Arheolozi

Opis poslova

    Jedno od temeljnih čovjekovih nastojanja jest da dozna podatke o svome podrijetlu, ali i da ostavi trag koji će pomoći da njegovo postojanje ostane zabilježeno i otrgnuto od zaborava. U tome mu pomaže posebna znanstvena disciplina koja se razvila u 18. stoljeću pod nazivom arheologija. Arheolozi na temelju materijalnih ostataka proučavaju ljudsko društvo od prve pojave čovjeka na Zemlji pa do srednjega vijeka. Za spomenuto razdoblje ne postoje pisani dokumenti na temelju kojih bismo mogli doznati kakav je bio život ljudi u davnim vremenima. Stoga arheolozi proučavanjem materijalnih ostataka, dakle građevina i predmeta koje je pokrila zemlja, otkrivaju kakav je bio svakodnevni život ljudi u davnoj prošlosti.
    Materijalni ostaci uključuju nepokretne arheološke spomenike, poput čitavih gradova, ili pak samo nekih njihovih dijelova, samostalnih građevina, cesta, mostova, vodovoda, groblja i slično. Pokretni arheološki spomenici jesu različiti alati i oružje, predmeti koji su se rabili u kućanstvu ili na gospodarstvima, novac, keramika, namještaj, obredni predmeti i tako dalje. Do ovakvih materijalnih ostataka nekadašnjih ljudskih zajednica arheolozi dolaze sustavnim iskapanjem, pa je njihovo pronalaženje i obradba temeljni arheologov radni zadatak.
    Arheološka se nalazišta uglavnom otkrivaju slučajno, naime na taj način da netko na određenom lokalitetu naiđe na nepoznati predmet ili kakav drugi ostatak, na primjer prilikom poljoprivrednih radova na polju. Na temelju količine i vrste pronađenih predmeta ili njihovih ostataka arheolog prosuđuje je li riječ o važnom arheološkom nalazištu ili je pak pronađeni predmet na taj teren dospio slučajno. Vrlo se često arheološka nalazišta otkrivaju i prilikom iskapanja terena za temelje novih građevina. No, osim ovakvih slučajnih nalaza, postoje i sustavno organizirana traganja za arheološkim nalazištima koja nazivamo rekognosciranjem. Naime, na temelju izgleda i određenih specifičnosti nekog terena može se zaključiti je li posrijedi potencijalno arheološko nalazište.
    Kada se naiđe na kakvo arheološko nalazište, brigu o njegovu iskapanju i zaštiti preuzima arheolog. Ovaj se dio arheologova posla naziva terenski rad. Iskapanje terena obavlja se vrlo pažljivo i polako, obično rukom i malim alatkama, kako se grubim kopanjem ne bi oštetili vrijedni nalazi ili uništili važni tragovi. U tomu arheologu obično pomažu studenti arheologije. Takvo se nalazište posebno obilježava, određuje se i skicira njegov položaj, daje mu se naziv, određuje njegova veličina, navodi se gustoća nalaza pojedinih predmeta, odnosno, ako je riječ o građevinama, njihovi se ostaci pomno mjere i obrađuju. Sve ove podatke arheolog bilježi u temeljni karton nalazišta.
    Posao arheologa, osim skupljanja nađenih predmeta, uključuje i njihovo pažljivo čišćenje, pranje i lijepljenje. Pronađene predmete arheolog treba i konzervirati i restaurirati, odnosno zaštititi ih posebnim postupcima od propadanja, te ih sačuvati u pronađenom obliku. Osim toga, arheolog svaki nađeni predmet fotografira i crta. Na temelju osobina pronađenih ostataka arheolog određuje i kojem razdoblju pronađeni predmet pripada. Historijska i materijalna objava nađenih predmeta također ulazi u arheologove radne zadatke. Na taj način arheologov rad na terenu ima i zaštitnu i znanstvenu funkciju.
    Pronađeni arheološki nalazi čuvaju se u muzejima i arheološkim zbirkama. Ako radi kao kustos muzeja, arheolog je zadužen za čuvanje, konzerviranje i nadzor zbirke. Njegov je zadatak i popisivanje i opis predmeta zbirke te njihova priprema za izlaganje. Organizacija i postavljanje izložbe arheoloških nalaza također ulazi u djelokrug rada onih arheologa koji rade u muzeju. Osim u muzejima i zbirkama, arheolozi rade i u zavodima i institutima za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Arheolozi mogu raditi i kao turistički vodiči, posebno ako putovanje uključuje posjet nekom arheološkom nalazištu ili je pak cilj putovanja zemlja koja obiluje takvim nalazištima.
    Dio arheologa odlučuje se za znanstvenu karijeru. Ovi arheolozi obično rade u institutima i na fakultetima. Osim obrazovanja mladog arheološkog kadra, njihov posao uključuje i znanstvenoistraživački rad, odnosno sustavno proučavanje i tumačenje pojedinih razdoblja ljudske povijesti i kulture na temelju materijalnih ostataka.

