Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Općenito govoreći, posao inženjera geodezije sastoji se od
izradbe planova i karata zemljine površine. Prikupljeni podaci o koordinatama točaka u
prostoru, izgledu površine, vodenim granicama i sl. prikazuju se na geodetskim kartama.
Svrha izradbe navedenih planova i karata jest njihova korist ostalim tehničkim i
društvenim strukama. Jednom napravljeni planovi mijenjaju se sa svakom promjenom na
određenom području (izgradnjom novog objekta, podizanjem razine mora i sl.).
U izradbi karte određenog područja inženjeri geodezije najprije se
upoznaju s tim područjem. To znači da njihov posao počinje na terenu, na zadanoj
čestici. U ovoj početnoj fazi pomažu im geodetski tehničari ili geometri. Njihov je
zadatak mjerenje udaljenosti između unaprijed određenih točaka. U tu svrhu služe se
totalnim stanicama, posebnim uređajem za registriranje, memoriranje i kodiranje podataka
na terenu. Ostali geodetski instrumenti jesu: teodolit, niveliv, metarska vrpca,
fotokamera. Područja koja je vrlo teško ili praktički nemoguće mjeriti promatraju se i
snimaju iz zraka (aviosnimke i satelitske snimke).
Prije su se na terenu izrađivale skice, dobiveni podaci su se
zapisivali, a zatim unosili u kompjutor. Danas se taj proces odvija brže, jer se kodirani
podaci s terena u uredu prenose u računalo i spremni su za daljnju obradbu. Sljedeći
korak jest izradba detaljnih planova i karata promatranog područja ili čestica. Ovaj dio
posla obavlja se standardnim tehničkim priborom, a odvija se u uredima. Uz svaki crtež
prilažu i izvještaj, koji uključuje brojne proračune i popratni tekst. U današnje
vrijeme sve se veći dio posla obavlja uz pomoć kompjutora koji je opremljen
odgovarajućim programom.
Završni proizvod rada geodeta (plan ili karta) sadrži nazive mjesta,
oranice, vinograde, kompletnu hidrografiju (rijeke, jezera, mora) i sve izgrađene objekte
na nekom području. Dobiveni planovi prosljeđuju se korisnicima, npr. za utvrđivanje
poreza, izgradnju objekata, brodova, satelita itd.
Osim na izradbi planova i karata određenih područja, inženjeri
geodezije surađuju s građevinarima i arhitektima. Pružaju im potrebne informacije prije
same izgradnje, prate nastale promjene te u skladu s njima mijenjaju dotadašnje planove.
Inženjeri geodezije i geometri rade većinu vremena rade u uredima – tek trećinu vremena provode na terenu. Kada rade na otvorenom dugo su na nogama i prelaze velike udaljenosti služeći se terenskim vozilima. Pri tomu mogu biti izloženi lošim vremenskim prilikama, buci i vibracijama. Kada se promatrana područja nalaze izvan mjesta stanovanja, posao uključuje putovanja, a prema potrebi i duži boravak. Radno vrijeme ovisi i o godišnjem dobu. Ljeti, kada je vrijeme ljepše i kada je dan duži, rade više i duže nego zimi. Inženjeri geodezije koji isključivo crtaju planove i karte rade uglavnom u uredima. Velik dio posla obavljaju uz pomoć kompjutora. Ovaj rad ne zahtijeva fizički napor i odvija se u povoljnim uvjetima. Njihovo radno vrijeme nije čvrsto određeno i često uključuje prekovremeni rad, rad noću i vikendima. Neovisno o mjestu rada, inženjeri geodezije i geometri često rade u timovima i komuniciraju s drugim ljudima.
Posao inženjera geodezije i geometra primjeren je osobama koje su sposobne uočavati razlike u udaljenosti i veličini objekata, koje se dobro snalaze u prostoru i koje mogu sebi predočiti prostor i objekte u njemu. Posao zahtijeva preciznost i točnost, jer svaka pogreška može imati ozbiljnih posljedica za sve one koji će se kasnije služiti izrađenim planovima i kartama. Ovisno o zahtjevima samog mjesta rada, osobe moraju imati dobru kondiciju za eventualni veći fizički napor i za rad vani. S obzirom na čestu suradnju s drugim ljudima, poželjna je komunikativnost i sklonost timskom radu. Posao može biti zanimljiv onima koji vole boraviti u prirodi i putovati. Prednost je poznavanje matematike, posebno trigonometrije, algebre, geometrije, tehničkog i mehaničkog crtanja te kompjutora.
Za obavljanje poslova inženjera geodezije nužno je završiti
studij geodezije, koji traje 4,5 godine (9 semestara), čime se stječe naziv diplomiranog
inženjera geodezije. U Hrvatskoj postoji samo jedan Geodetski fakultet; nalazi se u
Zagrebu. Fakultet je prilagođen modernoj tehnologiji, prati novosti u svijetu, pa danas
ima tri smjera: faktografsku i kartografsku geodeziju, satelitsku i fizikalnu geodeziju i
inženjersku geodeziju. Nakon završenog studija i jednogodišnjeg rada u praksi pojedinci
zaposleni u državnim službama trebaju položiti Državni ispit kako bi stekli pravo na
samostalan rad.
Posao geodetskog tehničara (geometra) mogu obavljati osobe sa
završenom srednjom geodetskom školom. Geometri ulavnom pomažu geodetima na terenu,
asistiraju pri mjerenjima i postavljanju osnovnih geodetskih točaka. Ali bez obzira na
radni staž i stečeno iskustvo, ne mogu potpisivati planove.
Inženjeri geodezije i geometri uglavnom su zaposleni u privatnim geodetskim i građevinskim tvrtkama, u Upravi za katastar i kao geodeti u vojsci. Predviđaju se dobre mogućnosti njihova zapošljavanja, jer je većina karata i planova za područje Republike Hrvatske zastarjela.
Posao inženjera geodezije donekle je sličan poslovima inženjera građevine i arhitekture. Geodeti i geometri najčešće pomažu građevinarima i arhitektima u početnoj fazi izradbe projekta. Posao je sličan i poslovima geologa i geofizičara, koji proučavaju postanak i strukturu Zemlje. Sličan je i urbanistima i geografima, koji se bave organizacijom prostora.