Geografi

Opis poslova

    Geografi proučavaju prirodnu osnovu Zemlje, društvenu organizaciju njezinih stanovnika i međusobnu uvjetovanost procesa u prirodi i društvu. Osim što opisuju prirodnu i društvenu stvarnost, geografi sudjeluju u pronalaženju načina gospodarenja prirodnim resursima koji će biti čovjeku najkorisniji, a prirodi najmanje štetni.
    Geografi se najviše zapošljavaju kao nastavnici na osnovnim i srednjim školama. Njihov je posao upoznati učenike s prostornim rhtmoredom stanovništva, reljefnim, klimatskim i gospodarskim obilježjima zemalja u svijetu. Oni objašnjavaju značenje koje prirodna osnova (rijeke, doline, klima, planine, vrsta tla) ima za čovjeka, odnosno načine na koje čovjek iskorištava svoju prirodnu okolinu.
    Geografi koji rade u prostornom planiranju (npr. Zavod za urbanizam) izrađuju detaljne topografske karte i planove koji služe za određivanje pogodne lokacije za buduće objekte (parkovi, tvornice, prometnice). Zaposleni u Državnom statističkom zavodu, Ministarstvu useljeništva i sličnim ustanovama bave se društvenim planiranjem. Oni provode istraživanja koja daju podatke o prostornom rhtmoredu stanovništva (gustoća naseljenosti u selu i gradu) i demografskim obilježjima populacije nekog područja.
    Najpoznatiji posao geografa svakako je izradba fizičkih, reljefno-vegetacijskih i političkih karata. Takve karte mogu biti sastavni dio opširnijih atlasa, udžbenika, knjiga ili televizijskih emisija. U novije vrijeme vrlo je popularna izrada tzv. dječjih karata koje djeci na razumljiv način pružaju informacije o svijetu koji ih okružuje.
    Jedan dio geografa zapošljava se u turizmu u funkciji turističkih vodiča ili otvaraju vlastite putničke agencije. Uspjeh u tom poslu omogućuje im dobro poznavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti određenog područja (regionalna geografija).
    Geografi zainteresirani za znanstvenoistraživački rad, koji su se pokazali uspješnim studentima, mogu se zaposliti na fakultetu ili institutima koji se bave istraživanjima s različitih područja geografije (npr. antropogeografija, industrijska geografija, klimatologija, politička geografija, prometna geografija).

Radni uvjeti

    Geografi uglavnom rade u zatvorenom prostoru, ali mogući su i odlasci na teren. Angažiraniji nastavnici organiziraju obaveznu terensku nastavu za svoje učenike; u sklopu demografskih istraživanja često obavljaju anketiranja; oni zaposleni u turizmu vode grupe u obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti; zaposleni u urbanističkom planiranju moraju obaviti geografska kartiranja. Nepovoljni vremenski uvjeti (npr. velika vrućina ili hladnoća, iznenadna kiša, vjetar) ili oslabljeno zdravstveno stanje jedine su smetnje prilikom terenskog rada geografa.

Poželjne osobine

    Geografi bi morali biti zainteresirani za međusobni odnos prirode i čovjeka. Iscrtavanje i tumačenje karata zahtijeva dobro razumijevanje prostornih odnosa. Bitno je i snalaženje u statističkim pojmovima i postupcima. Budući da se u geografiji spajaju mnoge prirodne i društvene znanosti, važna je i široka opća naobrazba. Turističkim vodičima česta putovanja ne bi smjela značiti poteškoću.

Osposobljavanje

    U Hrvatskoj se geografija može studirati na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu u Zadru. Studij je četverogodišnji i svi su smjerovi profesorski. Moguć je izbor između jednopredmetne geografije i dvopredmetne, gdje se kombinira s geologijom (Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta) ili poviješću (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta). Ovisno o izabranom smjeru, stječe se diploma profesora geografije, profesora geografije i geologije ili profesora geografije i povijesti. Nakon završenog studija postoji mogućnost poslijediplomskog usavršavanja za stjecanje titule magistra i doktora znanosti.

Bliska zanimanja

    Geografu su bliska zanimanja povjesničara, geologa, inženjera geodezije i meteorologa.