Pravnici

Opis poslova

    Pravnici izrađuju i primjenjuju Ustav, zakone i pod-zakonske propise. Najopćenitije rečeno, zadaća je pravnika da konkretne životne situacije svedu na pravne norme. Ovisno o području djelatnosti, stečenoj naobrazbi ili službi u kojoj rade, poslovi pravnika uvelike se mjeri razlikuju.
    Odvjetnici zastupaju fizičke ili pravne osobe u različitim vrstama sudskih postupaka, iznoseći dokaze koji govore u prilog njihovih stranaka. Djeluju i kao savjetnici, tako da upoznaju svoje klijente s njihovim zakonskim pravima i obvezama te im predlažu odgovarajuće postupanje u poslovnim i osobnim stvarima. Bilo da se bave zastupanjem ili pružanjem savjeta, svi odvjetnici tumače zakon i primjenjuju ga na specifične situacije. Odvjetnici temeljito proučavaju zakone relevantne za određeni predmet, kao i prijašnje sudske odluke donesene pod uvjetima sličnim onima koji vrijede za slučaj kojim se trenutačno bave. Prikupljene podatke zatim iznose svojim strankama i predlažu im moguće načine postupanja. Odvjetnici sastavljaju i pravne dokumente, npr. oporuke ili ugovore, za svoje klijente. Premda svi odvjetnici mogu zastupati stranke u sudskom postupku, neki se na sudu pojavljuju češće od drugih. Većinu vremena odvjetnici ipak provode u svojim uredima proučavajući predmete, razgovarajući sa strankama i sređujući relevantne podatke u pripremi za zastupanje pred sudom. Specifični htmekti njihova rada ovise o području ili grani prava za koju se specijaliziraju. Tako su neki upućeniji u krivično, drugi u parnično, odnosno građansko pravo.
    Suci vode sudske postupke, odnosno primjenjuju zakone u rješavanju građanskih sporova, izvanparničnih postupaka ili utvrđivanju krivične odgovornosti u krivičnim postupcima. Oni vode i rješavaju postupke koji se tiču doslovno svih htmekata društva: od prometnih prekršaja, ostavinskih raprava, do rhtmrava o pravima velikih tvrtki. Suci osiguravaju ravnopravno sudjelovanje stranaka u postupku i odgovorni su za red u sudnici. Njihov je zadatak da utvrde sve relevantne činjenice i potom primijene odgovarajuću odredbu zakona. Oni odlučuju o prihvatljivosti predloženih dokaza, saslušavaju svjedoke i stranke, a nakon provedenog postupka donose odluke, u pravilu presude. U krivičnim slučajevima suci odlučuju o tomu hoće li okrivljenoj osobi odrediti pritvor i postoje li uvjeti za puštanje iz pritvora tijekom sudskog postupka. Suci obavljaju poslove i izvan sudnice, npr. obavljaju očevid na licu mjesta, ili rade u svojim uredima. Čitaju spise, podneske, prijedloge, proučavaju zakone, pišu presude i mišljenja, a predsjednici sudova vode i poslove sudske uprave, tj. osiguravaju rad u sudu.
    Javni bilježnici bave se ovjeravanjem i sastavljanjem privatnih i javnih isprava, ovjerom potpisa; prisustvuju sjednicama upravnih odbora trgovačkih društava i vode zapisnike te sastavljaju ugovore, npr. o imovinskom rhtmolaganju u slučajevima gdje je to obvezno. Javni bilježnici mogu obavljati izvanparnične poslove, kao što je npr. vođenje ostavinskog postupka, odnosno mogu rješavati pravne predmete koji nisu sporni.
    Veći je broj pravnika zaposlenih izvan pravosuđa. Poslovi pravnika u trgovačkim društvima ili pojedinim ustanovama variraju, ovisno o djelatnosti tvrtke ili ustanove u kojoj rade. Bave se donošenjem pravilnika, pravnih akata, statuta, zastupanjem svojih tvrtki ili instutucija u slučaju spora te kadrovskim poslovima. Slične poslove mogu obavljati i pravnici zaposleni u ministarstvima, odnosno tijelima državne vlasti. Neki pravnici rade kao savjetnici u okviru pojedinih resora unutar ministarstava. Njihovi poslovi uključuju i upravni i inspekcijski nadzor nad područjem kojim se određeno ministarstvo i njegove uprave bave. Utvrđuju rhtmored osoba koje izvršavaju pojedine poslove, prate rad u mjesečnim izvješćima, provjeravaju usklađenost podzakonskih akata sa zakonom i zakonitost obavljanja poslova.

Radni uvjeti

    Radni uvjeti pravnika ovise dijelom o vrsti posla i mjestu zaposlenja. Većinu poslova pravnici obavljaju u svojim uredima, knjižnicama i u sudnicama. Pravnici zaposleni u sudstvu, privredi, pojedinim ustanovama i tijelima državne vlasti imaju propisano 40-satno radno vrijeme na tjedan. Odvjetnici sami reguliraju radno vrijeme, stranke u pravilu primaju u popodnevnim satima u vrijeme koje sami odrede. Suci i odvjetnici često rade i izvan radnog vremena, prou-čavajući spise, pripremajući se za sljedeće predmete, pišući presude i sl. Neki pravnici zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu obrane i Upravi za izvršenje kaznenih sankcija pri Ministarstvu pravosuđa zbog otežanih radnih uvjeta imaju beneficirani radni staž.

Poželjne osobine

    Izvođenje valjanih zaključaka o pravno relevantnim činjenicama zahtijeva dobro razvijene sposobnosti logičkog zaključivanja. Fleksibilnost u mišljenju, umješnost u prilagodbi i primjeni teorijskih znanja na specifične životne situacije te staloženost i strpljenje u odnosima s drugima poželjno je u većini pravničkih poslova. Visoka odgovornost, savjesnost u radu i ponašanje u skladu s čvrstim etičkim načelima vrlo su važne osobine pravnika. Lakoća usmenog izražavanja, vještina komunikacije i uvjerljivost u nastupu bitne su karakteristike osobito u radu odvjetnika.

Osposobljavanje i napredovanje

    Za bavljenje poslovima pravnika potrebno je nakon srednje škole završiti četverogodišnji studij prava. Pravo se u Hrvatskoj može studirati na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Završen studij daje stručni naziv diplomirani pravnik. Položen pravosudni ispit nakon završenog studija preduvjet je za rad u odvjetništvu, sudstvu te vođenju upravnih postupaka. Javni bilježnici, uz pravosudni ispit, moraju položiti i javnobilježnički ispit. Svi ostali diplomirani pravnici polažu državni ispit. Suce imenuje Državno sudbeno vijeće, a mogućnosti napredovanja u hijerarhiji sudbene vlasti neposredno ovise o radnom iskustvu, odnosno godinama radnog staža.

Bliska zanimanja

    Naobrazba iz pravne znanosti i temeljito poznavanje zakona korisno je i u nekim drugim zanimanjima. U tom su smislu pravnicima srodna zanimanja novinar, politolog, ekonomist te pojedina zanimanja u državnoj upravi, kao što su diplomati i visoki službenici Vlade.