Radni uvjeti

    Arheolozi u muzejima i institutima rade u prijepodnevnoj smjeni. Međutim, kako se znatan dio posla arheologa odvija na terenu, arheolog može biti izložen i nepovoljnim vremenskim uvjetima (visokim temperaturama, hladnoći ili pak vlazi). Zato među arheolozima nisu rijetke profesionalne bolesti reumatskog tipa. Na terenu nema točno određenog radnog vremena, iskapanja se obavljaju obično cijeli dan, posebno onda ako se zahtijeva brza arheološka obradba terena zbog, na primjer, toga što na tom lokalitetu započinje izgradnja nekog novog objekta.
    Arheolog je u svome poslu obradbe materijalnih nalaza uglavnom samostalan. Međutim, katkada arheolozi mogu naići na nerazumijevanje drugih struka, na primjer građevinara, koji – ne razumijevajući vrijednost ili važnost ostataka na koje nailaze prilikom iskapanja terena – o nalazu ne obavijeste područni muzej ili pak požuruju arheološka ispitivanja, želeći što prije obaviti pripremu terena za gradnju novog objekta. Suočavanje s vremenskim škripcem na taj je način katkada sastavni dio arheologova posla.

Poželjne osobine

    Arheolog treba imati dobro razvijenu sposobnost zaključivanja, uz brzo i lako uočavanje detalja. Sposobnost snalaženja u prostoru i predočavanja prostornih odnosa, kao i sposobnost crtanja, također su važne arheolozima. Poželjne su osobine strpljivost i ustrajnost u radu. Za arheologa je važna i dobro razvijena sposobnost usmenog i pismenog izražavanja.

Osposobljavanje

    Da bi se postalo arheologom, potrebno je završiti četverogodišnji studij arheologije. Arheologija se u Hrvatskoj može studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru, i to kao samostalni studij (jednopredmetna grupa) ili pak u kombinaciji s još nekim, obično srodnim, predmetom (dvopredmetna grupa). Tako nije rijetko da se studenti odlučuju kombinirati npr. arheologiju i povijest ili arheologiju i povijest umjetnosti. Dakako, arheologija se može kombinirati s još nekim studijskim grupama. Položenim razredbenim ispitom stječe se uvjet za upis na studij arheologije. Broj prijavljenih kandidata obično ne premašuje znatno broj onih koji se mogu upisati. Nakon završenog studija stječe se naziv diplomiranog arheologa. Arheolozi svoja znanja mogu dalje produbljivati upisom na poslijediplomski studij. Pri tomu se kandidati mogu odlučiti za jedan od dvaju smjerova: poslijediplomski studij prapovijesti sa srednjim vijekom i poslijediplomski studij antičke arheologije. Znanstveni rad i akademska karijera podrazumijevaju stjecanje doktorata iz arheologije.

Bliska zanimanja

    Zanimanju arheologa donekle su slična zanimanja povjesničara, povjesničara umjetnosti, klasičnog filologa, antropologa i etnologa.