Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Etnologija je samostalna povijesna znanost koja proučava one
elemente kulture pojedinih naroda koji nose etnička obilježja. Na taj način etnologija
utvrđuje etničku povijest ljudskih skupina. Etnolog je stručnjak koji se bavi
skupljanjem, proučavanjem, sistematizacijom i prezentacijom tradicijske kulture naroda
ili pučkom predajnom baštinom.
Etnolozi se mogu zapošljavati u muzejima, državnim ustanovama koje se
brinu o zaštiti spomeničke i prirodne baštine, u zavodima i zbirkama s etnografskom
građom, u domovima kulture, u kulturnoumjetničkim društvima kao voditelji folklornih
skupina, u turizmu kao turistički vodiči te u drugim ustanovama koje imaju potrebu za
zvanjem etnologa (na primjer, u medijima). Najveći se broj etnologa zapošljava u
muzejima. Etnolog u muzeju rukovodi etnografskom zbirkom muzeja i odgovara za nju,
sustavno prikuplja etnološku građu, radi na stručnoj i znanstvenoj obradbi građe te
njezinu predstavljanju javnosti. Osim toga, etnolog u muzeju vodi i stručnotehničku
dokumentaciju, brine se o pravilnoj postavi, smještaju i čuvanju građe te o njezinoj
zaštiti. On priprema izložbe, izrađuje njihove koncepcije i kataloge.
Posao etnologa temelji se na prikupljanju građe terenskim
istraživanjem i na proučavanju objavljene i neobjavljene građe (na primjer, one koja je
pohranjena u arhivima). Skupljanje predmeta koji imaju etnografsku vrijednost obavlja se
na terenu, uglavnom po selima. Valja istaknuti da glavni predmet proučavanja etnologije i
jest selo, njegove specifičnosti, promjene koje doživljava tijekom vremena, način
stanovanja i organizacija prostora te tradicijska seoska kultura. Etnolog je pri tomu
zainteresiran za proučavanje tradicijskih kuća i nastambi, organizaciju seoskog
gospodarstva, način odijevanja stanovništva, običaje i ponašanja u svakodnevnom
životu. Proučavajući tradicijsku kulturu naroda, etnolog na terenu dolazi u dodir s
predmetima i pojavama koji imaju posebnu etnografsku vrijednost. Takvi su predmeti narodne
nošnje, drugi dijelovi odjeće, pokućstvo, predmeti koji su se rabili u kućanstvu i
gospodarstvu i slično. Etnolog dolazi do ove građe na temelju kupoprodajnih ugovora s
vlasnikom ili pak donacijom. Etnolozi vode brigu i o zaštiti tradicijskih nepokretnih
spomenika, na primjer kuća koje imaju obilježja karakteristična za neko podneblje
(recimo, tradicionalno građene kuće slavonskih sela). Briga o zaštiti duhovnih dobara,
poput običaja (npr. pogrebni običaji, običaji vezani uz crkvene blagdane), tipičnih
plesova (npr. moreška) i napjeva također je posao etnologa.
Do potrebnih podataka etnolog dolazi terenskim istraživanjima, na koja
odlazi s unaprijed pripremljenim pitanjima za kazivače, ljude koji će mu biti izvor
podataka. Etnolog uglavnom zapisuje kazivanja kazivača, a može se služiti i pomagalima
(kazetofonima, videokamerama i fotoaparatima). Kada istražuje htmekte tradicijske kulture
poput napjeva ili plesova, etnologu mogu pomoći i stručnjaci drugih profila, npr.
muzikolozi, koji etnologu pomažu u zapisivanju narodnih pjesama notama. Po povratku s
terena etnolog sistematizira prikupljenu građu, sprema je u obliku terenskih izvještaja
ili je znanstveno obrađuje. Zadatak etnologa u muzeju jest i da prikupljenu građu
pripremi i predstavi javnosti.
Etnolozi koji rade u državnim ustanovama, poput ministarstava i zavoda
za zaštitu spomeničke i kulturne baštine, bave se različitim oblicima savjetodavne
službe, nadziru rad etnologa, vode brigu o etnološkim zbirkama na terenu i slično.
Njihov je zadatak i zaštita pokretnih i nepokretnih etnoloških dobara, poput privatnih i
muzejskih etnoloških zbirki, različitih objekata tradicijske arhitekture (npr. kuća i
gospodarskih zgrada), ali i zaštita čitavih ambijentalnih cjelina, poput etnoparkova ili
sela čiji se izgled i prostorna organizacija mogu smatrati tipičnima za neko podneblje.
Dio se etnologa odlučuje za znanstvenu karijeru na fakultetima i u
institutima. Njihov je posao poučavanje studenata i znanstveno proučavanje etnoloških
pojava.
Kako je istaknuto, većina etnologa zapošljava se u muzejima i državnim institucijama, pa stoga uglavnom rade u prijepodnevnoj smjeni. Budući da etnolozi do većine podataka dolaze istraživanjem na terenu, česta su putovanja sastavni dio posla. U stručnom pogledu, posao etnologa uglavnom je samostalan, no zahtijeva i suradnju sa stručnjacima drugih profila (npr. muzikolozima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima). Priprema i organizacija izložbi prikupljene građe može biti povezana s vremenskim škripcem.
Posao etnologa zahtijeva analitičnost, strpljivost i temeljitost u radu. Lako uočavanje detalja također je poželjna osobina. Budući da se u prikupljanju građe često susreće s ljudima, za etnologa su poželjne dobro razvijene komunikacijske i druge socijalne vještine. Etnolog na terenu prikuplja podatke od više kazivača, pa je sposobnost sinteze poželjna osobina. Sposobnost pismenog izražavanja te lakoća verbalnog izraza važne su svakom etnologu. Za etnologa su poželjne i organizacijske vještine.
Etnolozi stječu zvanje nakon četverogodišnjega studija. U Hrvatskoj se etnologija može studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru, i to kao dvopredmetna studijska grupa, dakle u kombinaciji s još nekim predmetom. Obično su to srodna znanstvena područja, kao što su povijest, povijest umjetnosti i arheologija. Uvjet za upis na studij etnologije jest položen razredbeni ispit. Broj prijavljenih kandidata obično ne premašuje značajnije broj onih koji se mogu upisati. Nakon završetka studija stječe se naziv diplomiranog etnologa. Stručna izobrazba etnologa u muzeju nastavlja se polaganjem stručnog ispita za kustosa muzeja. Nakon određenog vremena provedenoga u zvanju kustosa etnolog stječe pravo na zvanje višega kustosa ili muzejskoga savjetnika. Diplomirani etnolozi mogu se upisati i na dvogodišnji poslijediplomski studij. Za znanstveni rad i akademsku karijeru potreban je doktorat iz etnologije.
Vrlo srodno zanimanje jest zanimanje antropologa. Povezana su zanimanja i povjesničari, povjesničari umjetnosti te arheolozi. Etnolog zaposlen u muzeju obavlja niz poslova kustosa muzeja.