakla, pa postoji opasnost od profesionalne bolesti silikoze. Od stalno mokrih ruku prilikom rada na brusu prijeti opasnost od reumatskih i artritičnih bolesti ruku. Mogu se zadobiti i posjekotine ruku i ozljede očiju zbog čega staklobrusači – prema potrebi – nose zaštitne rukavice i naočale.
Važne sposobnosti za zanimanje staklobrusača jesu dobar vid, spretnost ruku, sposobnost prostornog predočavanja i sposobnost usklađivanja pokreta ruku i nogu s vidnim podacima. Poželjne su osobine i dobra usmjerenost pažnje i emocionalna stabilnost. Za uspješnost u radu važne su preciznost, točnost i urednost u radu. Staklobrusači koji izrađuju unikatne predmete od stakla i kristala trebaju imati smisla za estetsko oblikovanje.
Školovanje za staklobrusače provodi se u obrtničkim i industrijskim graditeljskim školama. Traje tri godine.
Zanimanju staklobrusača bliska su zanimanja: staklorezač, tehničar za naočalnu optiku, finomehaničar i brusač metala te obrađivač rezanjem i deformacijom. Pri obradbi materijala svi oni rukuju sličnim alatima i strojevima i obavljaju slične radne operacije.