Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Inženjeri agronomije ispituju metode uzgoja poljoprivrednih kultura
i domaćih životinja te razvijaju postupke kako bi se poboljšala njihova kvaliteta i
rodnost. Pronalaze načine sigurnijeg suzbijanja štetnika i bolesti poljoprivrednih
kultura te djelotvornije zaštite poljoprivrednog tla i voda. Provode laboratorijske
pokuse i poljska ispitivanja, kako bi usavršili metodu preradbe sirovih poljoprivrednih
proizvoda, testirali pesticide, oplemenili bilje, proveli selekcije novih sorti, kontrole
sjemenskog materijala i sadnica.
Poslovi agronoma mogu se veoma razlikovati, ovisno o području rada,
specifičnom usmjerenju ili specijalizaciji. Među agronomima na području bilinogojstva
ima nekoliko skupina stručnjaka. Tako se neki pretežito bave uzgojem ratarskih kultura,
ispituju nove sorte žitarica, industrijskog i krmnog bilja. Organiziraju ili vode
državne ili privatne poljoprivredne posjede te pružaju stručne savjete proizvođačima.
Pedolozi se bave uređenjem zemljišta i zaštitom poljoprivrednog tla. Provode
ispitivanja kemijskog, fizikalnog i biološkog sastava tla, klasificiraju i izrađuju
karte tipova tala. Ispituju i primjenjuju postupke za poboljšanje strukture tla,
savjetuju proizvođače o načinima najboljeg iskorištavanja zemlje te kako izbjeći ili
otkloniti različite probleme, npr. eroziju. Posebnu skupinu agronoma čine stručnjaci za
zaštitu bilja ili “biljni liječnici”. Oni rade kao inspektori za zaštitu bilja u
poljoprivrednim ljekarnama i poduzećima koja obavljaju mjere zaštite bilja. Inženjeri
voćarskog i vinogradarskog smjera bave se planiranjem, projektiranjem i podizanjem
voćnjaka i vinograda, ispitivanjem novih načina uzgoja, ekoloških uvjeta proizvodnje,
bioloških i fizioloških osobina vrsta, sorti i podloga voća, odnosno vinove loze.
Agronomi specijalizirani za vinarstvo bave se ispitivanjem sastava vina i različitih
vrsta kvasaca te također priznavanjem autohtonih vina. Stručnjaci na području
vrtlarstva specijalizirani su za proizvodnju i uzgoj ukrasnog bilja i povrća, bave se
izgradnjom i održavanjem zelenih gradskih površina i cvjetnjaka te zaštitom staklenika
i rasadnika.
Agroekonomisti su stručnjaci za rad na području distribucije,
preradbe, transporta, prodaje i marketinga poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,
osiguranja proizvodnje i nekretnina u poljoprivredi, za gospodarsko vještačenje,
kreditiranje poljoprivrede, a bave se i poslovima upravljanja u poljoprivrednim zadrugama
ili tvrtkama, npr. planiranjem, analizom i organizacijom poslovanja i sl. Neki se
inženjeri agronomije, nadalje, specijaliziraju za područje mehanizacije svih grana
poljoprivredne proizvodnje.
Stručnjaci na području stočarstva bave se proizvodnjom, odnosno
znanstvenoistraživačkim radom vezanim uz uzgoj, reprodukciju, rast i razvoj svih
domaćih životinja. Agronomi specijalizirani za ribarstvo bave se uzgojem i ulovom riba i
drugih organizama te zaštitom mora i kopnenih voda. Inženjeri mljekarskog smjera bave se
ispitivanjem, proizvodnjom i preradbom mlijeka i mliječnih proizvoda te kontrolom i
ocjenjivanjem njihove kvalitete.
Inženjeri uređenja krajobraza primjenjuju različite
zaštitnoplanerske postupke, kao bi očuvali okoliš, odnosno postojeću krajobraznu
baštinu. U sklopu raznih službi za prostorno i urbanističko planiranje i projektiranje
rade i na osmišljavanju i kreiranju novih krajobraznih struktura, odnosno unapređenju i
povećavanju krajobrazne kompleksnosti.
Agronomi rade na vrlo različitim mjestima: poljoprivrednim
proizvodnim, trgovačkim, vrtlarskim, komunalno-hortikulturnim poduzećima, poljodjelskim
komorama, zadružnim organizacijama, tvornicama poljoprivrednih strojeva, stočne hrane,
sredstava za zaštitu bilja i sl., rasadnicima, poljoprivrednim ljekarnama,
istraživačkim, kontrolnim i analitičkim laboratorijima pri institutima i zavodima za
zaštitu bilja, srednjoškolskim stručnim i visokoškolskim ustanovama, bankama,
osiguravajućim društvima itd.
Veći dio poslova agronomi obavljaju u uredima ili laboratorijima, uz
propisano radno vrijeme, najčešće u prijepodnevnoj smjeni. Agronomi čiji je rad
neposredno vezan uz proizvodnju mogu biti izloženi nepovoljnijim uvjetima (npr. rad na
otvorenom, u poljima, skladištima, silosima, staklenicima, tvornicama, na farmama i sl.).
Rad u staklenicima često se odvija i izvan redovitog vremena, a zbog izloženosti
različitim kemijskim sredstvima za tretiranje površina može uključivati i određene
zdravstvene rizike.
Poželjno je da su agronomi podjednako sposobni raditi samostalno, ali i kao članovi tima. Strpljenje u radu s ljudima te umješnost i jasnoća u komunikaciji posebno su važne osobine za agronome koji surađuju i nadziru rad osoba niske stručne spreme.
Za bavljenje poslovima agronoma potrebno je nakon srednje škole završiti studij agronomskih znanosti. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu postoje tri studija koja traju 4 i po godine: studij bilinogojstva, stočarstva i uređenja krajobraza. Studij bilinogojstva omogućuje izobrazbu sedam profila stručnjaka prema studijskim usmjerenjima: Ratarstvo, Uređenje i zaštita tla, Zaštita bilja, Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, Agroekonomika, Vrtlarstvo i Mehanizacija. Studij stočarstva uključuje tri smjera: Stočarstvo, Ribarstvo i Mljekarstvo. Studiji bilinogojstva i stočarstva koncipirani su tako da studenti u prvih sedam semestara stječu temeljna znanja s područja na koje se studij odnosi, a u osmom i devetom semestru usvajaju specifična znanja karakteristična za usmjerenje. Studij uređenja krajobraza obuhvaća interdisciplinarni program koji osposobljuje stručnjake za rješavanje kompleksnih problema na području krajobraznog planiranja i oblikovanja. Agronomija se u Hrvatskoj još može studirati na Agronomskom fakultetu u Osijeku i na Višoj agronomskoj školi u Križevcima. Nakon završenog četveroipogodišnjeg studija studenti stječu stručni naziv diplomiranog inženjera agronomije odgovarajućeg profila ili usmjerenja. Dvogodišnji studij ili viša škola obrazuje stručnjake – inženjere agronomije.
Poslovi agronoma bliski su poslovima biologa, inženjera šumarstva te stručnjaka na području drugih prirodnih znanosti, posebno kemičara i biokemičara. Agronomima stočarskog smjera bliski su poslovi veterinara.